Made-in-Croatia, hrvatski proizvodi i hrvatski suveniri




Like us on Facebook

11. veljače 2013.
ĆIRILICA I SPOLNI ODGOJ ZASAD "DOVOLJNI"
Vlada ne želi dodatno izazivati desnicu: Ratifikacija ugovora s BiH tek poslije lokalnih izbora
Ne želimo sada s ratifikacijom izazivati hrvatsku desnicu. Sasvim sigurno ćemo potvrditi taj ugovor. To je u interesu Hrvatske, no pričekat ćemo s tim još neko vrijeme, rekao nam je izvor iz Kukuriku koalicije
ZAGREB » Unatoč blizini lokalnih i izbora za Europski parlament, Kukuriku koalicija neće odustati od spolnog odgoja u školama i uvođenja srpskog jezika i pisma u službenu upotrebu u Vukovaru. Premda to žestoko traže vrh Katoličke crkve, HDZ, druge desne stranke te razne braniteljske udruge i stožeri. U Banskim dvorima spremni su pretrpjeti eventualnu političku štetu koju bi im mogli nanijeti spolni odgoj i ćirilica. Ali, nešto će zbog nadolazećih izbora ipak prolongirati. Ratifikacija graničnog ugovora s BiH koji su 1999. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović odgođena je za razdoblje nakon lokalnih izbora, vjerojatno za jesen.
– Ne želimo sada s tom ratifikacijom dodatno izazivati hrvatsku desnicu. Mi ćemo sasvim sigurno potvrditi taj ugovor, o tome smo odluku već ranije donijeli. To je u interesu Hrvatske, no pričekat ćemo s tim još neko vrijeme, rekao nam je visoki izvor iz Kukuriku koalicije objašnjavajući pragmatično taktiziranje s ratifikacijom protiv koje također usklađeno nastupaju HDZ i katolički biskupi.

Nova inicijativa
Milanovićeva vlada odlučila je još prije osam mjeseci da će u Sabor poslati ugovor oko kojeg postoji u Hrvatskoj veliki prijepor zbog nekoliko hridi u Malostonskom zaljevu i vrha poluotoka Klek koji su tim dokumentom pripali BiH. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u nekoliko je navrata najavljivala ratifikaciju u listopadu prošle godine, ali to se neprestano odgađalo zbog pritiska opozicije i Crkve. Premda su i dužnosnici iz Europske unije izražavali potporu aranžmanu kojim bi Hrvatska napokon definirala granice s barem jednom državom nastalom na prostoru bivše Jugoslavije. Poziciju Vlade otežavala je i činjenica da su iz službenog Sarajeva isključivo tražili od Hrvatske da ratificira ugovor, a vlasti u BiH nisu praktično ništa učinile da i same to učine.
Ali, sada se u parlamentu BiH pojavila, istina još uvijek neformalna ideja, da se četiri zemlje regije – Hrvatska, BiH, Crna Gora i Srbija – obvežu u idućih godinu, godinu i pol dana zatvoriti sva otvorena granična pitanja, i to potvrđivanjem međusobnih sporazuma o granicama. Iza te ideje stoji predsjedatelj Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma BiH Mirza Kušljugić koji smatra da je tu ideju moguće realizirati kroz inicijativu koja je prije nekoliko mjeseci za isti stol dovela predsjednike vanjskopolitičkih parlamentarnih odbora iz zemalja regije.

Mir i stabilnost
Kušljugić je svoju ideju još početkom siječnja zagovarao u razgovoru s veleposlanikom Srbije u BiH kada je, među ostalim, naglasio da je na sljedećem sastanku parlamentarnih odbora »potrebno pokrenuti i inicijativu kod izvršnih i zakonodavnih vlasti ove četiri zemlje s ciljem ratificiranja sporazuma o granicama do 2014. godine«. Domaćin tog sljedećeg sastanka, koji će se održati sredinom ožujka, upravo je BiH. Na sastanku u Sarajevu, kako nam je kazao Kušljugić, bit će predstavnici parlamenata iz BiH, Crne Gore, Srbije i Hrvatske, koji bi trebali osmisliti kakve će inicijative predložiti u narednom razdoblju. Potvrdio nam je i da je iniciranje ratifikacije jedna od njegovih ideja.
– To još nije verificirana ideja, nego je to moje razmišljanje. Dobro bi bilo da se krene u ratifikaciju, to bi doprinijelo miru i stabilnosti u regiji, kazao nam je Kušljugić, dodavši da je bitno da se inicijativa za ratifikaciju kod izvršnih i zakonodavnih vlasti pokrene istovremeno u sve četiri zemlje. Kušljugić smatra i da bi bilo dobro da se zemlje regije obvežu na potvrdu graničnih sporazuma do ljeta 2014. Svoju ideju, kako nam je otkrio, namjerava izložiti na spomenutom sastanku u Sarajevu sredinom ožujka. Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Milorad Pupovac rekao nam je da još ne zna dnevni red tog skupa, ali da će se složiti ako domaćin bude htio uvrstiti u raspravu ratifikaciju graničnih ugovora.
Dražen Ciglenečki , Irena Frlan, Novi list

 

 

13. listopada 2012.
Iustitia et pax: Vlada i predsjednik nemaju se pravo odricati teritorija
Pojedini hrvatski predstavnici, daleko od očiju javnosti, odustaju od teritorijalne cjelovitosti i načela nepromjenjivosti granica, a ni jedna vlada i predsjednik nemaju pravo odricati se teritorija, stoji u izjavi komisije Hrvatske biskupske konferencije, Iustitia et pax, na koju ih je očito ponukao Vladin plan ratifikacije sporazuma Tuđman-Izetbegović.
Pri utvrđivanju granica trebaju se, kažu, poštovati jedino načela međunarodnog prava jer se jedino tako može ostvariti održivi mir.

Izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije  Iustitia et pax o granicama pod nazivom O dobru mira - plodu pravde i istine predstavili su predsjednik Komisije sisački biskup mons. Vlado Košić, tajnik Komisije Gordan Črpić te član Neven Šimac, koji su istaknuli kako dijele zabrinutost pred ishitrenim potezima javnih vlasti u složenim graničnim pitanjima naše zemlje.

Napominju kako je Hrvatska svoju samostalnost i nezavisnost proglasila 25. lipnja 1991. i to u okviru tadašnjih granica prethodne Socijalističke Republike Hrvatske, poštujući opće načelo međunarodnog prava "uti possidetis iuris", tj. "poštivanja teritorijalnog statusa quo", kako je u svojem mišljenju 11. siječnja 1992. istaknula i Badinterova komisija.
Državno područje - kopneno, riječno, jezersko, morsko, podmorsko i zračno - nije ni roba, ni novac, a nije samo ni "nekretnina", pa Iustitia et pax ističe kako se "s teritorijem se ne trguje".
 
R.H.

Hrsvijet

 

3. listopada 2012.
TRIBINA HRVATSKOG SLOVA
'Ne postoji niti jedan dokument, dokaz ili činjenica da su Veliki i Mali škoj te Ponta Kleka dio teritorija BiH'
 - Ne postoji nijedan dokument, dokaz ili činjenica da su Veliki I Mali škoj te Ponta Kleka dio teritorija BiH, ustvrdio je u utorak na tribini 'Hrvatskog slova' akademik Nenad Vekarić.

Uz Vekarića na tribini pod nazivom 'Svi razlozi protiv ratifikacije sporazuma s BiH' koji su 1999. potpisali predsjednici Franjo Tuđman I Alija Izetbegović, bio je još jedan od autora knjige o razgraničenju na Kleku 'Prijevara ili zabluda', ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Stjepan Ćosić.

“Pozivam saborske zastupnike da prije glasovanja o ratifikaciji zatraže 80 karata koje su priložene u sporazumu. Vidjeti će da se radi o darivanju teritorija od strane Hrvatske susjednoj BiH”, ustvrdio je Ćosić. Saborski zastupnik HDZ-a Miroslav Tuđman poručio je da će glasovati protiv ratifikacije jer se sporazum ne može gledati izvan konteksta u kojem je nastao.

“Sporazum je dio politike predsjednika Tuđmana prema BiH, koje se Račanova Vlada odrekla. Prema tome, ne možete staviti taj sporazum na dnevni red, a odrekli ste se svega ostalog iz vremena kad je on nastao”, kazao je Miro Tuđman.

Još jedan od HDZ-ovih dužnosnika iz vremena kad je sporazum nastao, Drago Krpina iznio je uvjerenje kako Franjo Tuđman nije imao prave informacije kad je potpisivao sporazum.

Akademik Vladimir Ibler požalio se kako je tribina jednoumna jer su svi protiv sporazuma iz 1999., uključujući, upozorio je, I njega. Svi govornici ocijenili su da sporazum ne smije biti ratificiran jer granica na Kleku definirana u njemu, nije granica iz 1991.
V. Marjanović, Foto: Bruno Konjević / CROPIX, Slobodna Dalmacija


17. rujna 2012.

HDZ traži od Vlade da odustane od ratifikacije sporazuma Tuđman-Izetbegović
Predsjednik HDZ-ova Odbora za vanjsku politiku Davor Ivo Stier zatražio je od Vlade da odustane od ratifikacije ugovora o državnoj granici između Hrvatske i BiH, ocijenivši da bi Hrvatska njome pristala na politiku ucjene i ulazak u Europsku uniju vezala uz granična pitanja.
"Ministar prometa BiH usudio se ucijeniti hrvatsku vladu da nema izgradnje Pelješkog mosta ako Hrvatska pritom ne ratificira granični sporazum, koji BiH još nije ratificirala i nema naznaka da će to učiniti u dogledno vrijeme. Odgovor Vlade na to je žurna ratifikacija sporazuma", rekao je Stier na današnjoj konferenciji za novinare, na kojoj su se HDZ-ovci osvrnuli na godinu dana od donošenja "Plana 21 Kukuriku koalicije.

Stier smatra da Vlada ne bi smjela pristati na takvu ucjenu, da treba nastaviti razgovarati s Europskom komisijom o izgradnji pelješkog mosta i ostaviti otvoren dijalog sa Sarajevom.
Upozorio je i da su ugledni stručnjaci izišli s argumentima protiv tog sporazuma, koji se, kaže Stier, temelji na falsificiranom dokumentu. Podsjetio je i da je Plan 21 obećavao proaktivnu vanjsku politiku.
"Kukuriku koaliciju dočekala je situacija u kojoj je Hrvatska ušla u NATO i u kojoj su maknute sve barijere ulasku u EU i potpisan pristupni sporazum. Premijer je obećavao proaktivnu vanjsku politiku, a jedina inicijativa prema SAD-u je to što je pustio u medije da je uvrijeđen jer mora popuniti zahtjev za vizu", rekao je Stier.

Plan kako osiromašiti građane

Tajnik Odbora za gospodarstvo Goran Soldo optužio je Vladu da je, umjesto obećanjem pravednijeg poreznog opterećenja, građanima donijela veću stopu PDV-a, a gospodarstvu "poreznu represiju".
"Plan 21 je plan kako na 21 način osiromašiti građane, bez ikakve vizije i strategije", ustvrdio je Soldo, te dodao da je "obećani dijalog s građanima dijalog na Zavodu za zapošljavanje".
Ustvrdio je i da je Kukuriku koalicija obećavala restrukturiranje, a ne prodaju javnih poduzeća, a da sada radi suprotno, prodajom Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja.
"Žalosti da autoceste, koje su plaćali građani većom cijenom goriva, sada prodajemo", dodao je Soldo, ustvrdivši da je prošla HDZ-ova vlada novoj vlasti ostavila pozitivne trendove.
Tomislav Džonlić, koji je na konferenciji za novinare predstavljen kao vjerojatni budući tajnik Odbora za obrazovanje prozvao je, pak, ministra Željka Jovanovića da je "obećani dijalog s građanima demonstrirao upadom u školu u Kaštelima". Kazao je da je ministar posebnom odlukom mogao u četverogodišnji program upisati učenike koji za to nisu imali dovoljno bodova.
Komentirajući medijske napise o frakcijskim borbama u stranci, Stier je kazao kako takvih napisa ima otkad je HDZ-a, ali da je stranka upravo završila proces konsolidacije. HKV

 

 

 

6. rujna 2012.
PRED ZASTUPNICIMA TRI SCENARIJA RATIFIKACIJE UGOVORA SA SUSJEDIMA
Padne li ugovor, to bi značilo novo utvrđivanje cijele granice s BiH



Ako je riječ o potvrđivanju granice, dovoljna je većina zastupnika, a ako se mijenja granica treba dvotrećinska većina
Već sada se može vrlo precizno predvidjeti kako će se rasporediti glasovi saborskih zastupnika pri davanju ili uskrati podrške Zakonu o ratifikaciji sporazuma Tuđman – Izetbegović koji definira granicu Hrvatske i BiH. Podržat će ga zastupnici vladajuće Kukuriku koalicije, dok će svi ostali biti protiv. Stranke kao što su HDZ i HDSSB bit će protiv sporazuma već zato što politički imidž grade na tvrdoj nacionalnoj politici koja se verbalno realizira na teritorijalnim principima, dok će dobar dio ostalih zastupnika uskratiti podršku sporazumu zato što nakon svih javnih polemika ne mogu procijeniti je li on za Hrvatsku dobar ili loš.

Otvaranje novih pitanja

Stoga, ako ratifikacija sporazuma Tuđman – Izetbegović znači potvrđivanje granične crte kakva funkcionira u svakodnevnom životu, kako to tvrdi potpredsjednik Vlade Neven Mimica, onda će on proći jer je za to dovoljna većina svih zastupnika, a nju Kukuriku koalicija ima.
Kada bi se prihvatio stav da se tim sporazumom mijenja granica Republike Hrvatske, onda bi bila potrebna dvotrećinska većina zastupnika. Ako bi pokušaj ratifikacije sporazuma kojim slučajem “pao” u Saboru, to bi za posljedicu imalo, objašnjava profesorica međunarodnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić Grotić, ponovno utvrđivanje granice s BiH. Tada ne bi bilo moguće natrag i dogovor Tuđmana i Izetbegovića zauvijek bi bio poništen.
– Sporazum je potpisan i države ga trebaju ratificirati. Ako se odustalo, onda država mora jasno staviti do znanja da ga neće ratificirati, a tu odluku donosi Sabor. Odbije li Sabor ratifikaciju, to znači otvaranje pregovora s BiH, i to u odnosu na cijelu granicu, a ne samo točke koje sada smatramo spornima – objašnjava prof. Crnić Grotić. Napominje kako država treba biti spremna na to da se u toj situaciji mogu otvoriti neka nova pitanja koja do sada nisu bila sporna te neki novi problemi.
Među glavnim zamjerkama sporazumu su tvrdnje o kojima je opširno pisao i Večernji list, da se on temelji na krivotvorenim geodetskim dokumentima te da ga je zato Tuđman potpisao. Tako postoji niz navoda da je bosanski geodet Radovan Vuletić 1974. godine krivotvorio dokumentaciju i sam kreirao zapise po kojima bi vrh poluotoka Klek pripao BiH. Također se poziva i na niz povijesnih dokumenata starih i nekoliko stotina godina po kojima su otočići Mali i Veli Škoj bili u Hrvatskoj. Profesorica međunarodnog prava Crnić Grotić na to odgovara jednako kao što je odmah nakon otvaranja rasprava govorio i predsjednik Ivo Josipović, a to je da “povijesno” stanje nije relevantno.
– Što se tiče granice, sporazum se temelji na stanju koje je bilo u trenutku osamostaljivanja Hrvatske. Relevantno je, dakle, stanje kakvo je bilo 8. listopada 1991. godine, a sva druga povijesna razmišljanja i istraživanja nisu važna za ovo pitanje – kaže prof. Crnić Grotić.
Na stanju kakvo je bilo pri raspadu bivše države, odnosno na principu da bivše republičke granice postaju državne, temelji se, navodi Mimica, i Badinterovo načelo utvrđivanja granica. Ostaje pitanje zašto baš sada ratifikacija. Mimica kaže da posrijedi nema trgovine s BiH, nego Hrvatska želi pokazati da je zemlja koja poštuje potpisane i preuzete obveze. Tako se želi predstaviti EU i ući u Uniju sa što manje otvorenih pitanja.
Politolog Nenad Zakošek sumnja da se u tome iscrpljuje motiv Vlade i vjeruje da on ipak ima veze s nastojanjem da se “odobrovolji” BiH. Naime, zbog nepovezanosti hrvatskog juga i problema koji će time nastati pri uvođenju schengenske granice, BiH se šalju pozitivni signali kako bi bila kooperativnija pri uspostavi Schengena.

Nerazumljiva komunikacija
– Nije mi jasno zašto se jasno ne navede cijeli razlog zašto se sada ide u ratifikaciju. No, samo se pokazuje da je komunikacija Vlade i u ovome slučaju nerazumljiva – zaključuje Zakošek.


>>Neven Mimica: Zašto Bosni i Hercegovini dajemo otoke

 

Don Grubišić i HDSSB neće podržati ugovor
Don Ivan Grubišić nije proučio sporazum, ali ga neće podržati jer misli da njime prepuštamo svoj teritorij.
Zalaže se za formiranje komisije stručnjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i međunarodnih koja bi iznova preispitala granicu.
Predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić kaže da ga njegova stranka neće podržati jer smatra da po njemu Hrvatska gubi teritorij, a usto bi ratifikacijom uvela presedan po kojem bi izgubila i 11.000 hektara na granici sa Srbijom.

Ivanka Toma, Večernji list





Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre