Like us on Facebook

15. svibnja 2014.
Gradonačelnik Metkovića poziva na prosvjed protiv izgradnje termoelektrane
Gradonačelnik Metkovića Božo Petrov pozvao je danas stanovnike doline Neretve, susjednih gradova i općina da se u subotu, 17. svibnja odazovu pozivu građanske inicijative “Pravo na zdrav život” iz Ploča i “Spasimo dolinu Neretve” iz Metkovića na Sveneretvanski prosvjed koji će u 19 sati početi u Pločama pred crkvom Kraljice Neba i Zemlje protiv najavljenje izgradnje termoelektrane na ugljen.
Božo Petrov u priopćenju navodi kako se u javnosti stalno provlači teza da Hrvatska treba biti energetski neovisna.
“Hoće li joj tu neovisnost donijeti izgradnja TE Ploče na ugljen?! Tvrdim da neće jer se ne radi o projektu Republike Hrvatske, nego o projektu nepoznata privatnog kapitala koji u našoj, još uvijek zelenoj, dolini želi nasaditi postrojenje koje će zauvijek promijeniti njezinu sliku, kako krajobraznu tako i ekološku. Jedini motiv investitora je profit, a priče o energetskoj neovisnosti Hrvatske služe samo za podilaženje našemu ionako poljuljanu nacionalnom ponosu”, ističe Petrov.
Petrov smatra kako ta termoelektrana neće preporoditi dolinu Neretve niti će joj osigurati toliko željenih radnih mjesta da bi se zaustavilo iseljavanje mladosti.
“Zamislite samo što bi se sve s milijardu i dvjesto milijuna eura, koliko bi stajala gradnja TE, moglo pokrenuti u dolini Neretve”, upitao je ustvrdivši kako bi stotine malih projekata vrijednih desetak milijuna eura sigurno od te doline napravile čudo.
“Ali, ne, njih ne zanimate vi. Zanima ih samo profit koji će ostvarivati na račun našega zdravlja i na štetu zdravlja naših potomaka,” poručuje metkovski gradonačelnik.
Podsjetivši na argumente nekih stručnjaka kako su takve termoelektrane danas kudikamo ekološki prihvatljivije od nekadašnjih, Petrov je istaknuo kako ne može ostati gluh na upozorenja drugih stručnjaka koji tvrde da ne postoje termoelektrane na ugljen koje u atmosferu ispuštaju samo bezazlenu vodenu paricu.
“Postoje toliko sitne čestice koje prolaze sve najsuvremenije filtre i koje bi sljedeća četiri desetljeća udisali svi Neretvani i stanovnici okolnih područja Pelješca, Makarskoga primorja, Hvara, Korčule i susjedne Hercegovine”, poručio je Petrov.

 

 

 

1. travnja 2014.

Ruža Tomašić protiv projekta 'Gornji horizonti'
Ostvarenje projekta 'Gornji horizonti' koji podrazumijeva prevođenje voda iz slijeva Neretve u slijev Trebišnjice, čime se neretvanskom slijevu oduzima oko četiri milijarde kubika vode godišnje,  imao bi katastrofalne posljedice po poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve od koje živi više od 40.000 ljudi, upozorili su zastupnica u Europskom parlamentu i predsjednica HSP AS Ruža Tomašić i saborski zastupnik HSP AS Ivan Šimunović  koji su  udružili napore  kako bi se taj projekt zaustavio.

Zastupnica Ruža Tomašić tako je uputila pitanje Europskoj komisiji u kojem je istaknula kako Hrvatska prema člancima 10. i 11. u poglavlju 3. Berlinskih pravila o vodnim resursima ima pravo upravljati bazenom Neretve, a isti članci obvezuju države da upravljaju međunarodnim riječnim bazenima u dobroj vjeri, što ovdje nije slučaj.
Ruža Tomašić je pitala Komisiju je li upoznata s ovim slučajem i hoće li stati u zaštitu prava država članica da sudjeluju u upravljanju riječnim bazenima koje dijele s trećim zemljama kao i hoće li Komisija ustrajati na rješavanju ovakvih otvorenih pitanja s državama iz susjedstva tijekom njihovih pregovora za članstvo u EU.

Zastupnik u Hrvatskom saboru Ivan Šimunović posebno je zainteresiran za ovo pitanje jer se dolina Neretve nalazi u 10. izbornoj jedinici odakle je odabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. Stoga je uputio zastupničko pitanje Vladi Republike Hrvatske u kojem je pitao ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića koji je stav Hrvatske prema ovom projektu i što Hrvatska poduzima kako bi se sačuvao tok Neretve čija dolina je jedno od najplodnijih područja Hrvatske.
Ivan Šimunović je u svom pitanju naglasio kako se u dolini Neretve uzgaja jedan od rijetkih poljoprivrednih proizvoda koje Hrvatska izvozi.

U obrazloženju je upozorio Vladu kako izgradnja tri hidroelektrane koja se planira ovim projektom pretpostavlja drastično reguliranje međunarodnog vodotoka, što bi prema mišljenju stručnjaka moglo dovesti do potpunog isušivanja dijela vodotoka Neretve koji prolazi kroz Hrvatsku.
'Neretva bi preusmjeravanjem manjih rijeka koje se u nju prirodno ulijevaju izgubila znatan dio svog hidropotencijala, a povećani salinitet bi potpuno onemogućio uzgoj voća i povrća u dolini Neretve južno od Čapljine. To bi predstavljalo snažan udarac na lokalno gospodarstvo koje opstaje uglavnom od uzgoja voća i povrća na zemljištima uz rijeku, ali i na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju kojoj je proizvodnja u dolini Neretve značajan dio, i to onaj uspješniji.' navodi Ivan Šimunović u obrazloženju.

Zastupnik Ivan Šimunović upozorio je i na očito kršenje Berlinskih pravila prema kojima Hrvatska ima pravo sudjelovati u upravljanju bazenom Neretve i istaknuo kako smatra da je u ovom slučaju nužna oštra reakcija Hrvatske kako bi se zaustavio ovaj projekt i zaštitila Neretva, a s njom i brojna radna mjesta i egzistencija obitelji koje žive upravo od uzgoja voća i povrća u dolini Neretve.
M.M., Hrsvijet


3. ožujka 2014.
Božo Petrov oštro protiv gradnje termoelektrane na području doline Neretve
Gradonačelnik Metkovića Božo Petrov oštro se usprotivio bilo kakvim planovima za gradnju termoelektrane na ugljen na području doline Neretve.
-Ne mogu vjerovati da netko može donijeti odluku o tome da se na području grada Ploča gradi energetski monstrum snage od 800 MW, za 100 MW snažniji od Krškoga, koji bi u jednome satu proždirao više stotina tona ugljena i nad dolinom raspršivao sitne čestice, za koje mnogi stručnjaci misle da su opasnije od onih azbestnih - ističe u priopćenju gradonačelnik Metkovića.
Navodi da bi se, bez obzira na sve studije, pravi utjecaji na zdravlje stanovnika doline Neretve vidjeli tek za nekoliko desetljeća. Pločani su tek posljednje desetljeće saznali na koji način im se vratila odluka gradskih vlasti iz 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je odlučeno u Pločama izgraditi tvornicu azbesta, ističe gradonačelnik Petrov.


Gradonačelnik Metkovića podsjeća na vrijednost koju dolina Neretve ima za Hrvatsku, gdje je jedina preostala delta u Europi, na proizvodnju mandarina te na turistički potencijal doline Neretve. Dodaje da je "dolina Neretve već ugrožena i bez termoelektrane na ugljen".
-Nismo li prije gotovo dvije godine, mi u Metkoviću oštro ustali protiv Gornjih horizonata, za koje se također ne zna kako će utjecati na vodeni režim u dolini? Studije govore jedno, a mi na terenu već desetljećima osjećamo pogubne posljedice čovjekove intervencije u istočnohercegovački krš. Imamo i suše i poplave, naše vodocrpilište često biva zasoljeno. Tražili smo očitovanje s najvišega državnoga vrha, no doživjeli smo potpuno ignoriranje. Sada nam prijete i s druge strane - navodi Petrov.
Stoga apelira na pločanskog gradonačelnika Krešimira Vejića i pločanske Gradske vijećnike da odbace zahtjev Ministarstva gospodarstva za izmjenama i dopunama županijskoga Prostornoga plana, čime bi se, procjenjuje Petrov, "širom otvorila vrata izgradnji TE Ploče".
-Pozivam ih da se, umjesto toga, svi Neretvani udruže i zahtijevaju proglašenje doline Neretve parkom prirode koji će znatno podignuti cijenu svakoga neretvanskoga proizvoda, uključujući i turizam. To će donijeti posao i opstanak ovome narodu, a ne „ultramoderna“ termoelektrana na ugljen - zaključuje gradonačelnik Metkovića Božo Petrov.
 R.H
  


9. studenoga 2013.
Balkanska budućnost je prljava
Prema listi prioriteta koje će financirati europske javne banke, energetska budućnost jugoistoka Europe je u megalomanskim projektima, prljavim tehnologijama, te u proizvodnji za izvoz u EU. “Potpora EU takvim projektima proizlazi više iz manjka analize nego što je osmišljeni program. Američka vlada agresivno gura termoelektranu na lignit na Kosovu, što otvara pitanje čije interese pokušava zaštititi,” komentira Pippa Gallop iz “Bankwatcha”.
Krajem listopada odobrena je lista prioritetnih projekata Energetske zajednice, a među njima su se našli uglavnom megalomanski projekti koji se baziraju na zastarjelim tehnologijama. Energetsku zajednicu, podsjećamo, osnovala je Europska unija zajedno sa zemljama regije kako bi proširila europsko unutarnje energetsko tržište i europsku energetsku regulativu na jugoistok i šire.

Lista priroritetnih projekta usvojena je godinu dana nakon usvajanja Energetske strategije zajednice, koju su, osim Hrvatske, potpisale i BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Moldavija, Kosovo i Ukrajina. Civilno društvo zemalja članica upozoravalo je tada da je riječ o energetskoj kolonizaciji Balkana od strane Europske unije, a odabir prioriteta potvrdio je njihove tadašnje tvrdnje o guranju prljavih tehnologija te  proizvodnji za izvoz u EU. Među odabranim su prioritetima tako tri nove termoelektrane na najprljaviji ugljen lignit, povezivanje Crne Gore i Albanije s Italijom kako bi Italija mogla uvoziti energiju iz tih zemalja i ispuniti svoje klimatske obaveze, a među projektima koje su u priopćenju organizacije civilnog društva izdvojile kao posebno štetne nalazi se i jedan projekt planiran u Hrvatskoj, hidroelektrana Dubrovnik 2.
Odabrane projekte trebale bi financirati europske razvojne banke, pa procese vezane uz Energetsku zajednicu pozorno prati ‘CEE Bankwatch Network’, međunarodna mreža koja se bavi nadzorom aktivnosti javnih banaka u Europi i energetskog financiranja. Listu prioritetnih energetskih projekata za jugoistok Europe za H-Alter komentira Pippa Gallop, koordinatorica za istraživanja u ‘Bankwatchu’.


O Energetskoj zajednici smo već pisali na H-Alteru, kada je odobrena Energetska strategija prije točno godinu dana. Jesu li se ovim odabirom prioriteta obistinila tadašnja upozorenja civilnog društva da je riječ o energetskom koloniziranju Balkana od strane EU?
Da, konačna lista uključuje nekoliko projekata koji ciljaju na izvoz električne energije ”Gradnja velikih termoelektrana na ugljen “zaključa” države i osudi ih na proizvodnju iz ugljena na razdoblje od četrdeset godina. Međutim, energetski sektor EU mora biti dekarboniziran do 2050. godine”u EU, a ne na zadovoljavanje lokalnih potreba. Na primjer, podvodni energetski kabel od Albanije do Italije, hidroelektrane na Srednjoj Drini na bosansko-srpskoj granici, vjetropark Dajc-Velipoje u Albaniji i dalekovod Lastva-Pljevlja u Crnoj Gori su svi primarno namijenjeni izvozu energije u Italiju. Nekoliko tih lokacija sasvim su neprimjerene za velike gradnje zbog velikih prirodnih vrijednosti. To što je energija namijenjena izvozu čini uništavanje okoliša još manje opravdanim, jer će lokalni stanovnici snositi posljedice, a neće dijeliti koristi.
U svakom slučaju, izvoz energije iz obnovljivih izvora – čak i kada su okolišno prihvatljivi – ima i druge posljedice koje vlade ne uzimaju o obzir. Sve države članice Energetske zajednice obvezale su se na dostizanje određenih ciljeva vezano uz obnovljive izvore energije do 2025. godine, a kada se pridruže EU vjerojatno će morati još povećati udio obnovljivih u energetskom miksu. Ako te države preko koncesija na više desetljeća predaju svoje glavne lokacije za proizvodnju obnovljive energije, koji će im resursi preostati da iz njih pokriju domaću potrošnju i ostvare ciljeve?


Čini se da će najviše profitirati Italija.
Prema ciljevima EU Italija do 2020. godine mora doseći 17 posto udjela obnovljivih u sveukupnoj energetskoj potrošnji. Prema talijanskom Akcijskom planu za obnovljivu energiju od 2016. godine, Italija će uvoziti 6 teravat sati (TWh) godišnje električne energije iz Crne Gore, Srbije i BiH, kao i 3 TWh iz Albanije. Za usporedbu, Albanija je 2009. godine proizvela samo 5.3 TWh električne energije, a u sušnoj 2008. godini samo 3.8 TWh. Italija želi uvoziti dvije trećine do tri četvrtine albanske godišnje energetske proizvodnje. Uzimajući u obzir da je opskrba energijom u Albaniji već ionako nepouzdana zbog problema sa stabilnosti mreže, to se čini kao vrlo riskantna strategija, čak i ako se proširi kapacitet generacije struje. Što se tiče uvoza energije proizvedene u termoelektranama na lignit u EU, zasad nema dokaza da postoje takve planovi.


Na listi projekata našle su se tri termoelektrane na lignit, najprljaviji ugljen, tehnologije u izumiranju. Koji interes nalazi EU u podupiranju ovakvih tehnologija na Balkanu ako to nije uvoz?
Argument u prilog lignitu je taj da ga te države imaju na pretek i da je jeftin. Ali kada se dodaju zdravstveni i drugi društveni troškovi, kao i subvencije, lignit se više ne čini tako jeftin, kako je ranije ove godine dokazao Health and Environment Alliance (HEAL).
Nevoljkost da se ulaže u ozbiljne projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije je uglavnom samo posljedica staromodnog razmišljanja od strane vlada i elektroprivreda koji imaju puno iskustva s lignitom i velikim hidroelektranama i ne mogu zamisliti da možete stvoriti funkcionalan sustav s visokim postotkom obnovljivih izvora energije. EU ciljevi njima se čine daleko u budućnosti i ne uzimaju u obzir da će odluke donesene danas biti ugrađene u infrastrukturu desetljećima. Nažalost, institucije EU i razvojnih banaka su često previše voljne nekritički poslušati kada vlasti kažu da nema alternative. Potpora termoelektranama na ugljen od strane EU više je posljedica manjka analize nego smišljenog programa. S druge strane, američka vlada se uključila u guranje termoelektrane na lignit na Korovu vrlo agresivno, što otvara pitanja zašto im je toliko stalo do toga i čije interese pokušava zaštititi.


Prošle godine ste izjavili kako Strategija za Balkan općenito podržava megalomanske projekte jer nekritički prihvaća procjene vlada iz regije o ogromnom porastu potrošnje energije u sljedeća dva desetljeća. Zbog klimatskih promjena i promjena u dostupnosti energenata na svim područjima od hrane do energije trend u svijetu je decentralizacija i lokalizacija. Što znači za male države kao što su Hrvatska i ostale države u regiji ovisnost o velikim termoelektranama i sličnim objektima?
Gradnja velikih termoelektrana na ugljen “zaključa” države i osudi ih na proizvodnju iz ugljena na razdoblje od 40 godina. Međutim, energetski sektor EU mora biti dekarboniziran do 2050. godine. Emisije CO2 trebaju biti smanjene 80 do 95 posto izTo što je energija namijenjena izvozu čini uništavanje okoliša još manje opravdanim, jer će lokalni stanovnici snositi posljedice, a neće dijeliti koristicijelog gospodarstva, ako želimo imati ikakvu šansu da zadržimo porast globalne teperature ispod dva stupnja celzijusa. Za malu državu kao što je Hrvatska, već i jedna termoelektrana tipaPlomin C emitirat će više CO2 nego što će cijeloj državi biti dozvoljeno da emitira 2050. godine. Ili će se termoelektrana morati zatvoriti ranije nego je planirano, ili će Hrvatska plaćati kazne jer emitira više CO2 od dopuštenog.


Na listi se našao i projekt hidroelektrane Dubrovnik 2. Prošle godine nešto prije osnivanja Energetske zajednice HEP i Elektroprivreda Republike Srpske potpisali su memorandum o razumijevanju kojim je definirana buduća suradnja u zajedničkoj izgradnji te hidroelektrane. Iz građanske inicijative Spasimo dolinu Neretve izrazili su tada bojazan da se radi o trgovini, pristanak RS za Dubrovnik 2 u zamjenu za šutnju Hrvatske u vezi Gornjih horizanata. U priopćenju koje potpisuje i Bankwatch,Dubrovnik 2 je istaknut kao jedan od najkontroverznijih projekata. Što je sporno u tom projektu?
Dubrovnik 2, zajedno s hidroelektranom Dabar, dio je kompleksa Gornji horizonti. To je složen prekogranični projekt koji prikuplja vodu iz sliva Neretve i Trebišnjice te ih preusmjerava na obalu, zaobilazeći područja koja obično dobiju te vode preko podzemnih veza. Ako budu realizirani u trenutnom obliku, ovi projekti će povećati zaslanjivanje na području delte Neretve i ugroziti poljoprivrednu proizvodnju u regiji, te izazvati presušivanje Parka prirode Hutovo Blato, močvare zaštićene RamsarskomZa malu državu kao što je Hrvatska, već i jedna termoelektrana tipaPlomin Cemitirat će više CO2 nego što će cijeloj državi biti dozvoljeno da emitira 2050. godinekonvencijom i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu.


Kako to da se među projektima ne spominjePlomin C?
Prioritetni projekti bi trebali biti oni koji su od prekograničnog značenja za države Energetske zajednice, a HEP tvrdi kako je Plomin Cnamijenjen isključivo zadovoljavanju hrvatskih potreba za energijom. Po tome Plomin C ne zadovoljava kriterije za prioritetni projekt. Neke su države pokušale ugurati i generacijske  projekte na listu, ali uglavnom nisu prihvaćeni. Izabrani su projekti velikih termoelektrana na ugljen koje mogu utjecati na stabilnost električnog sektora u regiji i projekti namijenjeni izvozu.


Ima li među ovim projektima koje bi trebale financirati europske razvojne banke uopće projekata obnovljivih izvora energije osim ovog vjetroparka u Albaniji koji udruge također smatraju lošim?
Vjetropark Dajc-Velipoje je jedini odabrani koji spada u “nove obnovljive”, i da, Energetska zajednica je uspjela izabrati onaj s najgorim utjecajem na okoliš. Vjetropark bi trebao biti smješten na području Ramsarskog  rezervata za ptice uz Skadarsko jezero pa mu je albansko Ministarstvo okoliša već odbilo izdati okolišnu dozvolu.


Bankwatch se bavi nadzorem upravo ovih banaka. Kako se projekti koje financiraju u drugim dijelovima Europe razlikuju od ovih namijenjenih jugoistoku?
Europska investicijska banka nedavno je zaustavila financiranje projekata baziranih na ugljenu, što je velik korak naprijed. Ne očekujemo da će EIB financirati termoelektrane na ugljen ni na Balkanu ni drugdje. Jedan od motiva za prestanak takvih aktivnosti možda je bio kaos oko termoelektrane na lignit u Sloveniji Šoštanj 6, gdje su se troškovi izgradnje udvostručili do 1,4 milijarde eura, a projekt istražuje i OLAF, Europski ured za borbu protiv prevara. Isplativost projekta je na krhkim nogama.
Nažalost, Europska banka za obnovu i razvoj, koja je kofinancijer Šoštanja 6, nije naučila lekciju. Trenutno su u procesu revizije svoje energetske strategije te odbijaju izbaciti ugljen. Zainteresirani su za financiranje Kosova e Retermoelektrane na lignit, zajedno sa Svjetskom bankom.
EBRD djeluje samo u zemljama bivšeg istočnog bloka, Turskoj, Mongoliji, Jordanu, Egiptu, Tunisu i Maroku, pa je teško uspoređivati sa Zapadom. Trend koji je pak zajednički i EBRD i EIB i vrijedi i za područje EU i izvan njega je značajna podrška plinskoj infrastrukturi. Obje su banke zainteresirane za financiranje dijelova masivnog plinovoda koji bi doveo plin s Kaspijskog jezera u EU preko Turske, Grčke, Albanije i Italije. To bi pak osudilo EU na još veću ovisnost o plinu u vrijeme kad bi trebali smanjivati emisije CO2, kao i na pouzdavanje u opresivne režive kao što je onaj u Turkmenistanu. Također bi potisnulo financiranje energetske učinkovitosti i projekte obnovljive izvore energije.
Halter . poskok.info

 

28. svibnja 2013.  
Projekt na doradu
HEP raskinuo ugovor o kreditu s EBRD-om: odgađa izgradnju HE Ombla

Do sada je HEP zbog odgađanja realizacije kredita za Omblu EBRD-u već platio četiri milijuna eura interkalarnih kamata, dok se postavlja i pitanje blamaže pred Europskom komisijom, koja je izradu dodatnih studija potpomogla s 270 tisuća eura.
ZAGREB  - HEP još dugo, ili uopće, neće krenuti u izgradnju svog najpripremljenijeg projekta, HE Ombla kod Dubrovnika. Kako je priopćeno iz HEP-a, raskinuli su ugovor s EBRD-om iz studenog 2011. godine o kreditu za gradnju Omble vrijednosti 123 milijuna eura kako bi, stoji u HEP-ovoj obavijesti, dodatno uskladili projektnu dokumentaciju s aktualnim domaćim i europskim propisima o zaštiti prirode.

Unatoč najavama premijera Zorana Milanovića da, kako se činilo odmah poslije izbora, Ombla ide, novi je šef HEP-a Tomislav Šerić, koji je na tom mjestu zamijenio Zlatka Koračevića, odlučio stati na stranu ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića, ali i svog prijatelja, ministra Ivana Vrdoljaka, koji su davno konstatirali kako za Omblu »neće ginuti«.
Iako je riječ o jedinom potpuno pripremljenom velikom projektu u Hrvatskoj, koji ima sve potrebne dozvole, i za kojeg su čak i dodatne studije, potpomognute i od strane Europske komisije,  pokazale da može ići u realizaciju, hrabrosti za to očito nema pa se traži izrada dodatnih studija, koje će i dodatno koštati. Dodatne su studije, na zahtjev EBRD-a, već napravljene, i predstavljene u ožujku, uz zaključak kako štetnih posljedica po bioraznolikost tog kraja neće biti. 

Sada se postavlja pitanje što smo spremni graditi, kad čak ni najpripremljeniji objekt, Omblu, nismo, budući da ćemo partnera za gradnju Plomina C, ako se netko od tri potencijalna partnera HEP-u javi, imati najranije krajem godine, i ako ne prođu tužbe kontra Plomina C na ugljen? Do sada je HEP zbog odgađanja realizacije kredita za Omblu EBRD-u već platio četiri milijuna eura interkalarnih kamata, dok se postavlja i pitanje blamaže pred Europskom komisijom, koja je izradu dodatnih studija potpomogla s 270 tisuća eura. Čak se i Zavod za zaštitu prirode očitovao kako se s Omblom može ići, no s mrtve točke mi očito nećemo. Osim toga, postavlja se pitanje zašto za Omblu plaćati nove, dodatne studije ako, po svemu sudeći, nemamo namjeru tu hidroelektranu graditi, kao i pitanje pronalaska novog kredita.
Projekt gradnje HE od 68 MW vrijedan je ukupno 150 milijuna eura i vrijeme je da Vlada, urbi et orbi, konačno kaže hoće li Omblu graditi ili ne. Ako je projekt mrtav, više ga nema smisla takvog vući po pijesku, i tu zabavu skupo plaćati našim novcem.

Vrdoljak: Skup je kredit EBRD-a bez dokumentacije

Potpredsjednik HNS-a i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak  je komentirajući raskid ugovora između HEP-a i EBRD-a za izgradnju HE Ombla istaknuo kako smatra da bi bilo skupo odobren kredit EBRD-a čekati na stand by-u i plaćati milijunske godišnje iznose dok se ne pripremi sva dokumentacija, isposluju dozvole i osigura izvedba projekta.
Kad će to nastupiti, reći će stručnjaci, rekao je Vrdoljak novinarima u Rasinju gdje je podupro Danimira Kolmana, kandidata HNS-a za načelnika Općine Rasinja u drugom krugu lokalnih izbora.
Od prvog trenutka i sam sam govorio da će stručnjaci reći u kojem trenutku i na koji način će se graditi Ombla, rekao je dodavši: Kako sam rekao na početku, tako kažem i sada. Istaknuo je kako mu se čini da je raskid ugovora pametna odluka.
Na upit novinara da komentira što će za buduću energetsku neovisnost Hrvatske značiti raskid ugovora između HEP-a i EBRD-a za kreditiranje izgradnje HE Ombla kraj Dubrovnika, ustvrdio je da će energetska neovisnost biti osigurana u onoj mjeri u kojoj je to moguće.
Bojana Mrvoš Pavić, Novi list

 

1. ožujka 2013

UGROŽAVA LI GRADNJA HIDROELEKTRANE ENDEMSKE VRSTE? SVJETSKI KONZULTANT POSLAO STUDIJU
Vlada u dva tjedna odlučuje ide li hidroelektrana Ombla
Sve spremno - to je jedini veći energetski projekt koji ima i “papire” i osiguran novac
Vlada će u iduća dva tjedna odlučiti o projektu gradnje hidroelektrane Ombla. Kako se neslužbeno doznaje, dovršena je izrada Plana upravljanja bioraznolikošću – detaljnog dokumenta koji su HEP i Europska banka za obnovu i razvoj naručili od poznate svjetske konzultantske kuće WSP. Zaključci bi se uskoro trebali predstaviti hrvatskoj Vladi i javnosti.

Samo 1 km u Hrvatskoj

Iako je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović nedavno javno poručio kako bi se: “Vlada trebala koncentrirati na neke važnije projekte s obzirom na to da je riječ o staništu stotina endemskih vrsta”, valja reći da to još nije dominantno mišljenje u Vladi. U Vladi su prije svega svjesni činjenice da je HE Ombla jedini veći energetski projekt u Hrvatskoj koji ima i gotovu dokumentaciju i osiguran novac za realizaciju. U trenutku kad nacionalna ekonomija vapi za investicijama, ovaj projekt nosi otprilike 960 milijuna kuna poslova za domaće kompanije, više od 1000 radnih mjesta i smanjenje uvoza struje za 8 posto. Za HEP to znači godišnje uštedu od stotinjak milijuna kuna, smanjenje troškova za emisije ugljikova dioksida od 4,5 posto i to uz rok isplativosti od 13 godina.

U takvim okolnostima dio članova Vlade smatra da bi odustajanje od takve investicije u ovom trenutku bila loša ekonomske poruka, ali i svojevrsno “otvaranje Pandorine kutije”.
– Ne zaboravite da je Ombla projekt koji ima sve potrebne dozvole. S obzirom na interes javnosti, izvodile su se dodatne ekološke studije, no u slučaju da i one pokažu da se investicija može provesti bez da nanese nepovratnu štetu okolišu, ne vidim koji bi to bio formalni razlog za odustajanje od projekta. Ako su njegovu održivost potvrdile sve mjerodavne državne institucije i neovisni konzultanti, to bi bio presedan kojim bi u pitanje doveli sve buduće investicije – kaže jedan Vladin visokopozicionirani dužnosnik.

Pritom nije nevažno ni što je utjecaj gradnje elektrane na podzemni ekosustav Omble vrlo ograničen. Podzemni slijev i ekosustav Omble proteže se na površini od 800 četvornih kilometara, od čega je samo jedan kilometar u Hrvatskoj. Kako je smisao projekta povećanje i stabilizacija postojeće podzemne akumulacije, trajni utjecaj na staništa dogodio bi se jedino na srednjoj etaži špilje koja bi bila trajno poplavljena. Riječ je o tunelima ukupno dugim osamsto metara koje bi HEP trebao kompenzirati bušenjem nove 2,5 kilometara duge špilje na višoj točci.

Šišmiši mogu biti mirni

Zaštićena staništa šišmiša nalaze se u gornjoj etaži špilje i tu ne bi bilo nikakvih intervencija, a i radovi u ostatku špilje morali bi biti organizirani tako da ne ometaju hibernacijski ciklus šišmiša. U špiljskom sustavu Omble dosad je zabilježeno otprilike 105 živih vrsta, od čega tridesetak endemskih. Riječ je o rijetkim vrstama gljiva, pauka i šesteronožaca. Bi li gradnja elektrane ugrozila njihovu opstojnost, pitanje je o čijem odgovoru ovisi budućnost projekta HE Ombla.

>> HE Ombla ne smije se graditi, Mirela Holy traži Čačićevu ispriku


Nove vrste
U istraživanju flore i faune krške rijeke otkrivene su i neke nove vrste. Hoće li se zbog njih otkazati projekt?
Archaphorura sp.
Rijetka vrsta skokunca – malog insekta dužine do pet milimetara
Sulcia sp.
Životinja iz porodice pauka također obitava u Omblinoj špilji
Isopoda gen.
Novootkriveni račić sa sedam pari nogu u podzemlju Omble
Ne raste opasnost od potresa
Drugi glavni prigovor projektu Hidroelektrane Ombla bila je navodna mogućnost uzrokovanja potresa gradnjom podzemne akumulacije na krškom i seizmički aktivnom terenu kakav je onaj pokraj Dubrovnika. Ipak, takve tvrdnje demantirali su članovi stručnog savjetodavnog tijela projekta. Osam uglednih stručnjak iz područja građevine, geologije i seizmike iz Hrvatske, BiH i Makedonije zaključilo je kako gradnja podzemne elektrane te punjenje i pražnjenje podzemne akumulacije neće biti uzrok jakim potresima.

Marko Biočina/VLM

 

 

 

 

 

9. veljače 2013.

Odustaje se od hidroelektrane Ombla?
Dodatna istraživanja bioraznolikosti špiljskog sustava izvora Omble pokazala su da ondje živi 14 endemskih vrsta. Jedan od najbogatijih speleoloških objekata u Hrvatskoj mogao bi biti proglašen nacionalnim parkom, umjesto da bude uništen izgradnjom hidroelektrane. S višegodišnjim apelima ekologa danas se složio i resorni ministar.

A resorni ministar Mihael Zmajlović najavio je kako bi se moglo odustati od gradnje hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika koja je izazvala brojne kontroverze. Ako nova istraživanja pokažu da je riječ o spelološkoj lokaciji bogatoj endemskim vrstama, ministar smatra da bi Hrvatska morala odlučiti što je važnije - bioraznolikost ili gospodarski interes. Moje je mišljenje da se trebamo koncentrirati na neke druge projekte jer će biti vrlo teško utvrditi prevladavajući javni interes dok god postoje druge lokacije i važniji projekti. Smatram da onda Ombla ne bi trebala ići, izjavio je Zmajlović.

 

Vrdoljak: Nisam onaj koji misli poginuti za Omblu

U povodu ove Zmajlovićeve izjave ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da će odluka o gradnji hidroelektrane Ombla biti donesena isključivo na temelju stručnih analiza. Dodao je kako 'u ovoj zemlji nitko neće napraviti ništa što nije u interesu građana i zemlje u cjelini'. Najavio je da će oni koji odlučuju na vagu staviti sve rizike i koristi od predviđenih 60 megavata snage HE Ombla i tada odlučiti. 'Nisam onaj koji misli poginuti za Omblu',  rekao je Vrdoljak nakon obilaska pogona tvrtke Hidraulika Kurelja u Donjoj Stubici. Dodao je da studiju za Omblu još nije pročitao, ali da je politički stav takav da se ne radi ništa radi kupovine glasova već da treba biti razuman i odgovoran.

Reagirala je i bivša ministrica zaštite okoliša, a sada zastupnica Mirela Holy koja očekuje da Vlada odustane od projekta hidroelektrane Omble. Holy podsjeća da su u njezinom mandatu tri od četiri stručnjaka u reviziji studije utvrdila da je projekt rizičan i da bi od toga trebalo odustati. Stoga je očekivala da će slično pokazati i dodatne studije. Mogla bih jednoga dana tražiti javnu ispriku gospodina Radimira Čačića koji je o mišljenjima neovisnih stručnjaka govorio da se radi o kuhinjskim studijama i da je u Ministarstvu zaštite okoliša bio dječji vrtić, kazala je.

 

HEP: Uskoro ćemo predstaviti studiju upravljanja bioraznolikošću

Hrvatska elektroprivreda (HEP) priopčila je da će uskoro Vladi i hrvatskoj javnosti predstaviti rezultate Studije upravljanja bioraznolikošću čiju su izradu, u sklopu kreditnog aranžmana, dogovorili HEP i Europska banka za obnovu i razvoj, a izvođač studije je konzultanska kuća WSP. Iz HEP-a pritom ističu da su, kao društveno odgovorna tvrtka, spremni provesti sve mjere zaštite okoliša za koje studija upravljanja bioraznolikošću utvrdi da je nužno provesti radi zaštite zaštićenih živih vrsta. Ukoliko se gradnja HE Ombla prepozna kao gospodarski interes Republike Hrvatske HEP je spreman nastaviti s realizacijom projekta, zaključuje se u priopćenju.

Projekt HE Ombla, snage 68 megavata, predviđa izgradnju prve podzemne elektrane u Hrvatskoj, a vrijednost te investicije se procjenjuje na 150 milijuna eura. Projekt je izazvao veliko negodovanje ekoloških udruga koje upozoravaju da je riječ o ekonomski neisplativom i visokorizičnom projektu, te uz ostalo upozoravaju da ona nije prihvatljiva zbog uništavanja postojećeg špiljskog staništa. HRT

 

 

 

27. studenoga 2012.

IZGRADNJA HIDROELEKTRANA NA RIJECI TREBIŠNJICI DOBIVA SUDSKI EPILOG

Vlada FBiH podnijela tužbu zbog “Gornjih horizonata”

Isušivanjem pritoka donji tok rijeke Neretve nestaje za nekoliko godina. Dolina Neretve postaje pustinja, upozoravaju ekolozi

Isušivanjem donjeg toka rijeke Neretve, koji bi se prema procjenama i stručnjaka i ekologa mogao dogoditi, ako vlasti u RS-u realiziraju izgradnju hidrolektrana u sklopu projekta “Gornji horizonti” pozabavili su se inozemni mediji. Ekipa RTV “Deutsche Welle” tvrdi kako bi se u neretvanskoj dolini u Hercegovini i Hrvatskoj mogla dogoditi najveća ekološka katastrofa, ako se vode iz pritoka Neretve i sliva rijeke Trebišnjice budu preusmjeravale na buduće hidrolektrane i istočnoj Hercegovini.
U tom slučaju pozivajući se na izjave ekologa, ali i stručnjaka za podzemne vode, dogodilo bi se isušivanje sliva Neretve od Čapljine do Metkovića, pa čak i najpoznatijeg europskog ornitološkog Parka prirode Hutovo blato. Unatoč upozorenjima Večernjak je još ljetos objavio informaciju kako Vlada RS-a nastavlja s izgradnjom mreže podzemnih tunela kroz koje će teći voda u buduće hidroakumulacije.
Za cijeli projekt zainteresirana je Elektroprivreda RH, koja bi iz budućih hidroelektrana dobivala struju. Nedavno je premijer RH Zoran Milanović izjavio da se druga faza projekta ‘Gornji horizonti’ neće realizirati, ako studija utjecaja na okoliš pokaže da bi se njome zaslanila Neretva. I bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović smatra kako je sporazum između Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji HE Dubrovnik 2 u sklopu projekta “Gornji horizonti” protuustavan čin. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odbila je dati pozitivno mišljenje o studiji procjene utjecaja na okoliš, te samim time i suglasnost za provedbu daljnjih aktivnosti na projektu Gornji horizonti u RS-u. Unatoč upozorenjima poslovi na izgradnji hidroelektrane “Dabar”, kao prve u sklopu ovog projekta “Gornji horizonti” nastavlja se graditi i to bez studije utjecaja na okoliš. U prilog tome svjedoči raspisan javni poziv za izradu tehničke dokumentacije glavnog projekta za ovu hidroelektranu, ukupne vrijednosti oko 6, 1 milijuna KM. Pretpostavlja se da bi se za potrebe HE “Dabar”, te HE “Dubrovnik 2” iz sliva Neretve i Trebišnjice preusmjeravale ogromne količine vode, što će imati negativan utjecaj na hidrologiju i ekologiju južne Hercegovine, Malostonskog zaljeva i delte Neretve. Ekolozima iz RH i BiH priključilo se Ministarstvo okoliša i turizma FBiH koje je pokrenulo upravni spor pred Okružnom sudu u Banjoj Luci, zbog studije utjecaja na okoliš projekta “HE Dabar”.
Zdenko Jurilj, Večernji list

 

26. listopada 2012.
S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća, Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova pod naslovom "Gornji Horizonti", održane 23. listopada 2012.
Snažna i silopadna Neretva zapela je naravno za oko bivšoj naddržavi kojoj je trebalo struje da rasvijetli narode i narodnosti. Izgrađene su hidrocentrale Rama, Jablanica, Grabovica i Salakovac sjeverno od Mostara, potopljena su plodna polja a pučanstvo iseljeno i to, vidi vraga, uglavnom hrvatsko pučanstvo. Tako je primjerice Rama koja je oduvijek bila izvorište hrvatstva - pa i Gospa Sinjska odanle potječe – po drugi put u povijesti opustošena, načinom u stvari genocidnim.

Na tribini je prikazan film Hajrudina Krvavca iz toga herojskog doba koje je započelo svršetkom pedesetih i nastavilo se do osamdesetih, a likom i riječju svjedočio je nazočnima dr. Srećko Božičević, hidrolog i speleolog koji se za studentskih dana a zatim i godinama poslije kretao tim područjem, radio, spuštao u spilje i vidio podzemlje u svim svojim lijepim i zastrašujućim oblicima.

Danas je dr. Božićević jedan od onih koji dramatično upozoravaju da se ne smije igrati s krškim vodama i njihovim tokovima, te da su "Gornji Horizonti" opasni po Neretvu (ali ne samo Neretvu), opasni po ljude i opasni po hrvatsku državu. I on je , kao i uvodničar Ante Beljo, protivnik preusmjeravanja voda iz slijeva rijeke Neretve u slijev Trebišnjice kako bi se izgradile nove (tri) hidrocentrale a Hrvatskoj dobacila kost u obliku Dubrovnika 2 – ne zato da bi se Hrvatskoj pomoglo nego zato što vode iz spomenute strujne trilogije nekamo moraju otjecati, a mogu samo kroz Hrvatsku i samo u hrvatsko more. I Beljo i Božičević poznaju međunarodnu konvenciju o vodama koja ne dopušta preusmjeravanje voda iz jednoga riječnog slijeva u drugi, ali to ne znaju hrvatski političari (koji ionako ništa ne znaju) pa su napravili sporazum – ali ne sa državom BiH nego sa tzv. Republikom srpskom, odnosno preusmjerili kontakte s prave adrese na genocidni enitet. A da su i sada namjere genocidne, pokazat će se u nastavku ovoga teksta. Sporazum je u ime Hrvatske elektroprivrede potpisao stanoviti Koračević koji pojma nema ni o struji ni o geologiji, a s druge strane direktorica srpskoga entiteta
.
Što je gore a što dolje
Riječ je dakle o Gornjim Horizontima koji su se okomili na jadnu, već posve izbetoniranu Trebišnjicu, za razliku od "Donjih Horizonata" koji sišu vodu iz golemoga Bilećkoga jezera a natu je transfuziju priključen i Dubrovnik 1. Nesretna je Trebišnjica rijeka ponornica, malo teče površinom, malo podzemljem, a da bi služila svrsi suvremenih štetočinja željnih energije (odnosno novca) njezino je korito betonirano. Tako je kršu zadan pakleni udarac, premda postoji slutnja da ispod betona i nadalje teče voda – ali to nitko ne zna. Ono što se zna jest da velik dio vode opisane rijeke Trebišnjice otječe prema zapadu Popova polja koji je već u FBiH a zatim u Deransko jezero i u – Neretvu, ali te vode koje dolaze do Neretve sve su slabije, kao i one koje na drugoj strani podzemljem dolaze do Rijeke Dubrovačke (čuvena Ombla).

Da vidimo prvo što se događa Neretvi i zašto joj treba što više vode. Njezino je ušće, naime, metar i pol ispod razine mora i ako rijeka nije dovoljno snažna da odgura more – eto nevolje, eto soli i bljutave vode koja već i bez hrvatsko-srpskih opakih energetskih planova u dubinskom sloju Neretve dopire do Metkovića, a ako planovi budu ostvareni bit će i do Čapljine. Oduzimanjem voda iz lijevih pritoka Neretve (poput Bune, Bunice itd koje dobivaju snagu iz ponora u Nevesinjkom polju, itd.) ali i krađom izvora iz ponora u Popovu polju, Neretva niže od Mostara ostaje bez blagoslovljenih valova od kojih živi i snaži se. Jednom riječi: dok su Donji Horizonti tek ponešto naudili Neretvi, suvremeni Gornji Horizonti žele ju uništiti, i rijeku i dolinu, i ribe i ljude,a nestat će i oštriga u Malostonskom zaljevu. A Dubrovnik ? Dubrovnik će stajati i dalje gdje je oduvijek bio, grad. A kako će voda doći do buduće ( ne će valjda) hidrocentrale Dubrovnik 2 ? Pa opet će raditi krtice i nemilosrdno kopati utrobom krša jer će se graditi novi prokop usporedan(!) s onim prokopanim odavno za Dubrovnik 1.

Zemljopis i nešto povijesti
Posve mi je jasno da i uz ovaj napis treba imati u rukama zemljopisnu kartu, kao što su ju imali pred sobom (i pred publikom ) predavači na tribini. Većina Hrvata ne zna zemljopis svoje povijesne baštine, a ni sama povijest im ne ide najbolje. Daytonski zemljopis ionako je još složeniji premda privremen, a on kaže da tzv. republika srpska ne krade vode samo Hrvatskoj nego i hrvatsko-bošnjačkom entitetu, odnosno hercegovačko-neretvanskoj županiji kojoj pripada sjeverozapadnio dio Popova polja, kao što je rečeno. A da bi se vidjelo koliko je i gdje sve taj gornjohorizontski prljavi plan već realiziran, doista treba uzeti u ruke i zemljovid i povećalo da se razumije kamo vode ti silni tuneli, od jezera do jezera, od polja do polja, i gdje će biti brane i nove betonske zidine. Bez obzira prema prirodi, prema kršu, pa tako nije poznato ni što će se dogoditi na Ombli, niti su Hrvatske vode – točno tvrdi treći govornik na tribini Ivica Puljan , urednik Metkovskoga vjesnika – ugovorile monitoring s komšijama koji preko Dubrovnika 2 nastoje samo riješiti svoj problem u vrijeme visokih voda pa će im hrvatsko tlo poslužiti kao kanalizacija a zauzvrat će Hrvati dobiti nešto malo struje. Tko će tu zaraditi, može se (ne samo) naslutiti. Beton nije skup. I financijeri su poznati: jedan od njih sin bivšega šefa Generalštaba JNA, drugi – poduzeće iz Kanade koja je u ratu zdušno pomagala Hrvatskoj a njezini časnici lagali u Haagu. Velik će se novac vrtjeti za hidrocentrale "Gornjih obzorja"...

Balian: Apokalipsa
Apokaliptična slikaApokaliptična slika hrvatskoga juga nije više priča za malu djecu. Izgledna je kamena pustinja obrasla na refule ambrozijom, ljudi se razišli Hrvatskom ili tuđinom, samo nešto ih ostalo da rade u solanama ondje gdje su sada mandarine.Jedan je predavač na tribini stigao iz Bosne. Prof. dr.  Dalibor Balian sa Šumarskoga fakulteta u Sarajevu, čovjek stamen i odlučan, ustvrdio je da se glede novaca radi o – pranju novca. Nego gdje će se bolje oprati novac nego u tamnim vilajetima? A glede posljedica nesretnih horizonata također je posve jasan: istočnu Hercegovinu očekuje apokalipsa velikih razmjera. Nije to zaključio iz ureda na svome fakultetu, nego iz uvida u zbilju na terenu, a zbilja kaže da se kobne promjene ne vide odmah nego nakon nekoga vremena, da se i te kako već vide na "starim" zahvatima (Bileća, Jablanica) gdje je poremećeno zagrijavanje vode i truje sevegetacija, da hidrosustav koji je smatran najstabilnijim u Europi teško pati, da bi mogli iščeznuti lijepi krajolici, da na najvišoj točki Gornjih obzorja (Zalomka kod Nevesinja) ima sve manje snijega a sve više glodavaca i mišje groznice, da u Hutovu kao najnižoj točki ima sve više magle i ambrozije, da se u Čapljini love cipli i da sve manje hladne vode dopire do Hrvatskoga mora.
Apokaliptična slika hrvatskoga juga nije više priča za malu djecu. Izgledna je kamena pustinja obrasla na refule ambrozijom, ljudi se razišli Hrvatskom ili tuđinom, samo nešto ih ostalo da rade u solanama ondje gdje su sada mandarine.

Koji je krajnji cilj
Dopustite autoru ovoga napisa da bude osoban: kada sam prije više od dvadeset godina javno i bez uljepšavanja preko isto tako javne televizije rekao da nas srpska agresija tjera u rat i da će rat biti prljav i dugotrajan – smijenilo me. Tako i sada velim, ne jedini, da se i ovaj put radi o podmuklom planu koji se provodi bez oružja, a krajnji mu je cilj prorijediti hrvatsko pučanstvo na jugu Hrvatske, te nije slučajno predavanje završeno stihovima pjesme "Raselit nas triba...", kao što nije neprozirno da se radi o teritorijalnim pretenzijama koje se ne zaustavljaju na klečkom rtu i školjevima nego sve očitije otkrivaju posezanje za hrvatskim tlom od Cetine do Boke kotorske, uključujući potonju. A što radi tzv. hrvatska politička elita? Međusobno se prisluškuju, umjesto da dolaze na tribine kao što je ova o kojoj pišem i – slušaju.
Hrvoje Hitrec, HKV

22. listopada 2012.
Zbog Neretve i Omble Europska komisija kritizirala Hrvatsku
Europska komisija kritizirala je u svom nedavnom izvješću, koje je upućeno Europskom parlamentu i Vijeću u Bruxellesu, hrvatsku politiku zaštite okoliša.

Posebno je istaknuta nedostatna kvaliteta studija procjena utjecaja na okoliš na temelju kojih je nadležno ministarstvo zaštite okoliša odobrilo niz velikih i ekološki štetnih projekata regulacija rijeka, poput gradnje HE Ombla te projekt izgradnje hidrocentrala u Hercegovini poznatiji kao Gornji horizonti, ističe se u objavi za medije WWF-a za Hrvatsku

Prije objave izvješća hrvatske i međunarodne nevladine organizacije, poput WWF-a (Svjetskog fonda za zaštitu prirode), Zelene akcije, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode te njemačkog EuroNatura, u više su navrata upozoravale da je regulacijskim projektima na Dunavu, Dravi, Muri, Savi, Neretvi i Ombli ugroženo više od 500 kilometara izuzetno vrijednih hrvatskih rijeka i njihovih ekosustava.

Izvješće Europske komisije potvrdilo je stav hrvatskih i međunarodnih nevladinih organizacija, koje već duže vrijeme upozoravaju na štetnost projekta regulacije rijeka i katastrofalno stanje u procesima donošenja odluka na području vodnog gospodarstva.

- Kritike Europske komisije smatramo kao jasan politički signal Mihaelu Zmajloviću, ministru za zaštituokoliša i prirode, da zaustavi svih sedam projekata kako bi se pokazala ozbiljna spremnost na prihvaćanje EU legislative koja je preduvjet za pristupanje EU“, komentirala je izvješće Irma Popović Dujmović iz WWF-a.

- U slučaju hidroelektrane Ombla imamo primjer 157 milijuna eura skupe investicije koja se temelji na lošoj, 13 godina staroj studiji utjecaja na okoliš. Prema najavama čelnika HEP-a za očekivati je da na kraju ovih 157 milijuna eura neće biti iskorišteno u svrhu proizvodnje električne energije, već u svrhu osiguravanja dovoljnih količina vode, koja će se moći koristiti za druge ekološki iznimno štetne projekte kao što su golf igrališta. Nalazi ovog izvješća potvrđuju zaključke analize nezavisnih hrvatskih stručnjaka da je hidroelektrana Ombla loš projekt. Dakle, još jednom, pozivamo Vladu Republike Hrvatske da odustane od ovog ekološki štetnog projekta“, poručio je Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
Stanislav Soldo, Slobodna Dalmacija


16. listopada 2012.
Hrvatska žrtvuje dolinu Neretve zbog Čačićeve fotelje, energetske neovisnosti tzv. Republike Srpske i interesa srpske energetske mafije

Donosimo razgovor s Markicom Vuiicom, iz koordinacije GI Spasimo dolinu Neretve. Iz razgovora izdvajamo:"Dok se Radimir Čačić dogovara u Banja Luci, a predstavnik HEP-a Zlatko Koračević potpisuje memorandume s elektroprivredom takozvane Republike Srpske, Milanović licemjerno tvrdi da se GH neće graditi ako se pokaže njihov štetan utjecaj. Postupa li tako jedna ozbiljna vlada?"(djl/ HKV)

 Možete li našim čitateljima predstaviti vašu udrugu, Građansku inicijativu 'Spasimo dolinu Neretve', kao i aktivnosti koje ste do sada poduzeli u sklopu vaše borbe protiv projekta Gornji horizonti. Kakva je vaša suradnja s drugim udrugama koje se protive tom projektu?

Naša inicijativa okuplja ukupno dvadesetak poljoprivrednih, lađarskih, građanskih i ekoloških udruga, a pokrenuli smo je nakon dogovora prvog potpredsjednika Vlade RH Radimira Čačića i premijera Republike Srpske Aleksandra Džombića u srpnju ove godine kada je dogovorena gradnja HE Dubrovnik 2. Od naših aktivnosti istaknuli bismo veliki prosvjed (22. srpnja u Metkoviću) na kojem se okupilo oko tisuću ljudi, a koji je ujedno i najveći skup u gradu poslije rata. Tada smo i simbolično zaustavili promet na državnoj cesti D9.
Osim toga, u posljednja tri mjeseca redovito koristimo masovnija okupljanja kako bismo velikim transparentom „Ne damo našu Neretvu! Dolje Gornji horizonti!" upozorili hrvatsku javnost na opasnosti od ovakvog kontroverznog megaprojekta. Isti smo transparent izvjesili na startu Maratona lađa, kao i na Rogotinskom mostu kako bi ga vidjeli predsjednik Josipović i HNS-ov ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, ali nas je u tome spriječila interventna policija pod izlikom osiguranja predsjednika Josipovića.
Što se tiče suradnje s ostalim udrugama glede ovoga projekta moramo istaknuti kako imamo izvrsnu suradnju sa civilnim i ekološkim udrugama s područja FBiH s kojima smo zajedno u Mostaru organizirali javnu raspravu na ovu temu.

Postoje li u ovom trenutku ikakve gotove studije o tome kakav bi utjecaj na okoliš imala provedba projekta Gornjih horizonta? Naime, predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović izjavio je, odgovarajući na zastupničko pitanje u Hrvatskom saboru: „Ako će [projekt Gornji horizonti] dovesti do zaslanjenja Neretve, pa onda nećemo graditi. Je li tome tako, to ćemo vidjeti, to će reći struka".

Projekt Gornji horizonti započet je još u bivšoj državi, a obuhvaća sedam hidrocentrala između Nevesinjskog polja i Jadranskog mora, a od kojih su četiri izgrađene (Trebinje 1 i 2, Dubrovnik i Čapljina). Još u komunističkoj Jugoslaviji taj je projekt bio zaustavljen jer su se pokazale njegove negativne posljedice. Međutim, u turbulentnim okolnostima u kojima se našla BiH nakon raspada SFRJ, vlasti Republike Srpske pod utjecajem energetske mafije nastavljaju s ovim kontroverznim projektom. Suglasnost Republike Hrvatske putem placeta prvog potpredsjednika Vlade RH Radimira Čačića Republici Srpskoj je došla kao naručena ne samo zbog međunarodne afirmacije te zločinačke tvorevine, već i zbog činjenice da projekt mora biti završen i na hrvatskoj strani kako bi mogao davati svoj maksimum na gornjim poljima istočne Hercegovine. Hrvatska zapravo Republici Srpskoj pomaže zaprimiti ukradenu vodu koja će biti iskorištena u energetske svrhe.

Postoje znanstveni radovi koji obrađuju ovaj problem a koji su većinom izneseni na stručnom simpoziju „Voda u kršu slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice" održanom 25. – 27. rujna 2003. u Neumu, gdje je prisustvovalo preko 200 stručnjaka koji su u zaključcima s ovog skupa upozorili na pogubnost ovih zahvata i dali smjernice za ispravljanje već nastalih šteta.
Cjelokupna studija utjecaja na okoliš projekta GH ne postoji, pa nas čudi zašto Vlada RH dogovara i samim time ulazi u projekte o kojima ne zna što se može izgubiti na drugoj strani. Dok se prvi potpredsjednik Vlade RH Čačić dogovara u Banja Luci, a predstavnik HEP-a Zlatko Koračević potpisuje memorandume s elektroprivredom takozvane Republike Srpske, Milanović licemjerno tvrdi da se GH neće graditi ako se pokaže njihov štetan utjecaj. Postupa li tako jedna ozbiljna vlada? Ne čudi takvo ponašanje kada premijer vlastitu državu naziva „slučajnom".

Prema vašim saznanjima koliko je točna tvrdnja koja se može pronaći u medijima, kako je već sada salinitet vode u donjem toku Neretve toliko porastao da kod Metkovića u Neretvi više ne žive slatkovodne ribe, već isključivo one morske?

Sva mjerenja pokazuju da vodeni klin slane vode prodire u dolinu Neretve ne samo do Metkovića nego i do Mostara. Lokalni neretvanski ribari sve do Metkovića, a i dalje (do Čapljine u BiH) love morsku ribu i lignje što upućuje na sve veću zaslanjenost Neretve. Predstavnici Hrvatskih voda tvrde da zaslanjenje nema veze s GH, nego da je posljedica podizanje razine mora i produbljenog korita Neretve. To su zasigurno važni uzročnici, ali ako njima pridodamo manjak slatke vode posljedice po Dolinu Neretve postaju sve pogubnije.

Ne bi li provedba projekta Gornji horizonti za konačnu posljedicu imala istjerivanje stanovništva s područja donjeg toka Neretve, budući da bi se velik dio danas izuzetno plodne zemlje pretvorio u slanu pješčanu močvaru?

.Kakve će posljedice točno biti to je sada nezahvalno prognozirati. Ono što je sigurno je da će izgradnja još tri hidroelektrane Neretvu ostaviti bez dostatnih količina slatke vode. Mnogi tvrde da Neretva izgradnjom dosadašnje faze GH gubi 4 milijarde kubika vode godišnje, a završetkom cijelog projekta gubit će još 2 milijarde. Naime, GH će oduzimati Neretvi ne samo onu vodu koja joj prirodno pripada (preko Trebišnjice i Popova polja), a čiji dio od 1965. odlazi tunelom od Trebinja u HE Dubrovnik, nego i oko 15 kubičnih metara u sekundi koja je Neretvi pripadala preko Bunice kod Mostara i Bregave kod Čapljine. Ta će ukradena voda sada nakon niza energetskih postrojenja završavati dvostrukim tunelom u HE Dubrovnik 2 kod Plata, a potom u moru gdje će u biti nastati novo „ušće Neretve".

Smanjeni dotok slatke vode i drugih riječnih nanosa imat će niz negativnih posljedica, ali je najteža smanjenje razine podzemnih voda nizvodno od Metkovića. Hrvatske vode nam nude branu kao rješenje, ali brana neće riješiti problem presušenih vrela posebno na lijevom priobalju Neretve. I laiku je jasno da će mjesto slatke vode pod velikim tlakom popuniti morska voda što će dovesti do zaslanjenja poljoprivrednih tala u dolini Neretve. Ako uzmemo u obzir da većina neretvanskog stanovništva živi od poljoprivrede očito je da i najcrnji scenarij iseljavanja stanovništva itekako moguć.

Mađutim, neće samo dolina Neretve biti u opasnosti jer bi i Malostonski zaljevu, poznat po uzgoju školjkaša, također bio izravno ugrožen zbog nedostatka hranjivih tvari koje su do sada sa sobom donosile slatke vode Neretve. Time bi bila ugašena još jedna gospodarska grana koja je imala i ima veliki razvojni potencijal.
Osim toga bio bi ugrožen i turizam u Župi Dubrovačkoj, budući da bi silne količine slatke vode neminovno dovele do zahlađenja mora.

S obzirom na izjavu Predsjednika Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je dogovore visokih dužnosnika Republike Hrvatske i jednog bosansko-hercegovačkog entiteta, Republike Srpske, a koji isključuju federalne vlasti BiH, nazvao protuustavnim, jeste li kontaktirali federalne vlasti u Sarajevu, i znate li kako one gledaju na vašu inicijativu.

Federalne vlasti nismo kontaktirali, ali smo u jednom od svojih brojnih priopćenja pozdravili očitovanje predsjednika Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Uvjereni smo da Federacija podupire našu inicijativu ako ni zbog čega onda zbog toga što se protivimo planovima takozvane Republike Srpske.

Ekološka udruga Eko-Eko poslala je priopćenje za javnost u kojem iznose podatke o 'respektabilnom' partneru hrvatske Vlade na projektu Gornji horizonti, tvrdeći da se radi o londonskoj tvrtki EFT, čiji je vlasnik izvjesni Vuk Hamović. U britanskom tisku mogle su se svojedobno na njegov račun čitati vrlo ozbiljne optužbe zbog korupcije. Znate li nešto više o tome?

Vuk Hamović je i u Srbiji okarakteriziran kao „trgovac mrakom". Smatra se najvećim trgovcem električnom energijom na području bivše SFRJ. Hamović kao predstavnik srpske energetske mafije samo je produžena ruka stranih lobija i koorporacija. Najžalosnije je to što prvi potpredsjednik Vlade RH Čačić blagoslivlje takav projekt, koji je klasičan primjer uništavanja prirodnih resursa jedne države radi džepova nekolicine moćnika. Očito je da je Radimir Čačić odlučio svjesno žrtvovati Dolinu Neretve kako bi realizirao neki projekt i kako bi Hrvatskoj priskrbio nešto više električne energije. Istovremeno će delti Neretve donijeti katastrofu pa će ga se s pravom moći nazvati „grobarom" doline Neretve.

Možete li nam na kraju nešto više reći o odnosu hrvatskih vlasti i masovnih hrvatskih medija prema aktivnostima Vaše Udruge?

Bivša HDZ-ova vlast prešutno je podržavala ovaj projekt, a bivši premijer Sanader s Dodikom je u Banja Luci dogovarao njegovu realizaciju. Budući da Radimir Čačić nije realizirao niti jedan od najavljenih projekata, u izgradnji HE Dubrovnika 2 vidi kapitalan projekt kojim bi se održao u fotelji za koju se tako grčevito drži.
Sadašnja Vlada RH i sva resorna ministarstva uopće nas nisu kontaktirala niti su na bilo koji način odgovorili na naše upite upućene još prije tri mjeseca.

To pokazuje jedan ignorantski odnos onih koji bi navodno trebali služiti građanima. Njihova šutnja pokazuje i to da nemaju pravih argumenata te da smo s pravom zabrinuti po pitanju ovoga projekta.
Što se tiče medija, oni po našem sudu, nisu ovom problemu posvetili dovoljan medijski prostor što i ne čudi budući da su mnogi od njih tek produžena ruka politike. Žalosno je da ni javna HRT nije posvetila dovoljno prostora ovom problemu kako bi upoznala širu hrvatsku javnost sa svim štetnim posljedicama po dolinu Neretve, Dubrovačko-neretvansku županiju i u konačnici, Republiku Hrvatsku.
D. J. L. /HKV

 

 

 

 

6. listopada 2012.
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST UDRUGE "LIJEPA NAŠA"
Neretva gubi, tko dobiva?
U  Trebinju je potpisan memorandum o razumijevanju kojim se definira suradnja na zajedničkom projektu o izgradnji HE "Dubrovnik 2". Memorandum  su potpisali  predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Zlatko Koračević i generalni direktor Elektroprivrede Republike srpske Branislav Milekić. Predsjednik Uprave Elektroprivrede Hrvatske Zlatko Koračević odgovarajući na pitanje novinara o mogućem štetnom uticaju ovog projekta kao i čitavog projekta Gornji horizonti na vode iz sliva rijeke Neretve odgovorio je da prema mišljenju ljudi iz struke područje iz sliva Neretve neće biti ugroženo. Udruga Lijepa naša za Dubrovačko neretvansku županiju ogorčena je ignoriranjem mišljenja javnosti, civilnoga društva i neovisnih znanstvenika, kao i činjenicom da se projekt Gornji horizonti, u čijem je sklopu jedna od najvažnijih karika i HE Plat 2, pokušavaju izvesti prije prihvaćanja Plana upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, u čiju izradu su uključene obje države i oba entiteta u BiH, a  trebao bi postaviti temelje za upravljanje ovih prekograničnih vodnih resursa.
No, još 2009. godine tadašnji  izvršni direktor razvoja Elektroprivrede Republike srpske Vladislav Vladičić rekao je (citiram):“Završetak sistema (projekta G.H., opaska A.M.) realan je i produktivan SAMO kada se završi hidrocentrala "Dubrovnik 2". Pametnome dosta! Dolina Neretve sigurno gubi, a pravo pitanje glasi: tko dobiva?

3. listopada 2012.
KORAK PREMA REALIZACIJI HE KOJA SE NAPAJA IZ AKUMULACIJE SMJEŠTENE NA TERITORIJU REPUBLIKE SRPSKE
Dubrovnik 2: HEP danas potpisuje memorandum s RS-om
Gradio bi se novi, 140 milijuna eura vrijedan proizvodni blok koji bi ukupnu snagu elektrane povećao za 300 megavata
Čelni ljudi Hrvatske elektroprivrede danas bi u Trebinju trebali potpisati memorandum o razumijevanju s predstavnicima Elektroprivrede Republike Srpske. Riječ je o novom koraku prema realizaciji projekta hidroelektrane Dubrovnik 2. Radi se o HEP-ovoj hidroelektrani koja se napaja vodom iz akumulacije Bileća smještene na teritoriju Republike Srpske. Iako je inicijalno bila projektirana za dvije proizvodne jedinice, dosad je realizirana samo jedna, snage 216 megavata.

Kako vodni potencijali postoje, sada bi se gradio novi, 140 milijuna eura vrijedan proizvodni blok koji bi ukupnu snagu elektrane povećao za 300 megavata, sa znatno uvećanom efikasnošću upravljanja.

Iako je ta investicija u prošlosti dovođena u vezu s kontroverznim projektom "Gornji horizonti", očekuje se kako bi hidroelektrana Dubrovnik 2 trebala biti realizirana neovisno o budućnosti tog projekta.
Marko Biočina/VLM


29. rujna 2012.

Spasite dolinu Neretve: Zaustavite projekt 'Gornji horizonti'!
Sudionici javne rasprave "Projekt 'Gornji horizonti' i njegove prijetnje opstanku Stoca i Donje Neretve" pozvali su bh. vlasti i resorna ministarstva da obustave energetski projekt "Gornji horizonti", te zaštite građane koji žive na području ugroženom tim projektom, kao i njihovu imovinu. Projektom "Gornji horizonti" predviđeno je oduzimanje voda Bregave, Bune i Bunice, te niza manjih i većih vrela neretvanskih voda, radi njihovog prisilnog prevođenja u sliv Trebišnjice, te izgradnja Hidroelektrane Dabar, javlja Fena.


Time se te vode otimaju od milenijima razvijanih ekoloških sustava, pa uglavnom završavaju u moru kod Dubrovnika, tamo gdje nikada prirodno nisu pripadale. Samo manji dio tih voda dospijeva u hidroelektranu "Čapljina" i ulijeva se u Neretvu, istaknuto je u raspravi. Sudionici rasprave zaključili su kako će izgradnja Hidroelektrane Dabar u Republici Srpskoj ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak žitelja tih, sada već, ugroženih područja.
Kako je istaknuto na skupu Grad Ploče ovih je dana uputio zahtjev Vladi RH i Hrvatskim vodama da iskoriste sve pravne mogućnosti i iznađu tehnička rješenja kojima će se zaštiti interesi Donje Neretve i održivost tamošnjeg postojećeg eko sustava. Predsjednik Udruženja "Obnova građanskog povjerenja" Stolac Amer Medar kaže kako je i međunarodnim konvencijama zabranjeno da se prevode vode iz jednog slivnog područja u drugo vodoslivno područje i da je nerazumljivo da takav pravni prijestup nitko od bh. vlasti nije uvidio.

Ocjenjuje kako prijeti velika ekološka, kulturološka i demografska katastrofa području Stoca i području doline Neretve. Dolinu Neretve je već zahvatila katastrofa, kaže Medar, napominjući kako u Metkoviću nema više ni slatkovodne ribe, a količina Neretve koja je proticala prema jugu Hrvatske je smanjena jer su smanjeni protoci rijeka Bregave, Bune i Bunice.
U Opuzenu se u natopnim sustavima javlja sol koja ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, dok je, kaže Medar, na području stolačke općine veliki broj bušotina, odnosno crpilišta vode presušio pa je i razvoj poljoprivrede u Stocu doveden u pitanje. Po njegovom mišljenju, nije se trebalo dozvoliti da tri godine zaredom plavi Popovo polje u koje je uloženo truda i sredstava za razvoj vočarstva i povrtlarstva, a sve to kao posljedica pretapanja vode iz Dabarskoga polja u Bilećko jezero.
"RS ne može raditi projekt bez suglasnosti vlasti u BiH pa je prema tome jedino rješenje obustaviti projekt", zaključuje Medar. Predsjednica Udruge "Lijepa naša" iz Ploča Ana Musa smatra, međutim, kako je projekt otišao predaleko i da do njegove obustave neće doći, pa bi se trebalo fokusirati na umanjenje ekološke štete. Ona je mišljenja kako bi trebalo obvezno uvesti upravljanje vodnim gospodarstvom FBiH, RS i RH kao jedini način da se spriječi samovolja koju, po njezinim riječima, provodi Republika Srpska.

Izrazila je zadovoljstvo što je hrvatsko Ministarstvo zaštite prirode i okoliša konačno imenovalo savjetodavno stručno povjerenstvo koje će procijeniti utjecaj zahvata HE Dabar na okoliš RH. Mišljenja je kako bi to povjerenstvo zajedno s bosanskohercegovačkim, koje još nije oformljeno, trebalo napraviti monitoring već izgrađenih objekata, locorati uočene nedostatke i dati rok za sanaciju štete na njima.
Javnu raspravu, koja je održana večeras u Mostaru, organizirali su Centar za prirodno naslijeđe i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, Forum mladih Stolac, Udruženje "Obnova građanskog povjerenja" Stolac, Udruga "Lijepa naša" iz Ploča i Građanska inicijativa "Spasimo dolinu Neretve" iz Metkovića.
M.M. Hrsvijet

 

 

 

 

6. rujna 2012.

Dolina Neretve ima priliku: Vlada Federacije BiH odbila dati suglasnost za izgradnju projekta 'Gornji horizonti'
U povodu razmatranja Informacije o problematici Gornjih horizonata i izgradnji HE 'Dabar' u istočnoj Hercegovini, Vlada FBiH podržala je danas stavove Federalnog ministarstva okoliša i turizma kao i mišljenja nadležnih institucija u Federaciji BiH, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Agencije za vodno područje Jadranskog mora, sa zaključkom da poduzmu dalje aktivnosti sukladno zakonskim propisima i relevantnim međunarodnim konvencijama čiji je član Bosna i Hrcegovina.


Uvažavajući rezultate istraživanja i stručno mišljenje proisteklo iz istraživačkih projekata Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), Vlada podržava stajalište Federalnog ministarstva okoliša i turizma da ne može dati pozitivno mišljenje na predmetnu Studiju procjene utjecaja na okoliš i suglasnost za provođenje daljih aktivnosti na projektu izgradnje HE Dabar, dok se ne utvrde točni pokazatelji monitoringa kvaliteta i kvantiteta voda rijeka Bune i Bunice, Bregave i zaštićenog močvarnog područja Hutovog Blata na području Federacije BiH.


Prihvaćen je prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma o formiranju ekspertne skupine, sastavljene od stručnjaka iz oba entiteta u Bosni i Hercegovini, stručnjaka iz Republike Hrvatske i Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF-a), čije bi financiranje osigurali fondovi zaštite okoliša iz oba entiteta u BiH, Republike Hrvatske i Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF). Ova skupina trebala bi donijeti konačni stav struke o problematici Gornjih horizonata i izgradnji HE 'Dabar'.
M.J., Hrsvijet

 

 

 


20. kolovoza 2012.

POLITIČKA I EKOLOŠKA DEVASTACIJA
Iseljenici osudili gradnju hidroelekrane Dubrovnik 2
Institut za istraživanje genocida Kanada (IIGK) i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike od vlasti Federacije Bosne i Hercegovine traže snažniju političku aktivnost protiv projekta 'Gornji horizonti' za koji smatraju da će devastirati hidrološko bogatstvo istočne Hercegovine
Predsjednici dviju utjecajnih iseljeničkih organizacija, prof. Emir Ramić i mr. Haris Alibašić, ocijenili su neprimjerenim i nevažećim uključivanje Hrvatske u ovaj hidroenergetski projekt Republike Srpske, koji predviđa gradnju HE Dubrovnik 2.

'Enitet Republika Srpska, nastao legalizacijom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocidom nad njenim građanima, ne može sklapati nikakve sporazume s drugim državama. Svi dogovori koje provode predstavnici manjeg entiteta služe za stvaranje slike o 'državnosti entiteta', koji ima za cilj podjelu države Bosne i Hercegovine. Oni nemaju nikakvu sporazumnu i zakonsku vrijednost. Samo je država Bosna i Hercegovina suvereni, internacionalni, subjekt i bez nje se ništa ne može odlučiti u ovim pitanjima', navode u priopćenju medijima Ramić i Alibašić, koji smatraju da bi gradnjom niza hidroelektrana u sustavu Gornji horizonti i HE Dubrovnik 2 dolina Neretve postala nepogodna za život.

Kao i brojne ekološke udruge, uključujući Svjetski fond za prirodu (WWF), Ramić i Alibašić upozoravaju da će izgradnja niza hidroelektrana na tom području uzrokovati zaslanjenje delte rijeke Neretve, devastirati prirodna staništa i poljoprivredne resurse te ornitološki rezervat Hutovo blato kod Čapljine.
'Ovaj projekt predstavlja ekološki zločin protiv prirode Bosne i Hercegovine, ugrožava suverenitet države Bosne i Hercegovine i negira državnost Bosne i Hercegovine', smatraju Ramić i Alibašić.
Europsku komisiju i Parlament EU upozorili su na 'neprimjerno ponašanje države Hrvatske prema suverenitetu države Bosne i Hercegovine' te da je 'sklapanje ugovora s entitetom Republike Srpske veliki korak nazad u suradnji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske'.

Iako je Republika Srpska daleko odmakla sa spornim projektom, čim sklapa već ugovore o gradnji s Hrvatskom, federalna Vlada FBiH u Sarajevu djeluje prilično nezainteresirano, dok se naveliko planira prevođenje voda iz sliva rijeke Neretve u Trebišnjicu.
Nakon prošlomjesečnog sporazuma Čačić-Džombić o suradnji u gradnji HE Dubrovnik samo je izjavom reagirao predsjedavajući Predsjedništva BiH-a Bakir Izetbegović ustvrdivši da je sporazum protuustavan. Ustav BiH, poručio je, entitetima dopušta sklapanje međunarodnih sporazuma, ali samo uz suglasnost Parlamenta BiH, koja nije donesena.

Štoviše, Vlada FBiH nema sve informacije o postupku procjene utjecaja na okoliš iako bi gradnja spornih hidroelektrana i prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice utjecala na okoliš istočne Hercegovine kao i nizvodno dolinu i deltu Neretve u Hrvatskoj.

Dvojac bez kormilara

Bivša ministrica hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i prirode Mirela Holy zato je proljetos tražila dostavu dokumentacije o utjecaju na okoliš.

Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a, obećala joj je to na sastanku u travnju u Slavonskom Brodu, iako je dva dana prethodno naveliko sudjelovala u pripremama za gradnju prve u nizu hidroelektrana – HE Dabar.

Uručujući 'Dokument o lokacijskim uslovima gradnje te elektrane' direktoru HE Dabar Radivoju Bratiću, ministrica Golić, prema Nezavisnim novinama, izjavila je da su njime 'ispunjeni urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju ovog vrlo važnog energetskog potencijala, koji će djelovati u kompleksu Gornjih horizonata i koji će, pored postojećih, kasnije podrazumijevati još dvije hidroelektrane'. Te buduće dvije hidroelektrane u okviru Gornjih horizonata su Nevesinje i Bileća.

Zatim je banjalučka vlada Aleksandra Džombića donijela odluku o utvrđivanju općeg interesa za gradnju HE Dabar. A tri mjeseca kasnije Džombić uspjeva još s ministrom Čačićem dogovoriti zajedničku gradnju HE Dubrovnik 2, između međunarodnih ekoloških šteta vješto veslajući prema konačnom cilju RS-a da postane vodeći regionalni proizvođač električne energije.
Kruno Kartus, (tportal)

 

 

 

 

17. kolovoza 2012.

HE Dubrovnik2 i Gornji Horizonti pretvaraju dolinu Neretve u neplodnu pustaru (2)

I onako obljubljen u gotovo svakom kutku »Lijepe naše« prvi podpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić priskrbio je sebi još poprilično simpatizera i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Razlog porasta njegovoj popularnosti na jugu Hrvatske jest Čačićev bučno potpisani banjalučki Sporazum s premijerom Republike Srpske (RS) Aleksandrom Džombićem o zajedničkoj izgradnji HE Dubrovnik 2. Riječ je o zajedničkom projektu vrijednom 175 milijuna eura, ta hidrolektrana gradit će se uz postojeću Dubrovnik 1 u Platu, proizvodit će 300 megawata struje, a voda će do tog postrojenja u Župi dubrovačkoj dolaziti iz Hidroelektrane »Trebišnjica« novim tunelom dugim 16 kilometara, analizira Novi list.


Iako bi vijest o tolikom ulaganju, u normalnim političko-gospodarsko-socijalnim prilikama, vjerojatno naišla na odobravanje, u konkretnom slučaju uslijedile su brojne reakcije, kako u hrvatskoj javnosti, tako i u susjednoj BiH. Dogovorom o HE Dubrovnik 2 s Banja Lukom Čačić je i ne htijući aktualizirao gomilu dvojba vezanih za megaprojekt »Gornji horizonti« koji već godinama vodi Elektroprivreda Republike Srpske (ERS).


>>Republika Srpska i Radimir Čačić isušuju donji tok rijeke Neretve



No, ako se Čačiću može zamjeriti mnogo toga nikako mu se ne može da je svoj gospodarsko-energetski resor i Hrvatsku elektroprivredu (HEP) preko HE Dubrovnika 2 odjednom uvalio u suradnju s ERS-om i tamošnjim političarima. Začetak dobre političke i gospodarsko-energetske suradnje između Zagreba i Banja Luke izvorno pripada nekadašnjem šefu HDZ-a Ivi Sanaderu. Još tijekom 2006. godine uz, dakako, blagoslov ondašnjeg premijera i šefa HDZ-a, kojega se danas zajedničari trkimice odriču, razgovore o HE Dubrovnik 2, kao južnom dijelu »Gornjih horizonata« u Banja Luci su u dva navrata vodili tadašnji pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Željko Tomšić i ondašnji predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak. Zajedničari su pokušali te sastanke skriti od javnosti, neuvjerljivo ih demantirajući, pa i po cijenu medijski opjevanog verbalnog duela između tadašnjeg SDP-ova zastupnika Ivice Pančića i Sanadera na aktualnom saborskom satu početkom 2007. godine.

No, već potkraj 2006. godine u Trebinju gdje je sjedište Hidroleketrana na Trebišnjici (HET) zagrebački su i energetičari iz RS-a utvrdili okvire HE Dubrovnik 2 koje su, eto, nedavno uobličili spomenuti Džombić i Čačić. S tim da će se pojedinosti o »zajedničkom ulaganju i zajedničkoj tvrtki« za izgradnju tog objekta pojedinosti znati do kraja godine. Valjda će se tada, među ostalim, doznati hoće li tzv. visinska hladna voda koja će iz Hercegovine tunelom stizati do Plata, nakon njezina ispuštanja u Župi dubrovačkoj ohladiti tamošnji i cavtatski zaljev za četiri do osam stupnjeva, kako to već upozoravaju stručnjaci? To bi moglo poremetiti floru i faunu u cijelom župskom zaljevu, opasnost prijeti i cavtatskom akvatoriju, a oba su područja izrazito turistički orjentirana.



>>Metković: Tisuću Neretvana blokiralo državnu cestu radi projekta Gornji horizonti (Video)


Zašto je toliko problematičan projekt »Gornji horizonti«? Da bi se ostvarilo ulaganje u HE Dubrovnik 2 Hrvatska treba Republici Srpskoj dati suglasnost za nastavak druge faze tog kontroverznog projekta, osobito u dolini Neretve. Taj projekt podrazumijeva tzv. prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, izgradnju triju hidorelektrata (Nevesinja, Dabar i Bileća) s trima tunelima kako bi RS u dogledno vrijemo postala najvećim izvoznikom struje u regiji. Projekt GH je težak oko milijardu i po eura, a uz ERS i HET u njegovu realizaciju je uključena i londonska kompanija Energy Financing Team (EFT) kojom rukovodi kontroverzni srpski tajkun Vuk Hamović, jedan od većih trgovaca strujom u Europi. Prva faza GH-ova spomenutog »prevođenja« voda odnosi se na izgrađeni tunel od Fatničkog polja do Akumulacije Bileća, a od te vode prikupljene u bilećko jezero u ERS-u i HET-u već proizvode nove kilovate električne energije.

Tom prvom, dovršenom fazom, alarmiraju ekolozi, neretvanskom se slivu oduzima oko četiri milijarde kubika vode godišnje koje se već »prevode« u slivno područje rijeke Trebišnjice. Ostvari li se naum o izgradnji HE Dubrovnik 2 Neretva će ostati bez daljnjih dvije milijarde kubika vode godišnje.
Nedvojbeno je da će toliki manjak vode, poručili su Neretvani s nedavnog prosvjednog skupa u Metkoviću, od neretvanske doline stvoriti nepolodnu pustaru u srcu Sredozemlja. Nije, naime, nepoznato da je u dolini Neretve, gdje od poljoprivredne proizvodnje živi više od 40 tisuća stanovnika, uočeno i znanstveno dokazano tzv. zasoljenje, budući da slabi dotoci vode u Neretvi omogućuju ulaz morske vode uzvodno čak do iza Čapljine. Zbog prve faze GH-a, kao i niza drugih elektrana u gornjem toku Neretve Buna, Bunica, Bregava i još 400 manjih i većih pritoka koji pune Neretvu sve češće presušuju. Na to već više godina upozoravaju ekoudruge iz Konjica, Jablanice, Ploča, Metkovića, Čapljine...

Gornji horizonti oduzimaju Neretvi vodu iz Popova polja i Trebišnjice, odnosno vode koje su joj pripadale preko Bunice i Bregave. Sve će te vode, sada nakon izgradnje niza energetskih postrojenja, završavati dvostrukim tunelom u HE Dubrovnik kod Plata, kaže Ana Musa iz Ploča, jedna od najpoznatijih ekoaktivistica u dolini Neretve. Zapanjena je činjenicom da je Vlada Zorana Milanovića posredno dala suglasnost RS-u za oduzimanje dodatne dvije milijarde kubika vode godišnje. Podsjeća da je dolina Neretve dio tzv. Ramsarskog područja zbog svoje bioraznolikosti.



>>HTV cenzurira informacije o štetnosti Gornjih horizonata (Video)




Stvaramo građansku inicijativu »Spasimo dolinu Neretve«, a od Ministarstva kulture tražimo da konačno dovrši proceduru proglašenja Parka prirode Donja Neretva. O tome sam, još 2005. godine pisala ondašnjem ministru Boži Biškupiću, pa vidite gdje smo danas, zdvojno će Ana Musa. Od hrvatske Vlade tražimo da postupi sukladno Espoo konvenciji kako bi se procijenio utjecaj na okoliš preko državnih granica. Donedavna ministrica zaštite okoliša Mirela Holy je početkom travnja to zatražila od vlasti RS-a, a tri i po mjeseca kasnije g. Čačić dogovara izgradnju HE Dubrovnik 2.

Žalosno je što se tako ponaša hrvatska Vlada, pa predsjednik Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović mora upozoravati Zagreb da se ne mogu potpisivati takvi sporazumi s entitetskim dužnosnicima. Mnogo ljudi u ovoj zemlji još ne shvaćaju da je projekt GH visokorizičan i opasan, kako za Hrvatsku tako i za BiH. Riječ je o prostoru od Nevesinja do Čapljine, od Metkovića sve do ušća Neretve u Jadransko more, kao i od Bileće i Trebinja do Dubrovnika. Nitko nas neće ušutkati, pa ni g. Čačić, on je samo privremena nevolja, znat ćemo se izboriti za Neretvu koja je vječna, naglašava Ana Musa u izjavi za Novi list.



>>Slana voda bi mogla uništiti najveći dio obradivih površina u dolini Neretve




Svjesni značaja doline Neretve i Maolostonskog zaljeva kao iznimnih resursa na kojima se temelji poljoprivreda, ribarstvo i marikultura, a time i egzistencija stanovnika tog kraja, dijelimo zabrinutost građana Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) i nevladinih udruga zbog netransparentno vođenih pregovora predstavnika Vlade RH vezano za hidroenergetski projekt Gornji horizonti (GH). To se, među ostalim, ističe u priopćenju Županijskog HDZ-a čiji je predsjednik Branko Bačić pozvao hrvatsku Vladu da, uz punu tranaspeerentnost spomenutih pregovora i pravodobno izvještavanje javnosti o planovima gospodarenja vodama na tom području, prioritetno osigura zaštitu i očuva bioraznolikost doline rijeke Neretve i Malostonskog zaljeva.
Još je dalje otišla Bačićeva stranačka kolegica dožupanica dubrovačko-neretvanska Marija Vučković. Nakon što je vodstvo DNŽ-a podržalo samoorganizirane građane iz Inicijative »Spasimo dolinu Neretve« dožupanica Vučković je sitaknula kako su zahvati HE Dubrovnik 2 i Gornji horizonti »preuranjeni i prejudicirani«.

Prema njezinim riječima najprije treba izraditi Okvirni plan upravljanja Neretvom i Trebišnjicom kao i procjene utjecaja na okoliš tih zahvata na čitavom prekograničnom području Hrvatske i BiH.
Valja primjetiti da se južnohrvatski HDZ u vezi s Gornjim horizontima napokon probudio. Od prije šest godina kada su Banja Luci nakon dogovora Sanader – Dodik »postavljeni« temelji tom kontroverznom projektu vodstvo te stranke na jugu Hrvatske je mudro šutjelo. Sada, eto, dijele zabrinutost s građanima DNŽ-a udarajući po Milanovićevoj Vladi, usput amnestirajući sebe i svog  bivšeg šefa Ivu  Sanadera.
U zaštitu doline Neretve uključila se i Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode (WWF) koja će upozoriti Europsku uniju i međunarodne fianncijske institucije na negativne posljedice projekta Gornji horizonti i predviđenu izgradnju niza hidroelektrana u Istočnoj Hercegovini.
Plan upravljanja Neretvom i Trebišnjicom financira se sredstvima Svjetske banke, napomenula je Irma Popović Dujmović iz WWF-a, naglašavajući kako Hrvatska sudjelujući u tim projektima »krši niz međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti. Među ostalim, i Ramsarsku konvenciju koja Neretvu štiti kao močvarno područje od međunarodne važnosti«, piše Novi list.

R.H. (Hrsvijet)

 

 

 

16. kolovoza 2012.
KONTROVERZNI ENERGETSKI PROJEKT REPUBLIKE SRPSKE MOŽE PROUZROČITI GOSPODARSKU KATASTROFU ZA JUG HRVATSKE
HE Dubrovnik 2: Dolina Neretve postaje neplodna slana pustara? (1)



Prvom, dovršenom fazom, alarmiraju ekolozi, neretvanskom se slivu oduzima oko četiri milijarde kubika vode godišnje koje se već »prevode« u slivno područje rijeke Trebišnjice. Ostvari li se naum o izgradnji HE Dubrovnik 2 Neretva će ostati bez daljnjih dvije milijarde kubika vode godišnje 

I onako obljubljen u gotovo svakom kutku »Lijepe naše« prvi podpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić priskrbio je sebi još poprilično simpatizera i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Razlog porasta njegovoj popularnosti na jugu Hrvatske jest Čačićev bučno potpisani banjalučki Sporazum s premijerom Republike Srpske (RS) Aleksandrom Džombićem o zajedničkoj izgradnji HE Dubrovnik 2. Riječ je o zajedničkom projektu vrijednom 175 milijuna eura, ta hidrolektrana gradit će se uz postojeću Dubrovnik 1 u Platu, proizvodit će 300 megawata struje, a voda će do tog postrojenja u Župi dubrovačkoj dolaziti iz Hidroelektrane »Trebišnjica« novim tunelom dugim 16 kilometara. 

 Gomila dvojba
Iako bi vijest o tolikom ulaganju, u normalnim političko-gospodarsko-socijalnim prilikama, vjerojatno naišla na odobravanje, u konkretnom slučaju uslijedile su brojne reakcije, kako u hrvatskoj javnosti, tako i u susjednoj BiH. Dogovorom o HE Dubrovnik 2 s Banja Lukom Čačić je i ne htijući aktualizirao gomilu dvojba vezanih za megaprojekt »Gornji horizonti« koji već godinama vodi Elektroprivreda Republike Srpske (ERS). 
  No, ako se Čačiću može zamjeriti mnogo toga nikako mu se ne može da je svoj gospodarsko-energetski resor i Hrvatsku elektroprivredu (HEP) preko HE Dubrovnika 2 odjednom uvalio u suradnju s ERS-om i tamošnjim političarima. Začetak dobre političke i gospodarsko-energetske suradnje između Zagreba i Banja Luke izvorno pripada nekadašnjem šefu HDZ-a Ivi Sanaderu. Još tijekom 2006. godine uz, dakako, blagoslov ondašnjeg premijera i šefa HDZ-a, kojega se danas zajedničari trkimice odriču, razgovore o HE Dubrovnik 2, kao južnom dijelu »Gornjih horizonata« u Banja Luci su u dva navrata vodili tadašnji pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Željko Tomšić i ondašnji predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak. Zajedničari su pokušali te sastanke skriti od javnosti, neuvjerljivo ih demantirajući, pa i po cijenu medijski opjevanog verbalnog duela između tadašnjeg SDP-ova zastupnika Ivice Pančića i Sanadera na aktualnom saborskom satu početkom 2007. godine. 

 Ugrožen akvatorij
No, već potkraj 2006. godine u Trebinju gdje je sjedište Hidroleketrana na Trebišnjici (HET) zagrebački su i energetičari iz RS-a utvrdili okvire HE Dubrovnik 2 koje su, eto, nedavno uobličili spomenuti Džombić i Čačić. S tim da će se pojedinosti o »zajedničkom ulaganju i zajedničkoj tvrtki« za izgradnju tog objekta pojedinosti znati do kraja godine. Valjda će se tada, među ostalim, doznati hoće li tzv. visinska hladna voda koja će iz Hercegovine tunelom stizati do Plata, nakon njezina ispuštanja u Župi dubrovačkoj ohladiti tamošnji i cavtatski zaljev za četiri do osam stupnjeva, kako to već upozoravaju stručnjaci? To bi moglo poremetiti floru i faunu u cijelom župskom zaljevu, opasnost prijeti i cavtatskom akvatoriju, a oba su područja izrazito turistički orjentirana. 
  Zašto je toliko problematičan projekt »Gornji horizonti«? Da bi se ostvarilo ulaganje u HE Dubrovnik 2 Hrvatska treba Republici Srpskoj dati suglasnost za nastavak druge faze tog kontroverznog projekta, osobito u dolini Neretve. Taj projekt podrazumijeva tzv. prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, izgradnju triju hidorelektrata (Nevesinja, Dabar i Bileća) s trima tunelima kako bi RS u dogledno vrijemo postala najvećim izvoznikom struje u regiji. Projekt GH je težak oko milijardu i po eura, a uz ERS i HET u njegovu realizaciju je uključena i londonska kompanija Energy Financing Team (EFT) kojom rukovodi kontroverzni srpski tajkun Vuk Hamović, jedan od većih trgovaca strujom u Europi. Prva faza GH-ova spomenutog »prevođenja« voda odnosi se na izgrađeni tunel od Fatničkog polja do Akumulacije Bileća, a od te vode prikupljene u bilećko jezero u ERS-u i HET-u već proizvode nove kilovate električne energije. 
  Tom prvom, dovršenom fazom, alarmiraju ekolozi, neretvanskom se slivu oduzima oko četiri milijarde kubika vode godišnje koje se već »prevode« u slivno područje rijeke Trebišnjice. Ostvari li se naum o izgradnji HE Dubrovnik 2 Neretva će ostati bez daljnjih dvije milijarde kubika vode godišnje. 

 

 Manjak vode
Nedvojbeno je da će toliki manjak vode, poručili su Neretvani s nedavnog prosvjednog skupa u Metkoviću, od neretvanske doline stvoriti nepolodnu pustaru u srcu Sredozemlja. Nije, naime, nepoznato da je u dolini Neretve, gdje od poljoprivredne proizvodnje živi više od 40 tisuća stanovnika, uočeno i znanstveno dokazano tzv. zasoljenje, budući da slabi dotoci vode u Neretvi omogućuju ulaz morske vode uzvodno čak do iza Čapljine. Zbog prve faze GH-a, kao i niza drugih elektrana u gornjem toku Neretve Buna, Bunica, Bregava i još 400 manjih i većih pritoka koji pune Neretvu sve češće presušuju. Na to već više godina upozoravaju ekoudruge iz Konjica, Jablanice, Ploča, Metkovića, Čapljine... 
  Gornji horizonti oduzimaju Neretvi vodu iz Popova polja i Trebišnjice, odnosno vode koje su joj pripadale preko Bunice i Bregave. Sve će te vode, sada nakon izgradnje niza energetskih postrojenja, završavati dvostrukim tunelom u HE Dubrovnik kod Plata, kaže Ana Musa iz Ploča, jedna od najpoznatijih ekoaktivistica u dolini Neretve. Zapanjena je činjenicom da je Vlada Zorana Milanovića posredno dala suglasnost RS-u za oduzimanje dodatne dvije milijarde kubika vode godišnje. Podsjeća da je dolina Neretve dio tzv. Ramsarskog područja zbog svoje bioraznolikosti. 

   Stvaramo građansku inicijativu »Spasimo dolinu Neretve«, a od Ministarstva kulture tražimo da konačno dovrši proceduru proglašenja Parka prirode Donja Neretva. O tome sam, još 2005. godine pisala ondašnjem ministru Boži Biškupiću, pa vidite gdje smo danas, zdvojno će Ana Musa. Od hrvatske Vlade tražimo da postupi sukladno Espoo konvenciji kako bi se procijenio utjecaj na okoliš preko državnih granica. Donedavna ministrica zaštite okoliša Mirela Holy je početkom travnja to zatražila od vlasti RS-a, a tri i po mjeseca kasnije g. Čačić dogovara izgradnju HE Dubrovnik 2.
  Žalosno je što se tako ponaša hrvatska Vlada, pa predsjednik Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović mora upozoravati Zagreb da se ne mogu potpisivati takvi sporazumi s entitetskim dužnosnicima. Mnogo ljudi u ovoj zemlji još ne shvaćaju da je projekt GH visokorizičan i opasan, kako za Hrvatsku tako i za BiH. Riječ je o prostoru od Nevesinja do Čapljine, od Metkovića sve do ušća Neretve u Jadransko more, kao i od Bileće i Trebinja do Dubrovnika. Nitko nas neće ušutkati, pa ni g. Čačić, on je samo privremena nevolja, znat ćemo se izboriti za Neretvu koja je vječna, naglašava Ana Musa

Dirljiva briga HDZ-a
Svjesni značaja doline Neretve i Maolostonskog zaljeva kao iznimnih resursa na kojima se temelji poljoprivreda, ribarstvo i marikultura, a time i egzistencija stanovnika tog kraja, dijelimo zabrinutost građana Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) i nevladinih udruga zbog netransparentno vođenih pregovora predstavnika Vlade RH vezano za hidroenergetski projekt Gornji horizonti (GH). To se, među ostalim, ističe u priopćenju Županijskog HDZ-a čiji je predsjednik Branko Bačić pozvao hrvatsku Vladu da, uz punu tranaspeerentnost spomenutih pregovora i pravodobno izvještavanje javnosti o planovima gospodarenja vodama na tom području, prioritetno osigura zaštitu i očuva bioraznolikost doline rijeke Neretve i Malostonskog zaljeva.
  Još je dalje otišla Bačićeva stranačka kolegica dožupanica dubrovačko-neretvanska Marija Vučković. Nakon što je vodstvo DNŽ-a podržalo samoorganizirane građane iz Inicijative »Spasimo dolinu Neretve« dožupanica Vučković je sitaknula kako su zahvati HE Dubrovnik 2 i Gornji horizonti »preuranjeni i prejudicirani«.
  Prema njezinim riječima najprije treba izraditi Okvirni plan upravljanja Neretvom i Trebišnjicom kao i procjene utjecaja na okoliš tih zahvata na čitavom prekograničnom području Hrvatske i BiH.
  Valja primjetiti da se južnohrvatski HDZ u vezi s Gornjim horizontima napokon probudio. Od prije šest godina kada su Banja Luci nakon dogovora Sanader – Dodik »postavljeni« temelji tom kontroverznom projektu vodstvo te stranke na jugu Hrvatske je mudro šutjelo. Sada, eto, dijele zabrinutost s građanima DNŽ-a udarajući po Milanovićevoj Vladi, usput amnestirajući sebe i svog  bivšeg šefa Sanadera.
Hrvatska krši niz konvencija
U zaštitu doline Neretve uključila se i Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode (WWF) koja će upozoriti Europsku uniju i međunarodne fianncijske institucije na negativne posljedice projekta Gornji horizonti i predviđenu izgradnju niza hidroelektrana u Istočnoj Hercegovini.
    Plan upravljanja Neretvom i Trebišnjicom financira se sredstvima Svjetske banke, napomenula je Irma Popović Dujmović iz WWF-a, naglašavajući kako Hrvatska sudjelujući u tim projektima »krši niz međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti. Među ostalim, i Ramsarsku konvenciju koja Neretvu štiti kao močvarno područje od međunarodne važnosti«.
Luko Brailo, Novi list

 


9. kolovoza 2012.
Projekt Gornji horizonti u potpunosti uništava dolinu Neretve

Upozorenje Svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode - WWF da bi gradnja planiranih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odnosno HE "Dubrovnik II", HE "Dabar" i HE "Ombla" imala negativne posljedice za sliv i deltu Neretve, te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku, ponovo je aktualiziralo slučaj "Gornji horizonti" na kojeg stručnjaci za zaštitu okoliša već godinama upozoravaju kao mogući izvor ekološke katastrofe, odnosno pretvaranja istočne Hercegovine u pustinju.
Iz WWF-a upozoravaju kako je projekt izgradnje spomenutih hidroelektrana potrebno gledati u kontekstu šire regije, to jeste cijele istočne Hercegovine do Malostonskog zaljeva koji, kao veliki zahvat, crpi i koristi vodu iz sliva Neretve i preusmjerava ju u sliv Trebišnjice. Potom se značajni dijelovi voda, koje iz Trebišnjice otiču u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve, preusmjeravaju na HE "Dubrovnik II".

"Po zadnjim planovima iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice preusmjeravala bi se ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što znači da će predloženi projekti imati drastični utjecaj na hidrologiju i ekologiju područja s pogubnim posljedicama po lokalno stanovništvo, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH", upozorili su iz WWF.
Ana Musa, predsjednica Pokreta prijatelja prirode „Lijepa naša“ iz Ploča u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) ističe da će posljedice dovršetka projekta "Gornji horizonti" biti katastrofalne za Neretvu i Neretvane.
"Jer će Neretvi oduzimati vodu koja joj je pripadala preko rijeke Bunice kod Mostara, Bregave kod Čapljine i preko Trebišnjice i Popova polja, a čiji dio od 1965. godine odlazi tunelom od Mokrog polja kod Trebinja u HE "Dubrovnik 1". Sva ta voda koja je prevedena će sada završavati dvostrukim tunelom u HE "Plat 2", a potom u moru. Crni je humor da će ušće Neretve od sada biti na Platu, iako Plat nikada nije imao vodu. Učinci zaslanjenja Neretve, što nam prijeti, bit će ponajprije egzodus lokalnih ljudi koji žive od poljoprivrede, lova i ribolova. Oduzima se životni prostor stanovništvu. Nestat će tradicionalni način života. Totalno se degradira poljoprivreda koja je ovdje glavni izvor prihoda. Zlatna dolina koju su ljudi desetljećima stvarali golim rukama, oduzimajući zemlju močvari, voljom nekih političkih faktora postat će opet, ne močvara, već prava pustinja", upozorava Musa.

No, vlasti već godinama ignoriraju upozorenja stručnjaka. Štoviše, u utrci za profitom vlade Republike Srpske i Hrvatske rade na dovršetku projekta. Tako su 13. srpnja ove godine predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić i prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Radimir Čaćić u Banjoj Luci dogovorili zajednički projekt izgradnje HE "Dubrovnik II". Planirana snaga HE "Dubrovnik II", kako je tada pojasnio Džombić, je 300 megavata (MW), biće locirana na području Dubrovnika i snabdijevat će se vodom iz akumulacijskog jezera HE "Trebišnjica" u BiH.
Ana Musa kaže da je sporazum Čačić-Džombić sramota za Hrvatsku.
"Jedna uređena, ozbiljna i pravna država, što bi Hrvatska trebala biti, ne može sklapati sporazume samo s jednim dijelom BiH, bez Predsjedništva i Parlamenta te države. Želim još dodati da je u Dolini Neretve formirana Građanska inicijativa "Spasimo Dolinu Neretve", i da smo u nedjelju 22. srpnja imali vrlo uspješan prosvjed o kojemu državni mediji šute! Pored ostala tri uvjeta, tražimo na uvid i tekst sporazuma. Ako se Vlada Hrvatske ogluši, idemo dalje u borbu. Koristit ćemo se svim dopuštenim sredstvima", tvrdi Musa.
Publicista i novinar Enes Ratkušić iz Mostara upozorava da je rijeka Bregava već gotovo presušila i da se uskoro mogu očekivati i potresi.

"To što Bregave nema, međutim, samo je prvi dio problema, koji jeste kolosalan i posljedica je klasičnog zločina, ne samo prema prirodi, nego i prema stanovnicima cijele Hercegovine. Ono što sad treba očekivati su zemljotresi. "Gornji horizonti" su klasičan projekt uništavanja prirode zarad džepova nekolicine moćnika. Mi danas živimo u svojevrsnom procjepu u kome su individualni i lobistički interesi važniji od državnih, pa čak i kozmičkih. O tome najbolje svjedoči „hrvatski primjer“, koji je gotovo tragikomičan, morbidan, karpenterovski...", smatra Ratkušić, te ponovo ozbiljno upozorava:
"Realizacija projekta "Gornji horizonti" donijet će Hrvatskoj, na jednoj strani, nešto više električne energije. Istovremeno, na prostoru iste države, u delti Neretve, zbog pada njenog vodostaja, donijet će katastrofu! Nije moguće da se sa ucjenama, čak i kad su moćni lobiji u pitanju, ide toliko daleko", podvukao je on.
U najkraćem, projekt "Gornji horizonti" predstavlja pokušaju provođenja voda iz Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja prema Bilećkom jezeru. Riječ je, objašnjavaju stručnjaci, o pokušaju prevođenja voda iz sliva Neretve u sliv rijeke Trebišnjice preko višekilometarski gigantskih cijevi.
Na akumulacijama ovih voda "Elektroprivreda Republike Srpske" i kompanija EFT iz Londona, vlasništvo srbijanskog biznismena Vuka Hamovića, sina generala Jugoslavenske narodne armije (JNA) Rade Hamovića, koji se smatra najvećim trgovcem električnom energijom u regiji, žele izgraditi tri nove hidroelektrane u Republici Srpskoj i to: "Nevesinje", "Dabar" i "Bileća". U cijeli projekt se uključila i Republika Hrvatska i to još u vrijeme mandata premijera Ive Sanadera. Ideju je, međutim, preuzela i Vlada Zorana Milanovića.

Mediji su 2008. godine otkrili da su tadašnji pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku iz Hrvatske Željko Tomšić i predsjednik Uprave "Hrvatske elektroprivrede" (HEP) Ivan Mravak bili u Banjoj Luci, gdje su se susreli sa tadašnjim premijerom RS-a Miloradom Dodikom.
Kako je nakon sastanka prenijela agencija Srna, a što su hrvatski zvaničnici pokušali demantirati, "obje strane su iskazale spremnost da u narednom periodu pristupe zajedničkim ulaganjima u planirane elektroenergetske objekte u slivu rijeke Trebišnjice, koje bi, vlastitim sredstvima realizirali "Elektroprivreda RS" i HEP.
Također, na tom sastanku je dogovoreno da će "Elektroprivreda Republike Srpske" i HEP pripremiti svu dokumentaciju i nakon pribavljanja mišljenja Vlade RS i Vlade Hrvatske nastaviti planirane aktivnosti na izgradnji kapaciteta u okviru projekta "Gornji horizonti" i Hidroelektrane "Dubrovnik II" u mjestu Palat.
Hrvatska je, po tadašnjem dogovoru, prihvatila izgradnju hidroelektrana u istočnoj Hercegovini, usprkos njihovim ozbiljnim posljedicama i za Hrvatsku, a za, uzvrat, bi
ETF izgradio HE "Dubrovnik II" u Platu. Osim toga, na ovaj način bi se razriješila međusobna prijeratna dugovanja oko izgradnje Termoelektrane u Gacku, te dugovi vezani za raspodjelu struje iz postojeće hidroelektrane u Platu. Zbog svega, kompanija ETF je svojevremeno registrirana i u Hrvatskoj.
Inače, projekt "Gornji horizonti" izrađen još 1965. godine i vrijedan je oko tri milijarde KM. Planirano je da se Republika Srpska, zahvaljujući njemu, do 2015. godine pozicionira kao najveći izvoznik struje u regiji.
I dok Republika Srpska i Hrvatska grade, Hercegovina se nalazi pred istinskom ekološkom bombom! Jer, ovaj projekt prijeti najtežim posljedicama po živi svijet u ovom dijelu Bosne i Hercegovine od njenog postanka.
O tome najbolje svjedoči lista posljedica projekta "Gornji horizonti", koju su izradili relevantni stručnjaci. To su: promjena klime, mentalna oboljenja lokalnog stanovništva zbog potpune promjene prirodne slike i druge opasnosti po ljudsko zdravlje, nestanak dijelova ribljeg fonda, ptičjih vrsta, biljnog raslinja, nestanak šumske divljači, uništenje prirodnog lanca ishrane, uništavanje poljoprivrednih dobara i uništavanje turističkih dobara.
Pored činjenice da je rijeka Bregava gotovo presušila, najočitiji primjer posljedica projekta "Gornji horizonti" jeste to da su vode Jadranskog mora već došle do Čapljine u BiH i da Neretva sve više postaje slana, na što je upozorila i Ana Musa.
WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, sa oko pet milijuna pristaša. Misija im je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša i očuvanje svjetske biološke raznolikosti te promocija smanjenja zagađenja i rasipne potrošnje.

Faruk Vele
Srijeda, 25. srpnja 2012. 11:57
Anadolija
Bljesak.info

 

 

 

28. srpnja 2012.

SPORNI PROJEKT
“Gornji horizonti” prostor za sukob između RS-a i FBiH
Vlada RS-a već je izgradila tunele kroz koje će ići vode u hidroelektrane iz sliva rijeke Neretve
Poslije stotine medijskih napisa, i isto toliko pisanih upozorenja koje su mjesecima “dilale” ekološke udruge, na najavljenu gradnju seta hidroelektrana u slivu rijeke Trebišnjice, koji se vodi pod projektnim nazivom “Gornji horizonti” reagirala je Vlada FBiH.

Bez odgovora iz RS-a
Za razliku od ekoloških udruga koje traže da projekt “Gornji horizonti” zaustavi Vlada RS-a, jer prijeti isušivanje donjeg toka rijeke i doline Neretve na što upozoravaju i relevantni stručnjaci, federalna Vlada tek je prije dva dana zatražila od Vijeća ministara BiH informaciju o aktivnostima u vezi studije utjecaja na okoliš HE “Dabar” u RS-u, o kojoj je u tijeku javna rasprava. Na posljednjoj sjednici Vlade FBiH zaključeno je kako nema naznaka da su uzeti u obzir njihovi raniji zaključci u kojem se traži osiguranje koordinacije svih aktivnosti mjerodavnih entitetskih institucija u vezi ovog projekta. Članovi Vlade su zaključili informaciju o problematici ovog projekta koju je razmatrao i prihvatio i Zastupnički dom Parlamenta FBiH, te je dostavio Skupštini BiH, Vijeću ministara, OHR-u i Europskoj komisiji, ali se ne zna zbog čega nemaju odgovora. Na sjednici Vlade FBiH konstatirano je kako od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar do sada nije primila nikakav zahtjev nadležnih institucija RS-a za očitovanje u mogućem postupku izdavanja vodnog akta vezano za projekat HE “Dabar” u RS-u. O investiciji začetoj u eri jugoslavenskog socindustrijalizma, kritičke osvrte pisao je veliki Mak Dizdar strahujući da će se njegova velika i moćna Modra rijeka zbog profita i industrijalizacije pretvoriti u običan prljavi potočić.

Ekolozi na nogama
U središtu višegodišnje polemike, koja tek ovih dana ulazi u eruptivnu fazu, golemi je hidroenergetski projekt vrijedan skoro milijardu dolara pod nazivom “Gornji horizonti” koji se treba dovršiti na prostoru istočne Hercegovine.
Radi jačanja elektroenergetskog potencijala, ali i izvlačenja ovog dijela RS-a iz krize, službene vlasti u Banjoj Luci odlučile su nakon 40 godina po svaku cijenu realizirati. Za njega su zbog gradnje HE Dubrovnik 2, živo zainteresirane i stare i nove vlasti u Hrvatskoj, Hrvatska elektroprivreda (HEP), ali i velike međunarodne korporacije iz Kanade i V. Britanije, koje u svemu tome vide dobru zaradu. To potvrđuje živa korespondencija koja je proteklih godina kružila na relaciji službeni Zagreb – Banja Luka.
Projektom “Gornji horizonti” planiraju se prevesti vode iz nevesinjskog, gatačkog i dabarskog polja u korito Trebišnjice. Kad to postane stvarnost, vode koje teku podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka, koje se prirodno ulijevaju u Neretvu i dalje u more, preusmjeravale bi se u slivno područje Trebišnjice, njenih pritoka i dalje prema novosagrađenim akumulacijama.
To je razlog zbog kojeg su se na noge podigle ekološke udruge iz RH i BiH.
 Zdenko Jurilj/VLM

 

 

 

 

28. srpnja 2012.
Željko Primorac: Vlada potiče odumiranje juga Hrvatske
Namjerni i nenamjerni propusti vlade po pitanju ravnomjerne valorizacije cijelog područja RH daju neoborivi argument onim političkim snagama koje tvrde kako je ova vlast ne narodna. Ona čak nije ni partijska vlast, jer cijela partija radi za interes uskog elitističkog kruga ...
U relativno kratkom vremenu stanovnike juga Hrvatske zaprepastio je niz crnih vijesti iz Zagreba. Najprije je pokrenuta trakavica oko Peljškog mosta. Rezolutan stav Milanovićeve vlade kako se most neće graditi naišao je još odlučniji otpor javnosti. Potom je pokrenuta inicijativa za gradnju koridora kroz Neum. Kada su vidjeli da ni to ne prolazi kod javnosti ministri su počeli davati izjave kako se ipak razmatra gradnja mosta. Dok jedan ministar demantira drugog kolegu iz vlade stanovnici juga Hrvatske još uvijek ne znaju kada će i na koji način biti prometno povezani s maticom. Tek što su iskušali sve čari prometne strategije Kukuriku koalicije stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije osjetili su na svojoj koži i najave energetske strategije prvog potpredsjednika Radimira Čačića. Pored projekta HE Omble, čiju opravdanost negira niz studija, Čačić je stanovnike najjužnije hrvatske županije odlučio počastiti i projektom „Gornji horizonti“.


>>Sudbina Neretve je u rukama Milanovićeve Vlade


Učinak prve faze navedenog projekta već je vidljiv na eko sustavu Neretve, a potpunim završetkom projekta od nekadašnje plodne doline ostati će tek slana pustinja. Uzaludan je bunt Metkovaca, koji s Neretvom i od Neretve žive, njihove apele nema tko čuti. Metkovci od vlade ne traže pomoć, traže samo da im se ne ugrožava egzistencija, je li to previše? Čačića, kojemu jeMilanović prepustio najvažnije sektore u vladi, ne zanima dobrobit države i naroda.


>>Čačićev Projekt Dubrovnik 2 mogao bi prerasti u ekološku katastrofu


>>Metković: Tisuću Neretvana blokiralo državnu cestu radi projekta Gornji horizonti (Video)


Njega zanima profit, a takav stav je nespojiv s obnašanjem javne funkcije. Građani vladu nisu birali da javnim tvrtkama i privatnom sektoru na račun najpotrebitijih stvara ekstra zaradu već da bude servis njihovim potrebama, ali to je tema neke posebne sociološke studije.


Prije ili kasnije, narod će presuditi elitističkoj hegemoniji


Marginalizaciju na prometnom, ekološkom i energetskom planu pratila je marginalizacija na institucionalnom planu. Kako sada stvari stoje Dubrovnik će uskoro ostati bez Trgovačkog suda, a i Carinarnica iz grada podno Srđa seli u Ploče. Svi ovi potezi vlade izazivaju opravdani bunt u ovom djelu države pa nije nikakvo čudo što se sve češće čuju povici „Dubrovnik regija“. Radi li to vlada namjerno ili slučajno? Novca u državi nema, a ono malo što je preostalo pumpa se u SDP-ovu osovinu Rijeka-Zagreb. Ostatak države, onaj ruralni dio kako to vole reći u Zagrebu, smatra se preprekom napretku. Ne treba čuditi stav Virovitičko-podravske županije koja javno poziva na gradnju teleportacijskog centra kako bi riješila problem prometne izoliranosti. Ruralni dijelovi zemlje, prema partijskom učenju iz ovih krajeva stižu mrski nacionalisti, prepušteni su vlastitim snagama i umijeću preživljavanja.

 

Ove tvrdnje potkrepljuju svakodnevni prosvjedi gradonačelnika i načelnika, koji ne pripadaju vladajućoj četvorki, a koji tvrde kako im se na službene dopise uopće ne odgovara. Mala Hrvatska postala je tako veliki poligon političkog razračunavanja. Namjerni i nenamjerni propusti vlade po pitanju ravnomjerne valorizacije cijelog područja RH daju neoborivi argument onim političkim snagama koje tvrde kako je ova vlast ne narodna. Ona čak nije ni partijska vlast, jer cijela partija radi za interes uskog elitističkog kruga. Pokazalo se kroz povijest kako elita nikada nije uspijevala duže vladati nezadovoljnim narodom, prije ili poslije i ovaj narod presuditi će elitističkoj hegemoniji.
 Željko Primorac, Hrsvijet

 

 

 

 

27. srpnja 2012.

Sudbina Neretve je u rukama Milanovićeve Vlade
Teška sudbina Donje Neretve u najvećoj je mjeri u rukama hrvatske Vlade, a izjave visokih dužnosnika kako HE Dubrovnik i Donja Neretva nemaju veze nastoje sakriti tu odgovornost i usmjeravaju Donju Neretvu u propast, tvrdi tportal.

Naime, HE Dubrovnik u Platu u potpunosti radi na vodama Trebišnjice koje su prirodno pripadale najvećim dijelom Neretvi, a od 1965. su zaustavljene branama Grančarevo kod Bileće i Gorica kod Trebinja i umjesto prirodnim tokom Trebišnjice prema sjeverozapadu, skrenute tunelom dugim 16,5 km prema spomenutoj hidroelektrani na jugu. Kapacitet toga tunela je 90 m3/s.

Trebišnjica, koja kupi većinu voda krških polja istočne Hercegovine, u Gorici je imala prosječan protok 93,5 m3/s. Prirodno, dobrim dijelom je ta voda odlazila je Neretvu, izravno preko Popova polja, gdje je ponirala pa se pojavljivala na desetak izvora po obodu doline Neretve od Doljana do Badžule, ili posredno preko obližnjeg Hutova blata, u koje vodi četverostruko najveći popovski ponor Doljašnica, kapaciteta najmanje 45 m3/s. Izuzetak koji nije odlazio u Neretvu je nekoliko desetaka m3/s vode za Omblu, koji je ponirao na području Trebinja i početnog dijela Popova polja, i koji je ponirao u završnom dijelu Popova polja i odlazio u Jadransko more, gdje se pojavljivao u sustavu od najmanje 40 vrulja između Slanog i Malostonskog zaljeva.

>>Metković: Tisuću Neretvana blokiralo državnu cestu radi projekta Gornji horizonti (Video)

Krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća, Trebišnjica je u potpunosti betonirana i pretvorena u kanal, na čijem je završetku izgrađena HE Čapljina. HE Čapljina radi malo i loše i Neretva od nje nema mnogo koristi u pogledu količine voda. Naime, kod velikih voda, kad bi trebala raditi najbolje, HE Čapljina se nalazi pod pritiskom voda iz Neretve, dakle iz suprotnog smjera. To su već znali i stručnjaci Austro-Ugarske s početka 20. stoljeća i odustali od sličnog projekta. Pored toga, ona je tzv. reverzibilna hidroelektrana, koja ne pušta odmah u ekološki sustav svoju vodu, jer je naknado vraća u Popovo polje i ponovo je koristi. Još i to: taj njezin kompenzacijski bazen nalazi se u močvari Parka prirode Hutovo blato i razorno djeluje na prirodni okoliš.
Stoga je podzemlju Popova polja uskraćeno oko četiri milijarde kubičnih metara vode (Milanović, 2006) koja bi većinom stizala u Donju Neretvu. Pored toga, Neretvi su uskraćene vode njezina gornjeg toga i pritoka na kojima postoje brojne centrale. Niša manje Neretvi ne nedostaje pronos mulja koji je držao razinu doline Neretve u odnosu na more, a pojačan je utjecaj na produbljivanje korita Neretve.

>>Čačićev Projekt Dubrovnik 2 mogao bi prerasti u ekološku katastrofu

Nova faza HE Dubrovnika, ili HE Dubrovnik II, dodatno će oduzeti izravno Neretvi desetak m3/s vode koja je pripadala Bunici, kratkoj pritoci Neretve, tako što će Biograd u Nevesinjskom polju, ponor s najvećom zabilježenom brzinom podzemnog tečenja na svijetu (36 cm/s), ostati bez vode rijeke Zalomke, koju će preusmjeriti u Dabarsko polje i preko Trebinja za HE Dubrovnik. Također, s već oduzetim i planiranim oduzimanjem voda Dabarskog polja i dijela Fatničkog polja koja je pripadala Bregavi, i njezinu preusmjeravanju prema HE Dubrovnik, Neretvi će u tom gornjem dijelu biti izravno oduzeto oko 15 m3/s, što je gotovo cijela Bregava.

>>Slana voda bi mogla uništiti najveći dio obradivih površina u dolini Neretve

U studiji prevođenja tih voda iz 1967. kaže se da te vode ionako ne trebaju Neretvi, i suglasnost oko toga potpisali su svi dužnosnici SR Hrvatske od kojih se to tražilo. HE Dubrovnik II trebao se graditi nekoliko godina nakon HE Dubrovnika I, ali je to spriječio razvoj događaja 1971. Naime, Hrvatska je, nošena idejama Maspoka, tražila da se izgrade dvije odvojene republičke tvrtke za upravljanje HE Dubrovnikom, zbog čega su se partneri razišli, a BiH izgradila HE Čapljina, koja se također s HE Dubrovnik bori za vodu i opstanak. Tako, ne samo HE Čapljina nego i cijela Donja Neretva, potpuno ovise od HE Dubrovnik, tim više što bi novi tunel Trebinje - Plat imao kapacitet od 120 m3/s, što je znatno više od onoga prvoga.

>>Upozorenje: Ne preporuča se kupanje u rijeci Neretvi!

I dok cijeli Hidrosistem na Trebišnjici na području BiH još nekako i može funkcionirati u suglasju s Donjom Neretvom, HE Dubrovnik ne može nikako, jer se njih dvoje isključuju: ili će voda ići Neretvi ili HE Dubrovniku. Zato su ključevi za Donju Neretvu gotovo u potpunosti u rukama hrvatske Vlade. I to hrvatska Vlada treba priznati svojim građanima.

M.M. (hrsvijet)

 

 

 

25. srpnja 2012.
KRŠENJE MEĐUNARODNIH KONVENCIJA
WWF upozorava da loša energetska politika uništava deltu Neretve

delta rijeke Neretve
foto: delta rijeke Neretve

Irma Popović Dujmović iz WWF Mediteranskog programa istaknula je da Hrvatska ne brinući se za opstanak i očuvanje Neretve krši niz međunarodnih konvencija o zaštititi svjetskih prirodnih vrijednosti, njih osam, među kojima je i Ramsarska konvencija

ZAGREB – Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode – WWF upozorila je danas da bi gradnja planiranih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (HE Dubrovnik II, Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla) imala negativne posljedice za sliv i deltu Neretve te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku.

Iz WWF-a upozoravaju kako je ovaj projekt izgradnje hidroelektrana potrebno gledati u kontekstu šire regije, cijele istočne Hercegovine do Malostonskog zaljeva koji kao veliki zahvat crpi i koristi vodu iz sliva Neretve i preusmjerava ju u sliv Trebišnjice, a potom značajne dijelove voda Trebišnjica koje otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve preusmjerava na HE Dubrovnik II.
»Po zadnjim planovima iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice preusmjeravala bi se ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što znači da će predloženi projekti imati drastični utjecaj na hidrologiju i ekologiju područja s pogubnim posljedicama po lokalno stanovništvo kako u Hravtskoj tako i u BiH«, rekao je lokalni koordinator WWF-a u BiH Zoran Mateljak dodavši da će, ukoliko se ovi projekti ostvare, prouzrokovati zaslanjenje delte Neretve i potpuni nestanak  poljoprivredne proizvodnje u toj regiji.

Predsjednik zadruge branitelja Modro Zelena iz Metkovića Nebojša Jerković upitao je hrvastku vladu je li im važnija financijska korist kroz turističke kapacitete koje planiraju izgraditi u dolini Neretve ili budućnost i opstanak stanovništva tog kraja koji žive od poljoprivrede.
»Poljoprivredna proizvodnja u dolini Neretve od koje živi 20 tisuća stanovnika tog kraja ovisi o vodnom režimu koji uvjetuje Neretva, a podzemne vode koje prihranjuju rijeku ugrožene su predloženim projektima koji bi smanjili dotok slatke vode u poljoprivredno tlo«, rekao je Jerković dodavši da bi nedostatak slatke vode u tlu uzrokovao zaslanjenje i nepovratno uništenje poljoprivrednih površina, posebice polja mandarina, u donjem toku Neretve.

Irma Popović Dujmović iz WWF Mediteranskog programa istaknula je da Hrvatska ne brinući se za opstanak i očuvanje Neretve krši niz međunarodnih konvencija o zaštititi svjetskih prirodnih vrijednosti, njih osam, među kojima je i Ramsarska konvencija. Dodala je da se ovi projekti izgradnja hidroelektrana pokušavaju izvesti prije prihvaćanja Plana upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, koji bi trebao postaviti temelje za upravljanje prekograničnih vodnih resursa.
»Hrvatska direktno krši i temeljne odredbe Okvirne direktive o vodama, o postizanju dobrog stanja vode te o zaustavljanju daljnjeg pogoršanja stanja rijeka«, rekla je Popović Dujmović napomenuvši da bi za ostvarenje ovog velikog planiranog projekta vlade RH i BiH morale izraditi Stratešku procjenu utjecaja na okoliš.

WWF je pozvao vlade RH i BiH da zaustave planirane projekte dok se ne izradi zajednička Strateška procjena utjecaja na okoliš planiranih projekata te završi i usvoji Plan upravljanja Neretve i Trebišnjice. Smatraju i da uspješnost spomenutih projekata ovisi o pozitivnoj ocijeni javnosti i europskih institucija na koje će, kažu, apelirati u naredno vrijeme.
WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, sa oko pet milijuna pristaša. Misija im je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša i očuvanje svjetske biološke raznolikosti te promocija smanjenja zagađenja i rasipne potrošnje. Novi list

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre