13. ožujka 2012.
Što je sadržavao Bildt-Sorosov plan za preuzimanje Balkana?
Predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću i ministrici Vanjskih poslova Vesni Pusić puna su usta regionalne politike. Kakva je nakana te politike a kakva uloga Carla Bildta, Romana Prodija i Georga Sorosa u implementiranju tog plana otkrio je švedski list Aftonbladet još prije dvanaest godina.

Članak prenosimo u cijelosti:
"Skoro će se navršiti godina dana kako je bombaški rat Nato-a porušio velike dijelove Srbije. Dok su bombe padale Carl Bildt i tada nastupajući predsjednik Europske komisije Romano Prodi zacrtali su planove da „integriraju cijelu regiju u suvremenu Europu (tj. EU) jedanput za uvijek“.

 

>>WikiLeaks potvrđuje analize HRsvijeta: Carl Bildt ne podnosi Hrvatsku i sustavno narušava njemačko-francusko savezništvo u EU

Novčar George Soros financirao je sastanak u Bruxellesu 28 travnja prošle godine [1999] na kome je, uz Bildta i Prodija, sudjelovalo dvadesetak osoba, između ostalih njemački veleposlanici pri Nato-u Joachim Bitterlich i u Jugoslaviji Wilfred Gruber, danski vp pri EU Poul Christofferson i Richard O'Toole iz ABB u Zürichu.
Sastanak je bio „brain-storming“ na osnovu prijedloga izrađenog u Centre for European Policy Studies (CEPS) a sažet je u izvješću A System for Post-War South-East Europe, čiji je autor Michael Emerson, istraživač pri CEPS-u.
Polazna je točka iskazana bez dlake na jeziku: „Rat će, kada bude okončan, barem stvoriti novu situaciju u kojoj će radikalnija rješenja za integraciju regije u suvremenu Europu biti politički moguća“.
Ta „radikalnija rješenja“ nisu ništa drugo nego kolonijalno preuzimanje bivše Jugoslavije. Područje se gospodarski uklapa u EU uz ukidanje carina a euro zamjenjuje nacionalne valute. Iza rata će EU graditi i posjedovati mostove, elektrane i industrije te uzeti kontrolu nad lukama i graničnim prijelazima. EU bi trebala imati velik utjecaj na upravljanje Kosovom.
Ali pet država – Albanija, Bosna, Hrvatska, Makedonija i Jugoslavija – ne bi dobile nikakav politički utjecaj u EU. „Opće prihvaćeno mišljenje je da narodi i elite u cijeloj regiji očekuju da im konačno članstvo u EU osigura pozitivnu budućnost“, kaže se u dokumentu. Ali EU ne želi ovih pet država kao članove. Umjesto toga govori se o „virtualnom članstvu“, dakle prividnom članstvu, koje samo sliči pravom, ali to nije. Upozorava se da termin možda nije najprikladniji za objavljivanje.

>>Josipović: Hrvatska regionalna politika je prisilila Europsku uniju da nas primi


Ne može biti riječi o nekom punom zastupstvu u institucijama EU-a, niti o pravu glasa u Vijeću ministara. U neodređenoj budućnosti bit će moguće sudjelovati u parlamentu, ali tu je problem da on već ima 700 zastupnika. Puste li se unutra novi članovi moraju se stari odreći svojih mjesta. Politička pitanja nisu, međutim, najvažnija za EU. Gospodarska je integracija na vrhu dnevnog reda. Smjeralo se na ukidanje carina s EU već od 1. siječnja o g [2000] a EU bi trebala ponuditi kompenzaciju gubitka carinskih prihoda, kada se carine s EU ukinu.
„Sa svoje strane EU pak ne može ništa izgubiti a može sve dobiti ako čim brže uvede petoricu u situaciju slobodne trgovine“. Plaće su dovoljno niske da bi si petorica mogli dozvoliti da konkuriraju s troškovima, kaže se u izvješću. To će reći: jeftina radna snaga jamči unosnost investicija.


>>Vidošević priznao: Hrvatsko gospodarstvo skupo će platiti ulazak u EU

EU obećava pomoć u obnovi kada se rat jednom završi. Ratna razaranja u Bosni i Srbiji su takva da se te zemlje moraju izgraditi pod vanjskom konkurencijom umjesto u uvjetima zaštićenosti. Godine 2003. zemlje Balkana će biti potpuno euro-zirane. U izvješću se u prijetećem tonu ističe, koliko je skupo za male zemlje da ostanu izvan valutne unije. Financijaš skupa, George Soros, zna kako se razbijaju valute malih zemalja.

>>Uz Linićevu najavu prodaje HPB: Slijedi završetak financijske agresije na Hrvatsku

EU postavlja zahtjeve. Policija i paravojne snage EU-a će kontrolirati luke i pogranična osiguranja „da bi jednom za uvijek iskorijenile graničnu korupciju“. Za EU je posebno važna luka Bar u jugoslavenskoj pokrajini Crnoj Gori. I čisto fizička obnova je zadaća za EU. Već postoje značajno razrađeni planovi u okviru „The Pan-European Transport Networks and Corridors“.
Bez obzira da li će se Srbija integrirati u EU ili ne, njen je glavni grad strateški važna točka za ceste, željeznice i vodene putove. Jugoslavija ima veliko značenje kao tranzitna zemlja. EU želi izgraditi osnovnu infrastrukturu, kao što su mostovi i elektrane, tj. ono što je NATO razbio u prah i pepeo, istodobno dok su Bildt i Prodi uglavljivali planove za gospodstvo EU nad Balkanom.

>>William Burns: Sjedinjene Američke Države snažno podupiru kandidaturu Srbije za članstvo u EU!

Ako se regija integrira s EU Unija obećava da će kroz regiju provući nove plinovode i naftovode. Sigurna i jeftina dostupnost ugljičnim spojevima može sa svoje strane olakšati investicije u nove i učinkovite elektrane, koje se ne baziraju na nuklearnoj energiji“ .
Financiranje svih tih projekata obavljat će se putem zajmova Europske investicijske banke, EIB, (25 milijardi eura) i jamstava generalnog direktorata 16 Komisije (30 milijardi eura). To zvuči kao širokogrudna pomoć regiji razrušenoj u ratu. Ali uvjet za obnovu je da se zemlje odreknu svoje slobode.
EU će čak posjedovati postrojenja, koja sagradi. Posebni jugoistočnoeuropski ured, SEARD, bit će stvoren unutar EIB sa ciljem da posjeduje mostove i druga odgovarajuća postrojenja kako bi „osigurao vlastite investicije i poboljšao mogućnosti privlačenja privatnog financiranja treće strane“. Drugi organ, EBRD, ulazit će kao dioničar u novostvorena privatna poduzeća koja zamijenjuju stara, uništena u ratu.
Kada je Nato prošle godine [1999] bacio svoje bombe na Jugoslaviju u igri su bile stvari važnije od par stotina tisuća izbjeglica. Na primjer, osiguranje kontrole nad važnim prometnim pravcima, između ostaloga, za isporuke plina i nafte iz Kavkaza za Europu i preuzimanje političke kontrole nad jugoistočnim zakutkom Europe."
Ake Svidén
Objavljeno u listu Aftonbladet, 22.2.2000.
HRsvijet


 


Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre