4. veljače 2012.
BAŠTINA:  IZLOŽBA U MUZEJU »MIMARA«
Apoksiomen do daljnjega ostaje u Zagrebu
Novo čelništvo Ministarstva kulture, a u »Mimari« su ga predstavljali zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš i pomoćnik Zlatko Uzelac, bezrezervno stoji iza odluke da se Apoksiomen smjesti u Malom Lošinju
Nakon uskoro trinaest godina na suhom, nakon onih dvije tisuće na morskom dnu, kip Apoksiomen je sve bliže svomu trajnom domu. Do dana kad će se stasiti brončani atlet iz vremena kasne antike trajno preseliti na otok Lošinj, a optimistička je pretpostavka da bi to moglo biti za dvije godine, javnosti će, već od četvrtka, uz popratne materijale koji dokumentiraju višegodišnji put od pronalaska na morskom dnu do izlaska u javnost, biti dostupan u Muzeju »Mimara« u Zagrebu.

Apoksiomen u »Mimaru« dolazi bez ikakve pompe, jer ga je zagrebačka publika mogla razgledati nekoliko puta; u Domu hrvatskih likovnih umejtnika, potom u Arheološkom muzeju i Galeriji Klovićevi dvori i sklopu izložbe »Antički Grci na tlu Hrvatske«, a tim povodom nekoliko riječi o budućem smještaju u Malom Lošinju novinarima su u srijedu u »Mimari« priopćili predstavnici Ministarstva kulture i Restauratorskog zavoda.
Građevinska dozvola za preuređenje lošinjske palače Kvarner već je spremna, a natječaj za izvođača radova u punom je tijeku i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora između Grada Lošinja i izvođača.
Novo čelništvo Ministarstva kulture, a u »Mimari« su ga predstavljali zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš i pomoćnik Zlatko Uzelac, bezrezervno stoji iza odluke da se Apoksiomen smjesti u Malom Lošinju, a njegov novi dom neće biti samo Apoksiomenova kuća, već mjesto koje će govoriti o širem fenomenu grada i otoka - »gradu jedrenjaka, gradu koji je oduvijek bio okrenut moru, gradu na pola puta između Pule i Zadra, usred otočja Apsistrides gdje će govoriti o mediteranskom duhu, plovidbi, vezi Lošinja sa starim Grcima«, kazao je Uzelac.
Muzej »Mimara« je izabran između više kandidata za izlaganje Apoksiomena domaćoj publici, a on će i dalje, kada se ukažu prilike, najavio je Šipuš, ostati putnik i napuštati »Mimaru« za gostovanja. Koliko će to biti često, odlučivat će struka.

Od glavnoga konzervatora Ministarstva Miljenka Domijana moglo se čuti da se neće dopustiti da Apoksiomen leži skriven od javnosti »s glavom na jednom, a tijelom na drugome mjestu«, a povlačeći paralelu sa skupocjenom Guarnerijevom violinom King koju čuva Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, moglo se čuti da sve što se ne koristi propada.
;Procjena je Miljenka Domijana da je u dosadašnjih nepunih 13 godina koliko je prošlo od vađenja Apoksiomena s morskog dna pokraj otočića Vele Orjule utrošeno oko 65 milijuna eura, a koliko se planira dodatno za njegov trajni smještaj nije konkretno rečeno, osim da će radovi dobro doći na otoku, a novac bi trebali osigurati Grad Mali Lošinj, Ministarstvo kulture i eventaulno Županija primorsko goranska.
Nakon što ga je 1996. godine slučajno otkrio turist, 1,92 metara visok i 300 kilograma težak kip, najznačajniji hrvatski arheološki nalaz svih vremena, iz mora je izvađen 1999.
Opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni su do 2006. u Restauratorskom zavodu pod vodstvom Antonija Šerbetića i talijanskog restauratora Giuliana Tordija, a pomoć je stigla i iz restauratorske ustanove Opicio delle Pietre Dure u Firenci.
Pretpostavlja se da je kip na dnu mora završio kao teret rimskoga broda koji je potopilo olujno nevrijeme. Opsežna restauracija Apoksiomena nagrađena je 2007. Nagradom za kulturnu baštinu Europske unije »Europa nostra« između 158 projekata iz 32 europske države

UZELAC: MOGUĆE SU MUZEOLOŠKE PROMJENE
Makar je u javnosti poznat projekt ureda Randić i Turato za unutarnje uređenje palače »Kvarner«, Zlatko Uzelac kaže da »muzeološka koncepcija budućeg Apoksiomenova doma još nije načinjena i da je »moguća promjena arhitektonske koncepcije u smjeru poboljšanja prezentacije same skulpture i fenomena Lošinja«.
Da podsjetimo, plan za detaljno unutarnje preuređenje palače »Kvarner« podrazumijeva izgradnju »kuće u kući« razlomljenog oblika koja ovješena čeličnim nosačima na kamene zidove palače prividno lebdi iznad prizemlja postojeće građevine. U njezinu središtu, kroz dvije etaže, trebala bi biti smještena kapsula s Apoksiomenom u kojoj će se kipu osigurati optimalni mikroklimatski uvjeti u izložbenom prostoru tek nekoliko stotina metara udaljenom od mora.
Posjetitelji bi Apoksiomena u toj konstrukciji trebali, prolaskom kroz više ambijentalnih cjelina od prizemlja do krovne terase muzeja, gledati iz različitih vidika i perspektiva kroz ostakljene trokutaste otvore, ali bez mogućnosti izravnog doticaja sa skulpturom i pristupa u prostor s njim, za razliku od sviju dosadašnjih izlaganja Aposksiomena, uključujući i privremeno u »Mimari«, gdje je bio direktno dostupan publici.
Doživljaj Apoksiomena trebale bi produbiti različiti svjetlosni i zvučni efekti te taktilne i mirisne senzacije, sve u namjeri pričanja što šire priče o Apoksiomenu i uživanja u njoj svim osjetilima.
Martina Kalle, Vjesnik