ADRESAR HRVATA
IZVAN RH-2700adresa
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr

 

 

 

 


25.kolovoza 2015.
RJEŠENJE PROBLEMA KREDITA U ŠVICARCIMA
Franak će se pretvoriti u euro uz otpis dijela glavnice kredita, bankama porezna olakšica!

Sadašnje privremeno rješenje kojim je Vlada fiksirala tečaj franka istječe krajem siječnja iduće godine.
Na pomolu je konačno rješenje za prezadužene građane koji imaju kredite u švicarskim francima, Vlada priprema prijedlog konverzije švicaraca u eure uz otpis dijela glavnice kredita.

Svicarski franak

ZAGREB: Vladin prijedlog, koji bi se trebao naći vrlo brzo i na jednoj od idućih sjednica Vlade, sastojat će se u tome da se potpuno izjednači položaj građana koji imaju kredite u švicarskom franku i onih građana koji imaju stambene kredite u euru. Plan je, naime, da se posebnim zakonskim rješenjem, koje priprema ministar financija Boris Lalovac, omogući svim građanima zaduženim u švicarskom franku konverzija, odnosno pretvaranje kredita u eure. I to svih kredita, ne samo stambenih, iako su većinu tih kredita građani dizali upravo zbog rješavanja stambenog pitanja. Lalovac je napomenuo da se konverzija neće primjeniti na već otplaćene kredite u švicarcima.

Istodobno s tom konverzijom izračunao bi se i dio glavnice kredita koji bi se otpisao.

Dakle, ako je, primjerice, netko 2005. digao kredit u švicarskim francima, on će moći taj kredit pretvoriti u eure po kamatnoj stopi koja je tog dana vrijedila za stambene kredite u eurima. Potom bi se izračunala razlika u iznosu između kredita u francima i kredita u eurima i taj bi se onda iznos otpisao u dijelu glavnice kredita. Trošak takve konverzije i otpisa dijela glavnice, pojašnjavaju nam izvori iz Banskih dvora, u cijelosti bi išao na teret banaka. Međutim, Vlada - svjesna da će ovo izazvati ogromno nezadovoljstvo kod bankara - pokušat će im barem donekle ublažiti gubitke. Tako će gubitke banaka zbog pretvaranja kredita iz švicarskog franka u eure država bankama kompenzirati priznavanjem tog iznosa kao porezne olakšice.

Ovo je rješenje za koje se zalagala i Udruga Franak, da se paralelno s konverzijom u eure otpiše taj dio glavnice, čime se dužnike u francima stavlja u ravnopravan položaj s ostalim korisnicima kredita.

“Na taj način problem dugova u švicarskom franku, koji je postao simbol dužničkog ropstva u Hrvatskoj, Vlada trajno rješava, a problem švicarskog franka odlazi u povijest”, kažu neslužbeno visoki izvori iz Vlade, napominjući kako je ovo jedno zakonsko rješenje koje bi se trebalo naći u Saboru u rujnu, a drugim zakonskim izmjenama vjerojatno će se i zabraniti stambeni krediti u švicarskom franku.

Podsjetimo, sadašnje privremeno rješenje kojim je Vlada fiksirala tečaj franka istječe krajem siječnja iduće godine.

Tim rješenjem, odnosno izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, tečaj franka fiksirao se na 6,39 kuna na godinu dana, čime se željelo pomoći korisnicima stambenih kredita vezanih uz franak u uvjetima izrazito velikog povećanja tečaja te valute. Vlada je zato već tada najavila da je to privremeno rješenje i da će ponuditi i trajno rješenje problema prezaduženih građana. Planiranom konverzijom kredita sada se to i ostvaruje, a slično rješenje priprema se i u Poljskoj. Ministar financija Boris Lalovac već je ranije prijetio bankama da će Vlada izaći sa svojim prijedlogom ako ne stigne nikakav plan sa strane banaka. Ovo što se sada priprema u Vladi, kako doznajemo, nije dogovoreno s bankama ni s Udrugom Franak. Prema podacima s kojima baratuju u Vladi, više od 55.000 obitelji opterećeno je dugovima u švicarskom franku, što je u proteklih nekoliko godina dovelo u pitanje i egzistenciju mnogih obitelji.

Više detalja trebalo bi se znati idućih dana kada bi ministar financija Boris Lalovac i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić javnost trebali pobliže upoznati s novim zakonom koji pomaže prezaduženim građanima. Banke sigurno zbog toga neće biti sretne, a mogu se očekivati i sudske tužbe protiv države.

Rezultat konverzije

No nitko ne zna po kojoj matematičkoj formuli će se vršiti konverzija švicarca. Ako  stvarno bude onako kako se najavljuje, smatra aktivist za prava dužnika u 'švicarcima' Goran Aleksić, to će značiti da će se svim dužnicima preostale glavnice smanjiti i do 35 posto. Preostale rate će im se smanjiti od 7 do 15 posto. Aleksić napominje kako to neće biti trošak poreznih obveznika - porezna olakšica za banke u visini 7 miliardi eura državu će stajati oko 1,4 mlrd. eura jer neće dobiti to kao porez. Aleksić tvrdi da su banke na temelju nezakonitih kamata dosad zaradile oko 3 milijarde kuna iz  švicarskih kredita i još 2 milijarde iz ostalih kredita te da je država dobila milijardu kuna tzv. prljavog novca koji sada samo treba vratiti bankama, a one građanima.

HNB procjenjuje da bi ukupan trošak za banke mogao iznositi između 5,5 i 6 milijardi kuna, odnosno 11-12 posto njihova kapitala', priopćio je HNB. Banke bi, dodaje, i dalje imale dovoljno kapitala da u cijelosti zadovolje regulatorne zahtjeve. U tekućoj bi godini ostvarile gubitak, ali bi se smanjenje kapitala moglo potpuno nadoknaditi sredinom 2017. Zbog gubitka u 2016. smanjio bi se iznos poreza na dobit koji bi banke trebale platiti u 2016. i 2017., a točnu simulaciju bit će moguće napraviti kada planirana regulativa bude detaljno razrađena", naglašavaju iz HNB-a.


Evo kako su problem švicarca riješile neke zemlje

U Crnoj Gori isti problem riješen je Zakonom o konverziji kredita iz švicarskih franaka u eure. Zakon je crnogorski parlament, na prijedlog oporbe, donio krajem prošlog mjeseca i počeo se primjenjivati. Krediti vezani uz švicarski franak trebaju se preračunati u eure po tečaju koji je vrijedio na dan sklapanja ugovora, uz fiksnu kamatnu stopu od 8,2 posto godišnje.

A u Mađarskoj su ovih dana banke počele klijentima slati obavijesti o povratu duga za devizne kredite prema lanjskoj presudi Vrhovnog suda. Trošak banaka iznosi oko 350 milijuna eura. Samo je mađarska Erste banka poslala 90.00 obavijesti građanima koji su otplatili dug da otvore nove račune na koje će im se vratiti preplaćeni novac. 


(jutarnji.hr/hic)
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre