ADRESAR HRVATA
IZVAN RH(2700adre
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr

Accomodation in Croatia
Made in Croatia, proizvodi i suveniri
 



30.lipnja 2015.
GRČKA NIJE MEĐU NJIMA
Ovo je pet članica Europske unije s največim dugom.

novčanice, euri

Grčka je pred bankrotom jer ne može platiti 1,6 milijardi eura duga Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), a njezina vlada je odbila prihvatiti uvjete za nastavak "programa omoći" Trojke(Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond) i raspisala referendum o posljednjem prijedlogu mjera štednje.

No, kada se gleda u apsolutnim iznosima, Grčka nije među pet država Europske unije s najvećim dugom. Prema podacima Eurostata za 2014. godinu, na vrhu tog popisa je Njemačka s dugom od 2 bilijuna i 170 milijardi eura. Potom slijedi Italija čiji dug iznosi 2 bilijuna i 134 milijardi eura, a na trećem mjestu je Velika Britanija koja je dužna 2 bilijuna i 55 milijardi eura, objavio je hrt.hr.

Države EU zajedno dugovale 12 bilijuna i 94 milijarde eura

Listu pet najzaduženijih zatvaraju Francuska s dugom od 2 bilijuna i 37 milijardi eura te Španjolska s bilijunom i 33 milijarde eura. Grčki je dug 2014. godine iznosio 317 milijardi eura dok su sve države EU zajedno dugovale 12 bilijuna i 94 milijarde eura.

No, kada se pogleda odnos između duga i BDP-a, tada Grčka premoćno zauzima prvo mjesto s dugom koji iznosi 177 posto BDP-a. Slijede je Italija sa 132 posto i Portugal sa 130 posto. Četvrta i peta su Irska (109%) i Belgija sa 106 posto BDP-a. Dug 28 članica EU u 2014. godini iznosio je 86 posto BDP-a.

Grčka dobiveni novac potrošila

Samo manji dio od 240 milijardi eura "programa pomoći", odnosno kredita, koji je Grčka 2010. i 2012. godine dobila od međunarodnih institucija potrošeno je na ublažavanje posljedica financijske krize 2008. i za reformske programe, piše Guardian.

Veći dio tog velikog iznosa na kraju su pokupile banke koje su posuđivale novac Grčkoj prije financijske katastrofe. Za razliku od većine država Europe, koje su povećale proračunske deficite kako bi zaštitile umirovljenike i primatelje socijalnih davanja, Atena je prisiljena dramatično smanjiti svoj deficit te kresati mirovine i minimalne plaće.

Otpis 100 milijardi eura duga

Trojka je prvi puta "uskočila" Grčkoj u proljeće 2010. godine kada Atena više nije mogla financirati svoj dug od 310 milijardi eura koje je većinom posudila od velikih europskih banaka. Dvije godine kasnije, Međunarodni monetarni fondEuropska komisija iEuropska središnja banka odlučile su dati i drugi "paket pomoći", popularni "bailout", koji je u središtu imao otpis 100 milijardi eura duga od strane privatnih kreditora.

Privatni vlasnici obveznica vidjeli su da je njihova vrijednost pala 53 posto te su prihvatili i dodatni gubitak zamijenivši taj dug za druge vrijednosne papire s manjom kamatom. Time je eliminirano oko 100 milijardi eura grčkog duga, no 34 milijarde je iskorišteno kako bi se sklapanje tog sporazuma uopće postiglo i taj je iznos dodan grčkom dugu. Grčki mirovinski fondovi, koji su bili veliki privatni kreditor,  također su pretrpjeli veliki gubitak.

140 milijardi eura potrošeno za plaćanje prvotnih kredita i kamata

48,2 milijarde eura iskorišteno je za pomoć grčkim bankama koje su pretrpjele gubitke te je oslabila njihova sposobnost da zaštite sebe i depozite građana. Na kraju je 140 milijardi eura potrošeno za plaćanje prvotnih kredita i kamata na njih.

Manje od 10 posto novca od "programa pomoći" ostalo je grčkim vladama za reformiranje gospodarstva i zaštitu najugroženijih društvenih skupina. Uz sve ovo, grčki dug je još uvijek oko 320 milijardi eura, od čega 78 posto otpada na Trojku.

 

 

hrt /hic

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre