23. srpnja 2014.
STRUJA DVOSTRUKO SKUPLJA
Greenpeace: 100 posto ugljena iz Plomina C biti će uvezeno
Aktivisti Greenpeacea postavili su 30-metarski transparent s porukom “Ugljen je prljav posao” u Plominskom zaljevu gdje se planira izgradnja termoelektrane Plomin C, izvijestila je danas ta međunarodna udruga za zaštitu okoliša.
Svojom su akcijom, kako ističu, željeli pokazati da se “gradnja termoelektrane investitorima jedino može isplatiti uz dobivanje ustupaka i potpisivanje tajnih ugovora”. Greenpeace upozorava da će struja iz Plomina C biti dvostruko skuplja od one koja se trenutno prodaje na tržištu te da će se predviđena cijena izgradnj, sudeći po iskustvima izgradnje TE Šoštanj u Sloveniji – udvostručiti.

“Zašto se ne govori da će se tajnim ugovorima garantirati otkup skuplje struje od one trenutno na tržištu? Zašto se ne govori da će zbog toga građani plaćati skuplju struju? Zašto se ne govori o tome da će 100 posto ugljena iz Plomina C biti uvezeno? Odgovor je jasan: zato što je sve vezano za Plomin C prljav posao”, prenose u priopćenju izjavu voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj Zorana Tomića.
Hrvatska zaostaje u proizvodnji energije iz sunca i vjetra
Ova se akcija nastavlja na kampanju promocije obnovljivih izvora energije koju je proteklih dana po Jadranu provodio Greenpeaceov brod Rainbow Warrior. U Greenpeaceu upozoravaju da Hrvatska zaostaje u proizvodnji energije iz sunca i vjetra, jer manja i manje sunčana Slovenija ima gotovo 10 puta više instaliranih fotonaponskih sustava od Hrvatske.

“Energetski stručnjaci su nedavno izračunali da se za cijenu izgradnje Plomina C može izgraditi 800MW vjetroelektrana ili 800MW solarnih fotonaponskih sustava ili postaviti 3 milijuna metara četvornih solarnih kolektora za grijanje tople vode. Sve te ekološki prihvatljive alternative otvorile bi 6-20 puta više novih radnih mjesta od planirane termoelektrane na uvozni ugljen”, ističe Greenpeace.
“Čitava Europa se utrkuje tko će izgraditi više obnovljivih izvora. Prošle godine je 72 posto svih novih kapaciteta za proizvodnju struje u Europi bilo obnovljivo. Energetska revolucija se već događa – pitanje je hoćemo li to iskoristiti ili ćemo u budućnosti jeftinu struju kupovati od onih koji sada ulažu u obnovljive izvore energije”, tvrdi voditelj energetske i klimatske kampanje u Greenpeaceu Hrvatska Marko Gregović.

Čak 64 posto građana Hrvatske izjavilo da se protivi projektu Plomin C


Udruga podsjeća i da je u nedavnoj anketi, koju je za Greenpeace provela agencija IPSOS, čak 64 posto građana Hrvatske izjavilo da se protivi projektu Plomin C, dok je 90,6 posto reklo da se Hrvatska energetska politika treba bazirati na obnovljivim izvorima energije. Narod.hr

 

 

24. lipnja 2014.
Greenpeace: 64 posto ispitanika protiv Plomina C
Greenpeace Hrvatska objavio je danas rezultate istraživanja koje je provela agencija Ipsos Puls putem interneta po kojima se 64 posto ispitanika protivi izgradnji termoelektrane na ugljen Plomin C, a 92 posto smatra da bi veća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora dovela do smanjenja energetske ovisnosti Hrvatske.
Istraživanje na uzorku od 500 ispitanika u dobi od 18 do 55 godina, koje je osim Hrvatske obuhvatilo ispitanike u Poljskoj, Češkoj Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji, Ante Šalinović iz Ipsos Pulsa proglasio je vjerodostojnim iako je anketa provedena preko interneta.
U vezi gradnje Plomina C na ugljen 36 posto građana je svakako protiv, 28 uglavnom protiv, 15 posto ne zna, dok je uglavnom za 16 posto, a šest posto je svakako za termoelektranu na ugljen, stoji u rezultatima istraživanja.
Šalinović kaže da 92 posto ispitanika smatra kako je povećanje ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i povećanje učinkovitosti dobar put izlaska iz gospodarske krize.
Voditelj Greenpeacea Hrvatska Zoran Tomić naglasio je da se ove godine donosi zajednička EU-ova energetska i klimatska politika, što će bitno oblikovati Europu u energetskom smislu slijedećih desetljeća.
To će odrediti hoće li EU postati predvodnicom napredne energetske politike obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti ili će i dalje biti ovisna o dominantno prljavoj tehnologiji zasnovanoj na fosilnim gorivima, rekao je Tomić.
Energetski stručnjak s Fakulteta strojarska i brodogradnje Goran Krajačić podsjetio je da EU planira do 2020. godine osigurati oko 20 posto energije iz obnovljivih izvora dodavši kako moderna tehnologija omogućava da uz velika ulaganja u alternativne oblike energije svijet do 2050. godine postane potpuno neovisan o fosilnim gorivima. Glas Istre

 

 

9. studenoga 2013.
Balkanska budućnost je prljava
Prema listi prioriteta koje će financirati europske javne banke, energetska budućnost jugoistoka Europe je u megalomanskim projektima, prljavim tehnologijama, te u proizvodnji za izvoz u EU. “Potpora EU takvim projektima proizlazi više iz manjka analize nego što je osmišljeni program. Američka vlada agresivno gura termoelektranu na lignit na Kosovu, što otvara pitanje čije interese pokušava zaštititi,” komentira Pippa Gallop iz “Bankwatcha”.
Krajem listopada odobrena je lista prioritetnih projekata Energetske zajednice, a među njima su se našli uglavnom megalomanski projekti koji se baziraju na zastarjelim tehnologijama. Energetsku zajednicu, podsjećamo, osnovala je Europska unija zajedno sa zemljama regije kako bi proširila europsko unutarnje energetsko tržište i europsku energetsku regulativu na jugoistok i šire.

Lista priroritetnih projekta usvojena je godinu dana nakon usvajanja Energetske strategije zajednice, koju su, osim Hrvatske, potpisale i BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Moldavija, Kosovo i Ukrajina. Civilno društvo zemalja članica upozoravalo je tada da je riječ o energetskoj kolonizaciji Balkana od strane Europske unije, a odabir prioriteta potvrdio je njihove tadašnje tvrdnje o guranju prljavih tehnologija te  proizvodnji za izvoz u EU. Među odabranim su prioritetima tako tri nove termoelektrane na najprljaviji ugljen lignit, povezivanje Crne Gore i Albanije s Italijom kako bi Italija mogla uvoziti energiju iz tih zemalja i ispuniti svoje klimatske obaveze, a među projektima koje su u priopćenju organizacije civilnog društva izdvojile kao posebno štetne nalazi se i jedan projekt planiran u Hrvatskoj, hidroelektrana Dubrovnik 2.
Odabrane projekte trebale bi financirati europske razvojne banke, pa procese vezane uz Energetsku zajednicu pozorno prati ‘CEE Bankwatch Network’, međunarodna mreža koja se bavi nadzorom aktivnosti javnih banaka u Europi i energetskog financiranja. Listu prioritetnih energetskih projekata za jugoistok Europe za H-Alter komentira Pippa Gallop, koordinatorica za istraživanja u ‘Bankwatchu’.


O Energetskoj zajednici smo već pisali na H-Alteru, kada je odobrena Energetska strategija prije točno godinu dana. Jesu li se ovim odabirom prioriteta obistinila tadašnja upozorenja civilnog društva da je riječ o energetskom koloniziranju Balkana od strane EU?
Da, konačna lista uključuje nekoliko projekata koji ciljaju na izvoz električne energije ”Gradnja velikih termoelektrana na ugljen “zaključa” države i osudi ih na proizvodnju iz ugljena na razdoblje od četrdeset godina. Međutim, energetski sektor EU mora biti dekarboniziran do 2050. godine”u EU, a ne na zadovoljavanje lokalnih potreba. Na primjer, podvodni energetski kabel od Albanije do Italije, hidroelektrane na Srednjoj Drini na bosansko-srpskoj granici, vjetropark Dajc-Velipoje u Albaniji i dalekovod Lastva-Pljevlja u Crnoj Gori su svi primarno namijenjeni izvozu energije u Italiju. Nekoliko tih lokacija sasvim su neprimjerene za velike gradnje zbog velikih prirodnih vrijednosti. To što je energija namijenjena izvozu čini uništavanje okoliša još manje opravdanim, jer će lokalni stanovnici snositi posljedice, a neće dijeliti koristi.
U svakom slučaju, izvoz energije iz obnovljivih izvora – čak i kada su okolišno prihvatljivi – ima i druge posljedice koje vlade ne uzimaju o obzir. Sve države članice Energetske zajednice obvezale su se na dostizanje određenih ciljeva vezano uz obnovljive izvore energije do 2025. godine, a kada se pridruže EU vjerojatno će morati još povećati udio obnovljivih u energetskom miksu. Ako te države preko koncesija na više desetljeća predaju svoje glavne lokacije za proizvodnju obnovljive energije, koji će im resursi preostati da iz njih pokriju domaću potrošnju i ostvare ciljeve?


Čini se da će najviše profitirati Italija.
Prema ciljevima EU Italija do 2020. godine mora doseći 17 posto udjela obnovljivih u sveukupnoj energetskoj potrošnji. Prema talijanskom Akcijskom planu za obnovljivu energiju od 2016. godine, Italija će uvoziti 6 teravat sati (TWh) godišnje električne energije iz Crne Gore, Srbije i BiH, kao i 3 TWh iz Albanije. Za usporedbu, Albanija je 2009. godine proizvela samo 5.3 TWh električne energije, a u sušnoj 2008. godini samo 3.8 TWh. Italija želi uvoziti dvije trećine do tri četvrtine albanske godišnje energetske proizvodnje. Uzimajući u obzir da je opskrba energijom u Albaniji već ionako nepouzdana zbog problema sa stabilnosti mreže, to se čini kao vrlo riskantna strategija, čak i ako se proširi kapacitet generacije struje. Što se tiče uvoza energije proizvedene u termoelektranama na lignit u EU, zasad nema dokaza da postoje takve planovi.


Na listi projekata našle su se tri termoelektrane na lignit, najprljaviji ugljen, tehnologije u izumiranju. Koji interes nalazi EU u podupiranju ovakvih tehnologija na Balkanu ako to nije uvoz?
Argument u prilog lignitu je taj da ga te države imaju na pretek i da je jeftin. Ali kada se dodaju zdravstveni i drugi društveni troškovi, kao i subvencije, lignit se više ne čini tako jeftin, kako je ranije ove godine dokazao Health and Environment Alliance (HEAL).
Nevoljkost da se ulaže u ozbiljne projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije je uglavnom samo posljedica staromodnog razmišljanja od strane vlada i elektroprivreda koji imaju puno iskustva s lignitom i velikim hidroelektranama i ne mogu zamisliti da možete stvoriti funkcionalan sustav s visokim postotkom obnovljivih izvora energije. EU ciljevi njima se čine daleko u budućnosti i ne uzimaju u obzir da će odluke donesene danas biti ugrađene u infrastrukturu desetljećima. Nažalost, institucije EU i razvojnih banaka su često previše voljne nekritički poslušati kada vlasti kažu da nema alternative. Potpora termoelektranama na ugljen od strane EU više je posljedica manjka analize nego smišljenog programa. S druge strane, američka vlada se uključila u guranje termoelektrane na lignit na Korovu vrlo agresivno, što otvara pitanja zašto im je toliko stalo do toga i čije interese pokušava zaštititi.


Prošle godine ste izjavili kako Strategija za Balkan općenito podržava megalomanske projekte jer nekritički prihvaća procjene vlada iz regije o ogromnom porastu potrošnje energije u sljedeća dva desetljeća. Zbog klimatskih promjena i promjena u dostupnosti energenata na svim područjima od hrane do energije trend u svijetu je decentralizacija i lokalizacija. Što znači za male države kao što su Hrvatska i ostale države u regiji ovisnost o velikim termoelektranama i sličnim objektima?
Gradnja velikih termoelektrana na ugljen “zaključa” države i osudi ih na proizvodnju iz ugljena na razdoblje od 40 godina. Međutim, energetski sektor EU mora biti dekarboniziran do 2050. godine. Emisije CO2 trebaju biti smanjene 80 do 95 posto izTo što je energija namijenjena izvozu čini uništavanje okoliša još manje opravdanim, jer će lokalni stanovnici snositi posljedice, a neće dijeliti koristicijelog gospodarstva, ako želimo imati ikakvu šansu da zadržimo porast globalne teperature ispod dva stupnja celzijusa. Za malu državu kao što je Hrvatska, već i jedna termoelektrana tipaPlomin C emitirat će više CO2 nego što će cijeloj državi biti dozvoljeno da emitira 2050. godine. Ili će se termoelektrana morati zatvoriti ranije nego je planirano, ili će Hrvatska plaćati kazne jer emitira više CO2 od dopuštenog.


Na listi se našao i projekt hidroelektrane Dubrovnik 2. Prošle godine nešto prije osnivanja Energetske zajednice HEP i Elektroprivreda Republike Srpske potpisali su memorandum o razumijevanju kojim je definirana buduća suradnja u zajedničkoj izgradnji te hidroelektrane. Iz građanske inicijative Spasimo dolinu Neretve izrazili su tada bojazan da se radi o trgovini, pristanak RS za Dubrovnik 2 u zamjenu za šutnju Hrvatske u vezi Gornjih horizanata. U priopćenju koje potpisuje i Bankwatch,Dubrovnik 2 je istaknut kao jedan od najkontroverznijih projekata. Što je sporno u tom projektu?
Dubrovnik 2, zajedno s hidroelektranom Dabar, dio je kompleksa Gornji horizonti. To je složen prekogranični projekt koji prikuplja vodu iz sliva Neretve i Trebišnjice te ih preusmjerava na obalu, zaobilazeći područja koja obično dobiju te vode preko podzemnih veza. Ako budu realizirani u trenutnom obliku, ovi projekti će povećati zaslanjivanje na području delte Neretve i ugroziti poljoprivrednu proizvodnju u regiji, te izazvati presušivanje Parka prirode Hutovo Blato, močvare zaštićene RamsarskomZa malu državu kao što je Hrvatska, već i jedna termoelektrana tipaPlomin Cemitirat će više CO2 nego što će cijeloj državi biti dozvoljeno da emitira 2050. godinekonvencijom i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu.


Kako to da se među projektima ne spominjePlomin C?
Prioritetni projekti bi trebali biti oni koji su od prekograničnog značenja za države Energetske zajednice, a HEP tvrdi kako je Plomin Cnamijenjen isključivo zadovoljavanju hrvatskih potreba za energijom. Po tome Plomin C ne zadovoljava kriterije za prioritetni projekt. Neke su države pokušale ugurati i generacijske  projekte na listu, ali uglavnom nisu prihvaćeni. Izabrani su projekti velikih termoelektrana na ugljen koje mogu utjecati na stabilnost električnog sektora u regiji i projekti namijenjeni izvozu.


Ima li među ovim projektima koje bi trebale financirati europske razvojne banke uopće projekata obnovljivih izvora energije osim ovog vjetroparka u Albaniji koji udruge također smatraju lošim?
Vjetropark Dajc-Velipoje je jedini odabrani koji spada u “nove obnovljive”, i da, Energetska zajednica je uspjela izabrati onaj s najgorim utjecajem na okoliš. Vjetropark bi trebao biti smješten na području Ramsarskog  rezervata za ptice uz Skadarsko jezero pa mu je albansko Ministarstvo okoliša već odbilo izdati okolišnu dozvolu.


Bankwatch se bavi nadzorem upravo ovih banaka. Kako se projekti koje financiraju u drugim dijelovima Europe razlikuju od ovih namijenjenih jugoistoku?
Europska investicijska banka nedavno je zaustavila financiranje projekata baziranih na ugljenu, što je velik korak naprijed. Ne očekujemo da će EIB financirati termoelektrane na ugljen ni na Balkanu ni drugdje. Jedan od motiva za prestanak takvih aktivnosti možda je bio kaos oko termoelektrane na lignit u Sloveniji Šoštanj 6, gdje su se troškovi izgradnje udvostručili do 1,4 milijarde eura, a projekt istražuje i OLAF, Europski ured za borbu protiv prevara. Isplativost projekta je na krhkim nogama.
Nažalost, Europska banka za obnovu i razvoj, koja je kofinancijer Šoštanja 6, nije naučila lekciju. Trenutno su u procesu revizije svoje energetske strategije te odbijaju izbaciti ugljen. Zainteresirani su za financiranje Kosova e Retermoelektrane na lignit, zajedno sa Svjetskom bankom.
EBRD djeluje samo u zemljama bivšeg istočnog bloka, Turskoj, Mongoliji, Jordanu, Egiptu, Tunisu i Maroku, pa je teško uspoređivati sa Zapadom. Trend koji je pak zajednički i EBRD i EIB i vrijedi i za područje EU i izvan njega je značajna podrška plinskoj infrastrukturi. Obje su banke zainteresirane za financiranje dijelova masivnog plinovoda koji bi doveo plin s Kaspijskog jezera u EU preko Turske, Grčke, Albanije i Italije. To bi pak osudilo EU na još veću ovisnost o plinu u vrijeme kad bi trebali smanjivati emisije CO2, kao i na pouzdavanje u opresivne režive kao što je onaj u Turkmenistanu. Također bi potisnulo financiranje energetske učinkovitosti i projekte obnovljive izvore energije.
Halter, poskok.info

 


20 .lipnja 2013.

Prvo ročište na Upravnom sudu

Svjedočio i istarski Veli Jože: Plomin C u 40 godina uzeo bi 680 života

Procjenjuje se i da će TE Plomin C  svake godine izazvati 2.600 napadaja astme. Ja najbolje znam što za zdravlje ljudi znači ugljen, pa se zalažemo da se ugljen više nikad ne koristi kao energent, kazao je na riječkom Upravnom sudu Mladen Bastijanić, novi Veli Jože Istre
RIJEKA - Premda inozemni strateški partneri redom odustaju od izgradnje i upravljanja Plominom C – što realizaciju ovog projekta čini sve neizvjesnijom – Zelena akcija, Zelena Istra i građani Labinštine na riječkom Upravnom sudu, na prvom ročištu, nisu odustali od tužbe koju su u listopadu prošle godine podigli protiv Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Naime, nadležno ministarstvo tuženo je zbog izdavanja ekološke dozvole za izgradnju Plomina C na štetni ugljen, te zbog izbjegavanja  alternativnog energenta za ovu termoelektranu. Dozvolu stoga  smatraju spornom.

Moguće posljedice presude

Ekološka studija Ministarstva zaštite okoliša i prirode temeljni je dokument za ovaj nekoć veliki investicijski projekt. Ako Upravni sud sruši ekološku studiju, izgradnja Plomina C vraća se na sami početak. Naime, Ministarstvo će morati nanovo raditi ekološku studiju, a bolje upućeni kazuju da će to početak izgradnje termoelektrane prolongirati za najmanje dvije godine.
Objašnjavajući  razloge svoje tužbe, zelene udruge i građani napominju da na području  Labinštine imaju pravo na  zdrav život i čist okoliš – k tome podsjećaju sud da su to ustavne kategorije – a brojne studije ugljen definiraju  pogubnim za čovjeka i prirodu. Osim toga, tužitelji smatraju »da nije sve poduzeto kako bi se zaštitili građani i priroda«. Svoje navode potkrjepljuju analizom o utjecaju Plomina C na zdravlje ljudi koju je za Greenpeace izradio tim stručnjaka, a uredio Zoran Tomić. Analiza je napravljena prema metodologiji Europske agencije za okoliš.

Glas protiv države

– Ova analiza procjenjuje da će TE Plomin C u 40 godina uzeti 680 života i izazvati 2.600 napadaja astme svake godine. Skandalozno je da je Ministarstvo okoliša i prirode tražilo odbacivanje ove studije zbog proceduralnih razloga – tvrdeći da se analiza nije spominjala za vrijeme javne rasprave – pritom ne osporavajući valjanost metodologije, zaključke i procjenu da bi Plomin C mogao uzeti stotine života. Tako je Ministarstvo pokazalo da im realizacija ovog HEP-ovog štetnog projekta važnija od zdravlja građana, kazao je nakon ročišta Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije.

U listopadu svjedočenje Škrleca o štetnosti ugljena

Upravni sud uvažio je zahtjev zelenih udruga i građana da se na idućem ročištu u listopadu kao svjedok pozove Davor Škrlec. Naime, Škrlec je obnašao dužnost predsjednika Povjerenstva za procjenu utjecaja na okoliš TE Plomin C. Njegovo svjedočenje važno je u dokazivanju teze da je ugljen štetan i da se nije razmišljalo o njemu alternativnom energentu.
Ročište na Upravnom sudu proteklo je ipak u znaku svjedočanstva Mladena Bastijanića koji je već prozvan – novi Veli Jože Istre. Naime, Bastijanić je Ministarstvo tužio kao fizička osoba, a na sudu u Rijeci objasnio je što ga je ponukalo da digne svoj glas protiv države, njezine velike kompanije i inozemnih investitora.
– Živim 58 godina na području Labinštine i želim da budućim generacijama ostavimo barem ono što mi imamo danas – čist zrak i zdravu vodu. Činjenice govore da je HEP dobio najkvalitetnije izvorište pitke vode u blizini Bubić jame. Građani su kao kompenzaciju dobili drugi izvor, Sveti Anton, čija voda nije dobra za piće. To je čisti kriminal i onaj tko voli svoj kraj, nikad takvo što ne bi dopustio, kazao je Mladen Bastijanić. 
Objašnjava potom Bastijanić da je 15 godina radio u rudniku. Dvije godine na separaciji ugljena, i to u neposrednoj blizini Plomina.

Nikad više ugljen

Postoje zamjene ugljenu kojima Hrvatska obiluje
U borbu protiv TE Plomin C uključio se i Greenpeace, doduše ne kao stranka u upravnom postupku. Zoran Tomić, predstavnik Greenpeace za Hrvatsku, kaže da su sve termoelektrane na ugljen, tako i Plomin C, štetne za zdravlje.
– Ovakvi projekti plaćaju se zdravljem i životima. Greenpeace Plomin C smatra neprihvatljivim, tim više jer znamo da postoje zamjene ugljenu kojima Hrvatska obiluje. Prvenstveno, solarna energija i energija vjetra. Umjesto u prljave izvore energije, država mora ulagati u obnovljive i povećanje energetske učinkovitosti, kazao je Tomić.

– Ja najbolje znam što za zdravlje ljudi znači ugljen. Znam, također, da on nije dobar za naš okoliš. Kazao bih još i to da je nama na Labinštini dosta razno-raznih zagađivača, pa se zalažemo da se ugljen više nikad ne koristi kao energent. Isto tako, ne znam gdje je u cijeloj ovoj priči oko izgradnje Plomina C ekonomska računica – ugljen ni danas nije jeftino gorivo, a bit će još i skuplje, kazao je Bastijanić. 
Mladen Veli Jože Bastijanić poručuje na kraju vladajućima da je vrijeme za alternativne i obnovljive izvore energije kojih Hrvatska ima u obilje.
Iako su neki očekivali pravorijek, sud je novo, vjerojatno i zadnje ročište, zakazao za 11. listopada 2103. Brzo nakon toga bit će poznat i sudski pravorijek. Gotovo četiri mjeseca dugi vremenski odmak između dva ročišta, na sudu je stranama u postupku objašnjeno nedostatkom termina, na što opunomoćenici HEP-a nisu blagonaklono dočekali. Tražili su novo ročište čim prije, ako je moguće do kolovoza, što su tužitelji doživjeli kao pritisak na sudstvo.
Srđan Brajčić, Novi list

 

 

19. lipnja 2013.
Tužba Zelenih i Istarske županije
Počinje bitka protiv TE Plomin C na upravnom sudu u Rijeci
Plomin C na ugljen upitan je i bez obzira na ishod spora, jer je ostao samo jedan zainteresirani partner
RIJEKA    Na upravnom sudu u Rijeci  započinje postupak što su ga protiv Ministarstva zaštite okoliša i prirode, zbog Plomina C na ugljen, pokrenuli Istarska županija, Zelena Istra, Zelena Akcija te nekoliko građana s područja Labinštine. Radi se o objedinjenom postupku, nakon niza zasebnih tužbi, podnesenih protiv ministarstva prvenstveno zbog toga što je ono izdalo rješenje o prihvatljivosti zahvata izgradnje termoelektrane Plomin C na ugljen, što je u suprotnosti s važećim dokumentima prostornog uređenja.

– Tužbu temeljimo na neusklađenosti projekta koji predviđa izgradnju termoelektrane na ugljen, snage od 500 megavata, dok je prema Prostornom planu Istarske županije na toj lokaciji moguća izgradnja isključivo termoelektrane na plin, i to četiri puta manje snage od 125 megavata, rekla je Dušica Radojčić iz Zelene Istre, dodajući kako su tužbe podnošene i iz niza drugih razloga, među kojima su i razni propusti u izradi Studije utjecaja na okoliš u kojoj nije obrađeno alternativno rješenje u odnosu na ugljen, niti je adekvatno obrađen utjecaj TE Plomin C na zdravlje ljudi.
Osim što je već godinama ekološko pitanje, tužba Istarske županije protiv Ministarstva, točnije dvije tužbe što ih podnio župan Ivan Jakovčić potkraj prošle godine – zbog neusklađenosti s Prostornim planom i zbog, kako tvrdi, nevaljane lokacijske dozvole, pretvorila je Plomin C i u političko pitanje, odnosno još jedan u nizu sukoba između IDS-a i SDP-a, koji su rezultirali gotovo otvorenim ratom na prošlim izborima. Jakovčićev IDS je na biralištima odnio pobjedu, a dobri su izgledi da bi mogao pobijediti i po pitanju Plomina i to bez obzira na ishod sudskog procesa.

Projekt Plomina C na ugljen mogao bi propasti jer je sve manje, točnije više gotovo da ih i nema, zainteresiranih partnera za gradnju i upravljanje termoelektranom. Od tog je projekta već davno odustao RWE, koji je gradio Plomin 2, a nakon nepotvrđenog odustajanja talijanskog Edisona i korejskog KOSEP-a u igri je ostala još samo japanska tvrtka Marubeni, iako tek treba vidjeti hoće li uopće dati ponudu.Uzrok slabom interesu je u prvom redu upitna isplativost elektrane na ugljen, na što je svojom iscrpnom studijom već ranije upozorio profesor Enco Tireli, bivši ministar industrije i energetike, te direktor gradnje Plomina 2 i voditelj proizvodnje u Plominu 1. Prema rezultatima njegove studije, koje je predstavio i čelništvu HEP-a te bivšem ministru gospodarstva Radimiru Čačiću, zbog visokih cijena otkupa emisijskih kvota za ugljični dioksid, posve zanemarenih u Studiji utjecaja na okoliš i službenim projekcijama isplativosti projekta. TE Plomin C na ugljen, prema njegovim bi kalkulacijama, kroz dvadeset godina eksploatacije generirala preko milijardu eura gubitaka. U tom kontekstu, slab interes ulagača ne čudi, a u konačnici bi mogao i presuditi cijelom projektu. Novi list

 

 

28. studenoga 2012.
ISTARSKI ŽUPAN UPORAN U TVRDNJI DA SE MOŽE GRADITI SAMO NA PLIN, NIKAKO NA UGLJEN
Novi sukob Istre s Vladom: Jakovčić podnio još jednu tužbu zbog Plomina
Ivan Jakovčić ovoga puta tužio je Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja, jer smatra da izdana lokacijska dozvola nije valjana
RIJEKA - Nakon što je prije mjesec dana istarski župan Ivan Jakovčić u ime Istarske županije na Upravnom sudu u Rijeci tužio Ministarstvo zaštite okoliša zbog, kako je naveo, niza propusta oko projekta TE Plomin 3, sada je potvrdio da je podnio i drugu tužbu. 
Razlog je opet Plomin 3 - ovoga puta tužio je Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja, jer smatra da izdana lokacijska dozvola nije valjana.
"Smatramo da lokacijska dozvola nije izdana pravovaljano. Dakle, to je druga tužba koju sam izdao u ime Istarske županije protiv nadležnog ministarstva, polazeći od činjenice da u prostornom planu Istarske županije, da se TE u Plominu, ako se ikada i bude gradila, može graditi samo na plin, a nikako na ugljen", izjavio je župan Jakovčić za HRT.
Nakon prve tužbe, partnerstvo IDS-a i SDP-a praktički se urušilo. Kako će SDP i vrh Vlade reagirati na ovu novu Jakovčićevu akciju tek će se vidjeti, no sigurno je da SDP i IDS neće zajedno na izbore u Istri. Procjena je da šef Vlade Zoran Milanović neće doslovce "potjerati" IDS iz koalicije, kao ni HNS naravno unatoč krizi odnosa, ali će se IDS-ovi ljudi u Vladi, Veljko Ostojić, Darko Lorencin i drugi, morati izjasniti podržavaju li ovakvu politiku IDS-a.
- Jakovčić ovime gubi vjerodostojnost i dovodi u pitanje cijeli IDS. Zbog svoje taštine spreman je ugroziti odnose u državnoj koaliciji i stranku, mada dobro zna da je Istra glasala ne samo za IDS nego i za SDP i ovu Vladu - komentirao je ovaj potez potpredsjednik IDS-a Damir Kajin
Tihana Tomičić, Novi list

 

 

 

7. studenoga 2012.
Horvat: Izgradnja Plomina se odgađa, Vlada razmišlja o plinu?

Predsjednik HDZ-ova Odbora za okoliš, energetiku i rudarstvo Darko Horvat kazao je danas kako iz ponašanja Vlade zaključuje da će se izgradnja Plomina C odgoditi te da Vlada razmišlja o plinu kao pogonskom gorivu za tu termoelektranu, iako je ranije planirano da će to biti ugljen, koji je, ističe Horvat, u ovom trenutku daleko konkurentniji od plina. "U ovom trenutku, proizvodnja električne energije iz plina je nekonkurentna, daleko konkurentnija je proizvodnja iz ugljena", rekao je Horvat na konferenciji za novinare, upozorivši i da je "dotok plina do lokacije Plomina velika nepoznanica".
Ustvrdio je da Vlada, u trenutku izbora strateškog partnera, "lokalnoj zajednici nudi da bude zaleđe u neodlučnosti, jer ne zna hoćemo li Plomin graditi na ugljen ili na plin". Horvat tumači da se neodlučnost vlade očituje i u činjenici da nitko od šest ponuđača zainteresiranih za izgradnju Plomina C do sada nije sagradio ni jednu termoelektranu na ugljen. Upozorio je i da ti ponuđači ne mogu zadovoljiti europsku normu o minimalnoj stopi učinkovitosti projekta, zbog čega je nemoguće očekivati novac iz EU fondova. Ustvrdio je da se stalo i s izgradnjom hidroelektrane Ombla, zbog čega HEP mora plaćati penale za neiskorištena sredstva Europske banke za obnovu i razvoj, a Vladu je upitao želi li uopće tu elektranu. Komentirajući činjenicu da je Hrvatska izgubila trasu Južnog toka, Horvat je kazao kako se nada da to u pitanje neće dovesti i LNG terminal. Odbacio je tumačenja da je za taj problem kriva bivša HDZ-ova vlada, kao i tvrdnje o šikaniranju ruskih kompanija.

Ustvrdio je da su upravo u zadnje dvije godine intenzivirani razgovori s Ruskom Federacijom i Gazopromom oko Južnog toka, a kao dokaz dobre suradnje s ruskim kompanijama naveo je činjenicu da je Janaf bio jedna od najdohodovnijih tvrtki u vlasništvu države. Horvat se osvrnuo i na slučaj Slavonskog Broda, u kojem su posljednjih dana izmjerene višestruko veće koncentracije kancerogenih i otrovnih plinova od dopuštenih. "Ministar nas uvjerava da su to plinovi koji ne smetaju ljudskom organizmu", ustvrdio je Horvat, pozivajući struku da se izjasni o tom problemu, a politiku da "barem pokušati riješiti problem".
Tajnik stranačkog Odbora za gospodarstvo Goran Soldo Vladu je još jednom prozvao za "poreznu agresiju", te za "promoviranje dijaloga s građanima putem Zavoda za zapošljavanje, a s poduzetnicima putem Porezne uprave". Vladu je optužio da je građane obmanula tvrdnjama da se novi porez na imovinu neće odnositi na stanove u kojima žive. "Treba jasno reći da ova Kukuriku Vlada građanima uvodi porez na nekretnine, a neće oporezovati imovinu tajkuna koji imaju milijune i voze se na jahtama", rekao je Soldo.

Upozorio je i da bi novi porez mogao nagraditi ilegalne, a kazniti legalne graditelje, zbog nesređenih zemljišnih knjiga. "Nakon poskupljenja struje, plina, cestarina, grijanja, PDV-a i uvođenja najnovijeg poreza na nekretnine, isključivo zbog lokalnih izbora možemo očekivati da će Plan 21 malo zastati, no poslije toga Plan 21 ide dalje pa možemo očekivati vruće proljeće, kada će revolucionarna nova pravednost započeti novi ciklus slanja uplatnica za punjenje proračuna", rekao je Soldo, dodajući da mu "padaju na pamet Mažuranić i stihovi 'harač rajo, harač treba'.
Soldo očekuje da će novi porez dovesti do kolapsa u ruralnim sredinama, u kojima ne funkcionira tržište nekretnina, da će država otkupljivati imanja onih koji ne budu mogli plaćati porez i prodavati ih u bescjenje bogatima iz EU. Najave o smanjenju ministarskih plaća nazvao je demagogijom, ističući da Hrvatskoj trebaju investicije i radna mjesta te program koji će omogućiti gospodarski razvoj. "Ili su ministri i sami svjesni da ništa ne rade i da su nesposobni pa su si velikodušno odlučili smanjiti plaće s 21 na 20 tisuća kuna", dodao je. (Ipress)



3. studenoga 2012.
I 'Eko Kvarner' za referendum o 'Plominu C'
Udruga 'Eko Kvarner' uputila je Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije prijedlog da se raspiše savjetodavni referendum o (ne)prihvatljivosti realizacije  projekta 'Plomin C' s predloženom zastarjelom tehnologijom i ugljenom kao energentom.
Također, Županijskoj skupštini predlažu da se referendum provede istog dana kao i u Istarskoj županiji. Kao što je upozoreno u primjedbama koje su dane tijekom javne rasprave, realizacija projekta bila bi i ekološka i gospodarska katastrofa, napominju iz udruge.
Budući da su primjedbe dane u javnoj raspravi odbijene od izrađivača Studije utjecaja na okoliš i kako Vlada RH i 'gura'taj projekt, iz udruge poručuju kako smatraju da je građanima jedino preostalo tražiti raspisivanje referenduma na kojem bi iskazali svoje mišljenje.
Što se tiče svekolikih obećanja mjerodavnih i odgovornih da će projekt Plomin C biti ekološki besprijekoran, moramo se podsjetiti sličnih obećanja davanih prilikom nedavne rekonstrukcije rafinerije u Urinju. Jučerašnji incident jasno pokazuje da se ne može vjerovati obećanjima političara, poručuju iz udruge Eko Kvarner. HRT

 

 

31. listopada 2012.
KRENULO JE: JAKOVČIĆ TUŽIO ZMAJLOVIĆA SUDU, A ČELNIKU HEP-A U PULI NISU DOZVOLILI GOVORITI
IDS zbog Plomina otvorio rat s Kukuriku vladom
Vijećnici IDS-a su na sjednici manipulirali činjenicama, tvrdili nešto u vezi s Plominom što nema nikakve podloge. To je jadno, jadno, bijesan je bio i dan poslije predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević
Skupština Istarske županije pozvala je predsjednika Uprave HEP-a Zlatka Koračevića na sjednicu koja je u ponedjeljak bila posvećena projektu Plomin 3, ali mu onda nisu dopustili govoriti o toj temi. Koračević je i jučer bio uzrujan zbog te neugodne epizode.

– Prihvatio sam poziv jer sam očekivao da će mi omogućiti da iznesem sve argumente u prilog ovoj ogromnoj investiciji vrijednoj 800 milijuna eura. Međutim, prije početka sjednice, predsjednik Skupštine rekao mi je da su se dogovorili da neću moći govoriti nego samo predsjednici klubova vijećnika, iako su se kasnije i vijećnici javljali za pojedinačnu raspravu. I tako sam cijelo vrijeme, zajedno sa svojim suradnicima među kojima je bio i voditelj projekta, tamo samo sjedio i slušao kako se potpuno neutemeljeno govori o gradnji Plomina 3. Osjećao sam se pritom jako glupo, bilo je to uistinu, jadno, jadno, ispričao nam je jučer Koračević što je doživio na sjednici Skupštine Istarske županije.
Na njoj su, inače, vijećnici dali jednoglasnu podršku županu Ivanu Jakovčiću koji je 25. listopada na Upravnom sudu podnio tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša zbog ignoriranja odredbi Prostornog plana Istre prema kojima se na prostoru te županije mogu graditi isključivo termoelektrane na plin i »niz drugih proceduralnih propusta«. Također je zatraženo od Vlade da raspiše referendum na kojem bi se građani izjašnjavali o ovom projektu.

Predizborni folklor
– Ta je sjednica bila tipičan IDS-ov predizborni folklor smišljen kako bi oni homogenizirali svoje biračko tijelo, unatoč sadašnjim napetostima. Njihovi su vijećnici manipulirali činjenicama, tvrdili nešto u vezi s Plominom što nema nikakve podloge. Nažalost, druga strana nije se mogla čuti. Jedino je Klub Ladonja predložio da se prezentiraju svi argumenti za i protiv gradnje termoelektrane na ugljen, ali to nije prihvaćeno. Nažalost, Istra je taoc IDS-a, građani ne mogu dobiti pravu sliku o ovom projektu koji, pokazuju to stručne studije, ima daleko više pozitivnih nego negativnih efekata. Uostalom, HEP je, što je posljedica upravo ove investicije, uložio 100 milijuna kuna u gradnju vodovoda na tom području, naglašava Koračević. On najavljuje da će HEP organizirati niz okruglih stolova, uz sudjelovanje brojnih eminentnih stručnjak, kako bi ipak nekako  prodro do građana u Istri i pružio im relevantne podatke o projektu Plomin 3.
Predsjednik Skupštine Istarske županije, SDP-ovac Dino Kozlevac, potvrdio nam je da Koračeviću nije dopušteno govoriti na sjednici, a to objašnjava izostankom pozvanih predstavnika ministarstava gospodarstva i zaštite okoliša.

Mučno i neugodno
– Da su došli ljudi iz tih dvaju ministarstava onda bi i oni i Koračević dobili riječ. Međutim, budući se nisu odazvali, klubovi vijećnika dogovorili su da ne može govoriti ni predsjednik Uprave HEP-a jer Vlada je ta koja odlučuje o Plominu, a ne javno poduzeće. Stoga smo raspravu ograničili na predsjednike klubova i usvojili unaprijed dogovorene zaključke, pojasnio nam je Kozlevac koji priznaje da mu je »mučna i neugodna« ova situacija u kojoj se on kao član SDP-a konfrontira s Vladom Zorana Milanovića. Ali, ključan mu je, kaže, interes građana Istre.
– Naravno da nisam sretan što je župan Jakovčić podnio tužbu protiv ministra Zmajlovića, no ja sam legalist. Jakovčić je samo izvršavao ono na što ga je obvezala Skupština, štitio je interes županije. Mi nismo protiv gradnje termoelektrane, ali gorivo treba biti plin koji je ekološki prihvatljiviji energent nego ugljen. Mislim da bi dobro bilo da Vlada raspiše referendum, pa da vidimo što kažu građani, poručuje Kozlevac.

SDP razmišlja o raskidu sporazuma s IDS-om u Puli
U vodstvu SDP-a, neslužbeno doznajemo, nezadovoljni su dogovorom o zajedničkom izbornom nastupu što su ga prošlog tjedna sklopile pulske podružnice IDS-a i SDP-a. S Iblerovog trga nisu se miješali u odabir socijaldemokrata u Puli, ali u predsjedništvu prevladava stav da su oni trebali ići sa svojim kandidatom za gradonačelnika, a ne da opet podržavaju IDS-ovog. Postoji čak mogućnost da na današnjoj sjednici predsjedništvo odluči da ne priznaje spomenuti dogovor i pritom obaveže pulsku organizaciju da istakne vlastitog kandidata. Ali, kako nam je rečeno, »to se vjerojatno ipak neće dogoditi«.

Udar na Brijuni rivijeru
Osim oko Plomina, IDS se konfrontira s Vladom i u vezi turističkog projekta Brijuni rivijera. U ovom slučaju oni optužuju Vladu za opstrukciju. Gradonačelnik Pule Boris Miletić na jučerašnjoj je konferenciji izvijestio novinare o odluci ministarstva kulture kojom se potvrđuje njihovo nedavno rješenje da je područje Brijuni rivijere, konkretno Monumenti i otok Sveta Katarina, kulturno dobro. Na taj se način na tom prostoru onemogućava investiranje.
– Ovom odlukom pokazuje se da, unatoč ekonomskoj krizi, Hrvatskoj nisu potrebna nova ulaganja i radna mjesta. Tu je u pitanju ozbiljnost jedne države, radi se o državnom projektu za koji je raspisan međunarodni natječaj. Nakon što je natječaj okončan, donosi se odluka kojom se on zapravo poništava. To je apsurd, izjavio je Miletić.
Dražen Ciglenečki, Novi list

30 listopada 2012.
Istarski vijećnici jednoglasno za Plomin C na plin i raspisivanje referenduma

"Vjerujem da je iznimno jasna poruka koju Istra šalje hrvatskoj Vladi. Dijalog nema alternative, naši su stavovi jasni" – kazao je Ivan Jakovčić dodavši kako su "boje koalicije u Istri i u Vladi iste, ali to ne znači da su i interesi isti"
PAZIN  – Vijećnici skupštine Istarske županije na večerašnjoj su tematskoj sjednici u Pazinu na kojoj se raspravljalo o izgradnji Termoelektrane Plomin C jednoglasno prihvatili zaključke koje je predložio župan Ivan Jakovčić kojima se poziva Vlada da poštuje županijski Prostorni plan koji predviđa da energent TE bude plin te da o Plominu C raspiše referendum
Izražavajući žaljenje što se večerašnjoj sjednici županijske skupštine nisu odazvali predstavnici ministarstava zaštite okoliša i gospodarstva, istarski župan Jakovčić izvijestio je vijećnike kako je 25. listopada na Upravnom sudu u Rijeci u ime Istarske županije tužio Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Naime, po njegovim riječima Istarska županija je utvrdila da je to ministarstvo učinilo niz propusta te kako je rekao »pogrešno utvrdila činjenična stanja, povrijedila pravila postupka te povrijedila materijalna prava.« 
»Vjerujem da je iznimno jasna poruka koju Istra šalje hrvatskoj Vladi. Dijalog nema alternative, naši su stavovi jasni« – kazao je Jakovčić dodavši kako su »boje koalicije u Istri i u Vladi iste, ali to ne znači da su i interesi isti«.
»Interesi su očito različiti, i to ne čudi. Mi imamo pravo na naš stav koji je transparentan i proaktivan« – poručio je Jakovčić dodavši kako neovisno o bilo kojem zakona, pa i zakonu o energiji, »Vlada ima sve mogućnosti da na silu izgradi TE Plomin C na ugljen«.
»Ugljen u ovom slučaju nije opcija. Za plin ćemo se boriti svim raspoloživim političkim sredstvima, ponajviše zbog zdravlja građana i budućih generacija« , zaključio je Jakovčić dodavši kako zakon o energiji u ovom slučaju nije presudan.
 Svi klubovi vijećnika u županijskoj skupštini tijekom rasprave podurpli su zaključke župana Ivana Jakovčića.
Na sjednici su bila nazočna 33 od ukupno 41 vijećnika. 
Sjednici je nazočio i predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević sa suradnicima. Novi list

 

 

24. listopada 2012.
Holy: Sretna sam što neću morati potpisati projekt TE Plomin C
Saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy večeras je u Puli na predavanju na temuodrživog razvoja u Hrvatskoj izjavila kako je "sretna što neće morati kao ministrica staviti potpis na realizaciju projekta izgradnje novog bloka Termoelektrane na ugljen u Plominu".

To nije idealno rješenje, premda bih, da sam obnašala tu funkciju trebala staviti svoj potpis jer ne mogu na tom položaju stvari gledati samo iz svoje perspektive, istaknula je Holy.

Dodala je kako Plomin C donosi neke pozitivne pomake, ali i negativne stvari smatrajući pritom projekt neisplativim.

Govoreći o tvornici kamene vune "Rockwool" u Pićnu, čija je izgradnja također izazvala nezadovoljstvo tamošnjih mještana, Mirela Holy je naglasila kako je najveća slabost ove tvornice njena pozicija u kotlini. Pretpostavlja da je i sam investitor nesretan zbog lokacije koja se pokazala neprimjerenom.

Obračajući se okupljenim studentima i građanima, Holy je kazala kako postoje tri stupa održivog razvoja - i to gospodarski razvoj, zaštita okoliša te zaštita socijalnih interesa zajednice. Navela je kako je zaštita socijalnih interesa najslabiji koncept razvoja, a bit će. smatra ona, sve prisutnija u godinama koje slijede, obzirom da građani, kako je rekla "sve češće javno izražavaju nezadovoljstvo nekim gospodarskim projektima". .

Predavanje, koje je Mirela Holy održala na Odjelu za ekonomiju i turizam "dr. Mijo Mirković" u Puli, organiziralo je Društvo bibliotekara Istre u sklopu projekta Zelena knjižnica.Slobodna Dalmacija

 

11. listopada 2012.
OKUGLI STOL »ISTINA O PLOMINU«
Plomin 3 na ugljen je štetan zdravlje, a ekonomski neisplativ
»Bojim se da nas je vlast na neki način žrtvovala, a ne želim vjerovati da će lokalna zajednica samo tako slegnuti ramenima«, rekao je Kajin i najavio da će se boriti

ZAGREB – Neprihvatljiva je izgradnja termoelektrane Plomin 3 na ugljen zbog njezina utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, a ta izgradnja nije ni ekonomski isplativa, zaključili su, u srijedu,sudionici okruglog stola koji su u Novinarskom domu organizirali Zelena koalicija i Zbor novinara za okoliš HND-a.
Skup pod nazivom »Istina o Plominu« organiziran je, kako su naveli, u povodu nedovoljno poznatih činjenica o planiranoj izgradnji termoelektrane Plomin 3 (prema HEP-u Plomin C) na ugljen.
Saborski zastupnik Damir Kajin (IDS) istaknuo je kako nitko nije niti protiv elektropostrojenja, no Plomin 3 na ugljen nije istarska opcija.
»Opcija je jednostavno plin«, poručio je Kajin i objasnio da su za plin ponajprije zato što na tri kilometra od Plomina 1 i Plomina 2 prolazi plin iz podmorja te da ga prof. Enco Tireli, zadnji direktor Plomina u izgradnji, uvjerava da je u ovom trenutku struja proizvedena od plina neusporedivo jeftinija od one proizvedene od ugljena.
Termoelektrana na plin, po Tireliju, stajali bi oko 400 milijuna eura manje, a dobili bi 150 ili 200 novozaposlenih.
»Ovako ćemo doći u situaciju da će se oko 150 ili 120 zaposlenih u Plominu 1 samo preseliti u Plomin 3 i nećemo dobiti de facto nijedno novo radno mjesto. I ono što je možda najgore, a to je poruka vlasti – mi sve to možemo«, istaknuo je Kajin.
»Bojim se da nas je vlast na neki način žrtvovala, a ne želim vjerovati da će lokalna zajednica samo tako slegnuti ramenima«, rekao je Kajin i najavio da će se boriti.
Bivša ministrica zaštite okoliša i prirode te saborska zastupnica Mirela Holy (SDP) istaknula je kako joj je drago što ona nije trebala potpisati rješenje o prihvatljivosti studije za okoliš za taj projekt iako bi ga, kako je rekla, vjerojatno potpisala s obzirom na to da je povjerenstvo za ocjenu te studije dalo pozitivno mišljenje, uz dvije osobe koje su bile suzdržane ili protiv.
»Nemam baš pretjerano dobro mišljenje o projektu Plomina C i mislim da je odabrana tehnologija najslabija točka cijelog projekta. Ne smatram da Hrvatska treba ići samo isključivo u plinske termoelektrane iako su znatno bolje i prihvatljivije za okoliš«, istaknula je Holy.
Toni Vidan iz Zelene akcije istaknuo je kako izgradnja Plomina C na ugljen nije gotova stvar. »Druga runda cijele priče past će pred lokalne izbore, činjenica je da puno kvalitetniji projekti padaju pred lokalne izbore, a ne ovako evidentno problematičan projekt«, rekao je Vidan.
Predsjednik stranke Zelenog saveza i vijećnik istarske Županijske skupštine Josip Anton Rupnik podsjetio je kako su prije 16 i pol godina u Istri raspravljali o izgradnji termoelektrane Plomin 2 na ugljen te da je golema većina stanovnika bila protiv toga, a četiri dana prije očitovanja na referendumu on je zabranjen.
Kako bi smirili stanje u Labinu i okolici, obećali su realizaciju 21 projekta, među ostalim i sanaciju radioaktivne šljake. Isteklo je punih 16 godina, a radioaktivna šljaka i pepeo, koji prijete najbližim naseljima, još su tu, rekao je Rupnik.
Ustvrdio je i kako sada predstavnici HEP-a i vladinih institucija žele obmanuti javnost i govore o »rekonstrukciji i izgradnji bloka C« te da je istarska Županijska skupština 2008. izglasovala Prostorni plan županije navodeći da se u Plominu smiju izgraditi energetski objekti maksimalne snage 335 megavata (MW), a energent može biti samo plin.
Prim. dr. Lucijan Mohorović predstavio je rezultate istraživanja koji pokazuju visoku stopu pobola od raka probavnih i dišnih organa u Istri. Novi list

29. rujna 2012. 
NA LISTI TALIJANI, JUŽNOKOREJCI, POLJACI I – JAPANCI 
Uži izbor HEP-a: U igri za Plomin C i Marubeni – globljen zbog podmićivanja
ZAGREB  - Od ukupno sedam stranih tvrtki koje su se javile zainteresirane za gradnju Plomina C u partnerstvu s Hrvatskom, HEP je odabrao četiri, koje će pozvati da do kraja godine dostave svoje obvezujuće ponude. 
To su talijanski Edison, južnokorejski KOSEP, japanski Marubeni i poljski POL-MOT, stoji u HEP-ovom priopćenju za javnost. Riječ je o tvrtkama koje su se svrstale na HEP-ovu tzv. »short-listu« potencijalnih partnera za gradnju i upravljanje 800 milijuna eura vrijednim projektom u Plominu, snage 500 MW, koji će zamijeniti postojeći, najstariji plominski blok A.  

»HEP će navedenim ponuditeljima uputiti poziv za dostavu ponuda, a strateški partner će biti odabran na temelju energetsko-ekonomskih kriterija, uzimajući u obzir i razinu udjela domaćih tvrtki u projektu«, stoji u kratkoj obavijesti HEP-a. 
EDISON, talijanska tvrtka sa sjedištem u Milanu, drugi je najveći proizvođač električne energije u Italiji, ali i jedan od najvećih u Grčkoj. Zapošljava oko četiri tisuće ljudi u Europi, Africi i na Srednjem istoku. Primarna je djelatnost ove tvrtke proizvodnja i distribucija električne energije i prirodnog plina.
Japanski Marubeni velika je, jedna od najvećih trgovačkih korporacija u Japanu, konglomerat uposlen na svim kontinentima i u mnogobrojnim gospodarskim sferama, pa tako i u energetici. 
Korporacija je u siječnju ove godine, nakon završene istrage US Justice Departmenta, morala platiti kaznu od gotovo 55 milijuna dolara zbog svoje uloge u slučaju podmićivanja nigerijskih vlasti prije desetak godina kako bi četiri druge, udružene europske tvrtke, također kažnjene, dobile poslove na gradnji nigerijskih plinskih postrojenja. 
Južnokorejski KOSEP jedna je od mnogobrojnih tvrtki iz sastava južnokorejske elektroprivrede, a upravlja s nekoliko elektrana, ukupnog kapaciteta od gotovo devet tisuća megavata. 
POL-MOT je poljska tvrtka specijalizirana prvenstveno za proizvodnju poljoprivrednih strojeva i opreme, osnovana 1968. godine, a privatizirana početkom 90-tih. Otad je svoju djelatnost proširila i na proizvodnju auto-dijelova, na građevinu  i prodaju automobila. Ima 14 tvrtki kćeri, u auto-industriji, proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, nekretninskom biznisu, kao i hotelijerstvu. Jedna od tvrtki kćeri im je i Pol Mot d.o.o. u Lovranu.

Njemački RWE, kako smo pisali u nekoliko navrata, odustao je od gradnje Plomina C u partnerstvu s hrvatskom državom, što je i samom Markovom trgu bilo najveće iznenađenje. Partner u gradnji Plomina C, najveće Vladine investicije, trebao bi između četiri kandidata sa short-liste biti izabran do kraja prvog tromjesečja iduće godine, a blok C plominske elektrane pušten u pogon najkasnije tijekom 2017. godine.
Bojana Mrvoš Pavić, Novi list

 

 


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre