Presuda Haaškog suda u slučaju tužbe Hrvatske protiv Srbije za genocid3.veljače 2015.
HAAŠKI SUD: PRESUDA ZA GENOCID
Odbačena tužba Hrvatske i protutužba Srbije

HAAG: Na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Hagu pročitana presuda na tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu. S 15 glasova za i 2 protiv Sud je odbacio tužbu Hrvatske i jednoglasno je odbacio protutužbu Srbije.
U oba slučaja vrijedi isto objašnjenje. Iako su obje strane počinile djela genocida nad zaštićenom etničkom skupinom, namjera istrebljenja etničke skupine nije dokazana. Stoga nisu zadovoljena dva uvjeta genocida pa se i tužba i protutužba odbacuju.

Srbija ne može biti odgovorna za genocid prije 27. travnja 1992.

'Za genocid nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, to moraju biti ona činjenja navedena i opisana u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida', rekao je sudac Tomka obrazlažući presudu. Dodao je kako državu koja je naknadno postala članica i potpisnica Konvencije ne može smatrati odgovornom za njeno kršenje. Naime, Srbija je u pisanom odgovoru na tužbu navela da je počela postojati 27. travnja 1992. Tragedija u Vukovaru dogodila se prije toga. 'Događaji iz 1995. tijekom Oluje obuhvaćeni su Konvencijom', nastavio je sudac. 


Zločini u Hrvatskoj su počinjeni, ali namjera o genocidu nije dokazana

Sud je prihvatio zaključke ICTY-ja prema kojima zločini Srbije u istočnoj Slavoniji, Kordunu, Lici, Banovni i Dalmaciji nisu počinjeni s namjerom da se uništi hrvatsko stanovništvo već da ih se natjera da napuste područja da se stvori homogena sprska država. Sud je utvrdio djelo genocida, ali namjera nije bila istrebljenje jedne skupine nego samo protjerivanje. Protjerivanje Hrvata nije uključivalo i njihovo sustavno uništavanje. Hrvatska tužba mora se u potpunosti odbaciti, kazao je Tomka.

U Oluji nije počinjen genocid - srpska protutužba odbačena

Sud smatra da je srpska protutužba utemeljena i vezana za osnovnu tužbu, a hrvatska strana mora činjenicama potvrditi njene tvrdnje. Također, Sud je svjestan da mnoge izjave koje je Hrvatska koristila nisu osnovane jer su tek naknadno potpisane. Sud je utvrdio kako nije bilo prekomjernog granatiranja u SAO Krajini. Analizirajući brijunski transkript na kojem je hrvatsko vodstvo 31. srpnja 1995. dogovorilo izvedbu operacije Oluje sud nije utvrdio nikakvu genocidnu namjeru, iako je zločina bilo. Srpska protutužba je odbačena.

Tijek čitanja presude


11:58
ZAKLJUČAK: S 15 glasova za i 2 protiv Sud je odbacio tužbu Hrvatske i jednoglasno je odbacio protutužbu Srbije. U oba slučaja vrijedi isto objašnjenje. Iako su obje strane počinile djela genocida nad zaštićenom etničkom skupinom, namjera istrebljenja etničke skupine nije dokazana.Stoga nisu zadovoljena dva uvjeta genocida pa se i tužba i protutužba odbacuju.


11:49
Hrvatska vojska i snage su počinila djela genocida nad srpskim stanovništvom, navodi Sud, no nije utvrđena namjera.


11:45
TUŽBA ODBAČENA
Međunarodni sud pravde je pojasnio kako je za genocid bitna i namjera. Sud je utvrdio djelo genocida, ali namjera nije bila istrebljenje jedne skupine nego samo protjerivanje. Sud smatra da SR Jugoslavija nije mogla biti odgovorna za ono što se dogodilo prije nego što je postala potpisnicom Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, a to je bilo 27. travnja 1992. godine. Znači, za zločine u Vukovaru Srbija nije odgovorna.


11:30
Sud je utvrdio da je ubijen velik broj ljudi i da su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje je predstavljalozaštićenu etničku skupinu.  No za utvrđivanje genocida, potrebno je osim djela potvrditi i namjeru.
Potpuno smo uvjereni da je JNA i sprske snage počinile zločine koji se smatraju genocidnima u različitim dijelovima Hrvatske, od Slavonije, Korduna, Like, Banovine i Dalmacije - rekao je sudac Tomka i dodao da su to učinili da se otjera tj. progna stanovništvo,a ne da ga se uništi.
Hrvatska nije dokazala da se radilo o namjeri i uroti da se djelomično ili u cijelosti unište Hrvati, odnosno da se počini genocid. Hrvatska optužba se mora u potpunosti odbaciti - rekao je Tomka.

11:12
Velik broj ubojstava JNA i srpske snage 
počinili su u istočnoj Slavoniji, Kordunu, Lici, Banovni i Dalmaciji. Većina žrtava bili su članovi zaštićene grupe, što može upućivati da susvjesno bili na meti. Motiv počinitelja i okolnosti ubojstva i njihova pravna kategorizacija je takva da nije sporno da su pripadnici zaštićene grupe ubijanii da je konkretno djelo genocida (actus reus) potvrđeno.


10:23

Sud smatra da je država odgovorna poštivati standarde poštivanja ljudskih prava. Svaka država obvezna je primjenjivati Konvenciju, ali ne retroaktivno pa se to ne može odnositi na prethodno razdoblje, npr. Drugi svjetski rat, već tek nakon datuma kada je država službeno postala članicom potpisnicom UN-ove Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida.

Prije 27. travnja 1992. ne može se smatrati da je bila odgovorna u smislu članka 9. - rekao je Tomka. Podsjetimo, Srbija je u pisanom odgovoru na tužbu navela da je SR Jugoslavija, kao zajednička država Srbije i Crne Gore, počela postojati tek od 27. travnja 1992. i da je prije tog datuma nije obvezivala Konvencija.

10:05
Suci su ušli u dvoranu. Počelo je izricanje presude.





Uoči čitanja peresude

Republika Hrvatska je 02. srpnja 1999. godine podnijela Međunarodnom sudu pravde zahtjev za pokretanje tužbe zbog povrede odredbi Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Od tada je tužba prošla kroz brojne faze postupka. Osim dostave pismenih podnesaka, održane su i dvije usmene rasprave u Haagu: o nadležnosti Suda 2008. godine te rasprava o biti spora 2014. godine.Troškovi 15-godišnjeg vođenja tužbe iznose nešto više od 28 milijuna kuna.

Iako nikakve sporedne činjenice osim onih iz spora ne utječu na suce i iako ICJ nikad nije osudio neku državu za genocid, nesporno je da u ovakvom međunarodnom i političkom kontekstu 17 sudaca (dva su ad hoc suci Hrvatske i Srbije) Međunarodnog suda pravde u Haagu će pročitati presudu o tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid u Domovinskom ratu 1991.-1995. te protutužbi Srbije protiv Hrvatske u kojoj se tvrdi da je genocid počinjen nad hrvatskim Srbima u Oluji. 
Dan uoči presude ni iz hrvatskog ni iz srpskog pravnog tima nisu se mogle čuti nikakve prognoze jer bi sve bile čista nagađanja, a ozbiljni pravnici u oba tima ne žele se baviti nagađanjima. Može se samo pretpostaviti da će presuda biti donesena većinom glasova sudaca, a ne jednoglasno te da će biti izdvojenih mišljenja pojedinih sudaca koji su o nekim detaljima iz tužbe zaključivali drukčije od većine ostalih sudaca. 

Vezane teme
operacija OLUJA
sloboda trojici iz Vukovara
Del Ponte Srbija ovdje
Tužiteljstvo krivitvorilo istinu ovdje
web stranica ICTY -OVDJE

Što će ova presuda značiti za Hrvatsku komentira Ivana Petrović

Ova presuda za Hrvatsku, kakva god ona bila, značit će mnogo, komentirala je Ivana Petrović , reporterka Nove TV. Prije svega rasvijetlit će se neke činjenice s kojima se dosad politički nerijetko manipuliralo, a jednako tako, moram reći i za jednu stvar koja je vrlo, vrlo bitna.

Hrvatska je na dobitku s ovom presudom, kakva god ona bila, po osnovi same tužbe. Jer u trenutku kad se 2008. godine Međunarodni sud proglasio nadležnim za sudovanje Hrvatske protiv Srbije za genocid, u tom trenutku je pao stvarno i pravno mit o građanskom ratu. To je sud koji je zadužen samo za sporove među državama i da je on procijenio da je 1991. godine u Hrvatskoj bio građanski rat, on se ne bi proglasio nadležnim za to sudovanje.
Druga stvar, s kojom se također u svrhu političke relativizacije cijele ove priče ovih godina govorilo je status tužbi. To jesu dva odvojena pravna akta, ali stvarna tužba je samo jedna - tužba Hrvatske protiv Srbije za koju se sud proglasio nadležnim, a srbijanska protutužba je jedan normalan legitiman pravni mehanizam na koji svaka zemlja koja je tužena pred Međunarodnim sudom, nakon što on proglasi nadležnost, ima potpuno pravo. Vidjet ćemo kako će sada završiti. Neprijeporno je da u hrvatskoj tužbi postoji nekoliko mikroregija, mikroprostora koji jesu genocid, ali pitanje je hoće li sud to procijeniti kao dostatnim i kao uopće relevantnim za jedno tako teško kažnjivo djelo. Sve je moguće, i mislim da se obje ove presude mora dočekati s velikim oprezom.

Iako ne znamo kakva je presuda, jesu li suci trebali uzeti u obzir i osobađajuću presudu koju je Haag izrekao hrvatskim generalima?

'To mogu gotovo sa stopostotnom sigurnošću kazati da 'da' jer međunarodni sud u ovim, nazovimo to tako - bivše-jugoslavenskim predmetima, što smo vidjeli u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije, kada je Srebrenica proglašena genocidom, je definitivno uzimao sve dokaze i sve presude koji su izvedeni pred sudom za bivšu Jugoslaviju. Što se tiče Srebrenice, tada su mediji govorili kako je to veliki neuspjeh Bosne i Hercegovine, ali ne. To je bio velik uspjeh. Srebrenica je proglašena genocidom, ali nije bilo dovoljno dokaza da bi se povezala efektivna veza između Miloševićevog vojnopolitičkog i obavještajnog vrha sa neposrednim počiniteljima zločina u Bosni i Hercegovini. Što se tiče Oluje, ona je sigurno uzeta kao dokaz. Što se tiče Srbije, ona je svoju protutužbu digla tek 2010. godine. Dugo je s njom kalkulirala - i to 10 dana prije nego što je objavljena ona prva prvostupanjska osuđujuća presuda Gotovini i Markaču. Informaciju su dobili od pravnog savjetnika suca Orieja, računajući da će se u pravomoćnosti dogoditi isto ili slično, ali oni su oslobođeni i tu je naprosto sve palo. Drugo, Srbija se dosta koristila zločinima iz vremena NDH. Mi to moramo razumjeti kao dio njihove mitske propagande namijenjene njihovoj javnosti i to iz dva razloga. Prvi je razlog taj što Hrvatska nije pravna sljednica te zločinačke paradržave, a druga je stvar što Konvenciju nije moguće primijeniti na vrijeme prije njezina nastajanja, dakle prije 1948. godine.

 

IZVOR:hrt /24.sata /HIC







Adresar Hrvata izvan RH


ADRESAR HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
, naručite



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre