HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama




HRVATSKI ŠAH

komplet hrvatski šah


zastave-stalci-koplja

zastava na stalku

 

24.ožujka 2022.
ZASIJEDANJE OPĆE SKUPŠTINE UNA-a

Usvajanje Rezolucije o humanitarnoj krizi u Ukrajini ; SAD službeno osudio Rusiju za ratne zločine u Ukrajini

Generalna skupština UN-a, zasijedanje

Nakon cjelodnevne rasprave na izvanrednoj sjednici u srijedu, Opća skupština UN-a danas glasuje o rezoluciji o humanitarnoj krizi u Ukrajini. Bit će to drugo očitovanje 193 država članica Opće skupštine od početka ruske invazije na Ukrajinu. 

Ukrajina i njezine saveznice na East Riveru nadaju se da će dokument, koji za humanitarnu krizu u napadnutoj zemlji krivi Rusiju, od Moskve traži da omogući dolazak humanitarne pomoći i odmah povuče svoje trupe iz Ukrajine, glasovati više od 141 države, koliko ih je 2. ožujka glasovalo za rezoluciju koja „osuđuje rusku agresiju i traži povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine“. Uz Rusiju, tada su samo četiri države glasovale protiv te rezolucije: Bjelorusija, Eritreja, Sjeverna Koreja i Sirija. Kina i još 34 zemlje bile su neutralne.

Nacrt rezolucije koji su prvotno sastavile Francuska i Meksiko kosponziralo je više od 88 država. Među
njima je i Hrvatska. No, Južna je Afrika pred Opću skupštinu iznijela svoju rezoluciju koja "izražava zabrinutost zbog stanja u Ukrajini, sve strane poziva na poštivanje međunarodnog prava i prestanak sukoba", a nijednom riječju ne spominje da je Rusija agresor u Ukrajini.


PROPAO RUSKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE

Istodobno, i Rusija je u Vijeću sigurnosti UN-a u srijedu pokušala dobiti potporu za svoju rezoluciju o humanitarnom stanju u Ukrajini, ali bez uspjeha.U svojoj rezoluciji Rusija ne spominje uloga Moskve u
krizi. Prijedlog je propao a samo su Rusija i Kina glasovale ZA, dok je 13 ostalih članica bilo suzdržano.

- Da je Rusiji stalo do humanitarne situacije, prestala bi bombardirati djecu i prekinula njihovu taktiku opsade. Ali nisu, rekla je britanska veleposlanica u UN-u Barbara Woodward vijeću nakon glasovanja.

Rusija poriče napad na civile. Za prihvaćanje rezolucije Vijeća sigurnosti potrebno je najmanje devet glasova za i bez veta Rusije, Kine, Britanije, Francuske ili Sjedinjenih Država. Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzia optužio je one koji su u srijedu bili suzdržani da su to učinili "iz političkih razloga".

Objašnjavajući kinesko glasovanje za, veleposlanik Zhang Jun rekao je da Peking ima "snažna očekivanja" da bi trebao postojati trenutni prekid vatre, ali da bi Vijeće trebalo "također pozitivno, pragmatično odgovoriti na humanitarnu krizu" i na konstruktivan način.

Kina je prošlog mjeseca bila suzdržana u glasovanju u Vijeću sigurnosti o nacrtu rezolucije koja bi osudila invaziju Moskve na Ukrajinu 24. veljače, potez koji su zapadne zemlje smatrale pobjedom jer su pokazale izolaciju Rusije. Rusija je stavila veto na rezoluciju.

Moskva je prošlog petka odustala od planiranog glasovanja u Vijeću o nacrtu rezolucije o pomoći nakon što je optužila zapadne zemlje za kampanju "pritiska bez presedana" protiv te mjere. Sjedinjene Države odbacile su optužbe Rusije.

- Samo Rusija je kriva za rat u Ukrajini, rekla je američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield Vijeću u srijedu.

- Neiskreni napori Rusije da negira istinu o svojim postupcima i dalje će propadati, naglasila je.

Diplomatska svađa eskalira otkako je Rusija pokrenula, kako kaže, "specijalnu vojnu operaciju", za koju
se kaže da ima za cilj uništenje ukrajinske vojne infrastrukture.

Šef UN-a Antonio Guterres osudio je ruski "apsurdni rat".


U raspravi pred Općom skupštinom UN-a hrvatski veleposlanik Ivan Šimonović podsjetio je kako je
hrvatski grad Vukovar prije 30 godina izgledao kao ukrajinski Mariupolj.

- Ožiljci su ostali. Oni nas svakodnevno podsjećaju na važnost sprječavanja da se takve tragedije ponove.
Svi se trebamo ujediniti kako bismo spriječili daljnje patnje u Ukrajini. Kolege, ne radi se o rezolucijama.
Ne radi se o riječima. Ne radi se o glasovima. Riječ je o ljudima, narodu Ukrajine koji je na udaru. Nisu to
zaslužili. Nisu to izazvali. Bili su na meti jer su htjeli živjeti slobodni i ravnopravni kao njihov veliki susjed.
Samo zato što žele živjeti slobodni i ravnopravni, sada su okrutno kažnjeni, kazao je hrvatski veleposlanik pri UN-u.

Šimonović je rekao i kako ukrajinski narod ubijaju i sakate, raseljavaju, izgladnjuju okupacijske ruske snage i kako je minimum pristojnosti i suosjećanja prema žrtvama priznati njihovu patnju i pomoći 10 milijuna raseljenih i drugih u potrebi, te kako zaštita stanovništva Ukrajine nije samo moralna dužnost,
već i obveza međunarodnog prava, humanitarnog i kaznenog.

Namjerno ciljanje na civile i neselektivni napadi ratni su zločini, a ako su počinjeni na sustavan i raširen
način oni su zločin protiv čovječnosti, poručio je hrvatski diplomat i podsjetio da je glavno pravosudno
tijelo UN-a, Međunarodni sud pravde, naložilo Rusiji da odmah obustavi svoju vojnu operaciju.


SAD službeno osudio Rusiju za ratne zločine u Ukrajini

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena i službeno je optužila Rusiju za ratne zločine u Ukrajini.

U priopćenju State Departmenta državni tajnik Antony Blinken navodi:

- Danas mogu i službeno objaviti da, na temelju trenutačno dostupnih informacija, američka vlada procjenjuje da su pripadnici ruskih snaga počinili ratne zločine u Ukrajini.

Procjena američke strane temelji se na pažljivom pregledu dostupnih informacija iz javnih i obavještajnih izvora.

- SAD će nastaviti pratiti izvješća o ratnim zločinima i dijeliti informacije koje prikupi sa saveznicima, partnerima i međunarodnim institucijama i organizacijama, ustrajat ćemo na odgovornosti, koristit ćemo se svim raspoloživim instrumentima, uključujući i kazneni progon, navodi se u priopćenju američkog ministarstva vanjskih poslova.

- Vidjeli smo brojna vjerodostojna izvješća o neselektivnim napadima, o namjernom gađanju civila i o drugim zločinima, dodao je čelnik američke diplomacije, spomenuvši razaranje "stambenih zgrada, škola, bolnica, važnih objekata, civilnih vozila, trgovačkih centara i vozila hitne pomoći" u kojemu su "tisuće ljudi ubijene i ranjene".

Mnoga od tih mjesta su bila "jasno identificirana kao mjesta kojima se koriste civili", rekao je, podsjetivši na granatiranje rodilišta i kazališta u koje su se sklonili žene i djeca i ispred kojega je velikim slovima bila ispisana riječ "djeca", u strateškom gradu Mariupolju koji je pod opsadom ruskih snaga.

Do 22. ožujka više od 2400 civila poginulo je u Mariupolju, rekao je pozivajući se na čelnike tog lučkog grada.

Oko 200.000 ljudi još živi u tom opkoljenom gradu koji je svakodnevno granatiran otkad je Rusija počela invaziju na Ukrajinu 24. veljače. Takva opsada je vrsta "genocida", rekla je pak u utorak za AFP ukrajinska državna tužiteljica Irina Venediktova.

- Ruska vojska se "istom taktikom koristila u Groznom, u Čečeniji i u Alepu, u Siriji, gdje je žestoko granatirala gradove ne bi li slomila volju stanovništva, istaknuo je Blinken.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je nedavno ruskog predsjednika Vladimira Putina "ratnim zločincem", a Europska unija je također govorila o "velikom ratnom zločinu" u Mariupolju.



HRT.hr / HIC.hr
foto:
AFP



Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre