HIC grbovi-500-100




Hrvatski šah, set


zastave-stalci-koplja

zastava na stalku
09.srpnja 2021.
6,3 MLD NEPOVRATNIH EURA I 3,6 MILIJARDI ZAJMOVA
Von der Leyen donijela u Zagreb pozitivnu ocjenu za Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornosti

Van der Leyen u Zagrebu


Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen boravila je tijekom četvrtka u Zagrebu. Ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice dočekao ju je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, uz šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana ipotpredsjednicuEK-a Dubravku Šuicu. Von der Leyen se upisala i u Knjigu dolazaka.

Predsjednica Europske komisije putuje u sve zemlje članice kako bi osobno uručila ocjenu njihovih nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Također obično posjećuje jedan ili više projekata koji će se financirati europskim sredstvima za oporavak.

Nakon što Komisija ocijeni nacionalne planove, šalje ih Vijeću EU-a, koje ih naposljetku prihvaća i nakon toga države članice mogu očekivati predujam od 13 posto njihove alokacije iz plana za oporavak EU sljedeće generacije.

Očekuje se da će prva skupina planova biti odobrena u Vijeću sredinom ovoga mjeseca. Slovensko predsjedništvo najavilo je da će se ovaj mjesec održati dva sastanka Vijeća za financije i gospodarstvo te postoji mogućnost da i hrvatski nacionalni plan bude odobren potkraj ovoga mjeseca.

Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura nepovratnih sredstava i 3,6 milijardi zajmova. Hrvatska je odlučila da se zasad neće koristiti zajmovima, nego samo nepovratnim sredstvima.

Na posebnoj sjednici Vlade koja je održana u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice predala je pozitivnu ocjenu za hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 47 i pol milijardi kuna. Plan je pohvalila i ocijenila ga vrlo ambicioznim. Posjetila je i Zagrebačku katedralu te tvrtku Rimac Automobili. 

Hrvatska je u specifičnoj situaciji jer su troškovi potresa čak četiri puta veći od troškova uslijed Covid krize. Ovaj posjet je prošao u optimističnom svijetlu, Ursula von der Leyen pružila je Hrvatskoj potporu vezano uz ulazak u Schengenski prostor i Eurozonu. Von der Leyen i Plenković poslali su apel hrvatskim građanima da se cijepe, izvijestio je među ostalim. 

Sjednica Vlade

Jako mi je drago da ste danas ovdje u Zagrebu i izuzetno smo sretni i zadovoljno da je hrvatski Plan oporavka i otpornosti u ovako kratkom roku pozitivno ocijenjen od strane EK-a, rekao je premijer Plenković.

- Dragi Andrej, dragi premijeru, hvala što ste me ovdje ugostili. Imam puno lijepih sjećanja koja mi se vraćaju vezano za vaše predsjedanje kada smo bili ovdje. Uistinu mi je drago što danas mogu biti ovdje s vama, hvala što ste me pozvali, ovo je poseban trenutak. Komisija je dala zeleno svjetlo hrvatskom planu i to je uistinu sjajan plan. To je plan koji ima najveći udio BDP-a u usporedbi s drugim članicama. To je plan koji je vrlo ambiciozan, istaknula je Von der Leyen.

Rekla je kako joj se sviđa uravnoteženost između ulaganja i reformi.

- To je uistinu sjajno. Željela bih spomenuti temu za koji sam uvijek zainteresirana i na koju ste stavili naglasak, a to je poboljšanje skrbi o djeci, poručila je.

Premijer Plenković je naglasio kako je jako zadovoljan što je Europska komisija u samo 8 tjedana odobrila hrvatski Plan za oporavak. Poručio je kako će se Vlada truditi ova sredstva iskoristiti na najbolji mogući način. Plenković je govorio i o planovima za raspodjelu sredstava, najavio je da će se u obnovu zgrada, kaže uložiti 12% sredstava iz Plana.

- Nije jednostavno nabrojiti sve što se nalazi u ove tri knjige. Vodili smo računa da ispunimo temeljne kriterije koji se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju jer želimo dati svoj doprinos da Europa postane klimatski neutralan kontinent,poručio je premijer.

Premijer Andrej Plenković je nakon sjednice Vlade na kojoj je sudjelovala predsjednica EK Ursula von der Leyen zahvalio na pozitivnoj ocjeni Europske komisije NPOO-a, dokumenta koji će omogućiti provođenje reformi i financijsku težinu od 47,5 mlrd. kuna.

- Riječ je izdašnim sredstvima. Hrvatska je dobila sredstva u iznosu od 12% BDP-a, daleko iznad prosjeka od drugih članica, i iskoristit ćemo ih za rast i razvoj. Uz COVID-19 suočeni smo s dva potresa, a ukupne su štete oko 129 mlrd. kuna. Milijardu eura iz Fonda solidarnosti značajna su sredstva za financiranje obnove i želim zahvaliti za njih, rekao je. 

Ursula von der Leyen kazala je da će Hrvatska biti najveći primatelj sredstava. Govorila je o kampanji cijepljenja, te ohrabrila sve da se cijepe kako bi zaštitili sebe i svoje bližnje. Dodala je da treba ulagati u oporavak i rekla da je hrvatski NPOO izuzetan te će oblikovati ekonomiju i društvo za budućnost. Plenkoviću je predala potvrdu o odobrenju hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.


Posjet Zagrebačkoj katedrali

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obišli su Zagrebačku katedralu. Dočekali su ih predsjednik Odbora za obnovu katedrale i kompleksa Nadbiskupskog dvora zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, potpredsjednik Odbora za obnovu katedrale kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Zlatko Koren i vlč. mr. Tomislav Hačko.

Posjet tvrtki Rimac Automobili

Prezentirali smo projekt autonomne vožnje i robotaksija predstavnicima Vlade i Europske komisije. To je projekt koji može imati veliki utjecaj na Hrvatsku i širu zajednicu, smatramo da budućnost mobilnosti će se potpuno promijeniti. Automobili će u budućnosti biti nešto sasvim drugačije nego što su danas. To otvara vrata novim tvrtkama, ali i državama koje možda nisu prije bile istaknute u toj industriji prije. Ovo što radimo, robotaksije, to je projekt za svačiji džep. To nisu auti koji se prodaju već koriste, ali to ćete sve vidjeti kada predstavimo projekt krajem godine ili sljedeće. Mislim da će svi biti oduševljeni, to će za Hrvatsku stvoriti jako puno vrijednosti, da će projekt privući stotine milijuna eura stranih investicija, cilj je proizvoditi te aute u velim količinama, pričamo o desecima tisuća komada koji bi se proizvodili u Hrvatskoj, uključujući njihove ključne elemente. Da ćemo napraviti nešto puno uspješnije i veće nego što su Rimac Automobili, istaknuo je Mate Rimac

- Želimo pokazati Komisiji, svijetu i javnosti, da Hrvatska na baštini Nikole Tesle ima mlade i kreativne ljude, inovatore, ljude koji potpuno rezumiju trendove sadašnjosti koji će se transformirati u realnost u budućnosti. Ovaj će projekt u potpunosti biti projekt budućnosti. To je 100% digitalan i zeleni projekt. Hrvatska daje konkretan doprinos zahvaljujući tvrtkama poput Rimca i Infobipa. Treba dati podršku onima koji su izvrsni, hrabri i kreativni, istaknuo je premijer Andrej Plenković

- Vidjevši prezentaciju, mogu reći da sam duboko impresionirana. Vidjela sam budućnost ovdje u Hrvatskoj. Vidjela sam budućnost mobilnosti. To je odgovor za klimatske promjene, ovo štiti okoliš. Umjetna inteligencija služi ljudima. Hvala ti Mate, odlazim kući puna impresija, ističe Ursula von der Leyen

Vlada usvaja prijedlog nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026



Komisija odobrila hrvatski nacionalni plan oporavka


Europska komisija dala je zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 % i stvoriti 21.000 novih radnih mjesta do 2026. godine.

Prema izračunima Komisije, hrvatski plan oporavka mogao bi pridonijeti rastu BDP-a ove godine 1,5%, sljedeće četiri godine oko 2,5%, a 2026. za 2,9%. To znači dodatnu 21.000 novih radnih mjesta do 2026. godine.

Gledajući dugoročno, u 20-godišnjem razdoblju, plan za oporavak i otpornost mogao bi imati pozitivan učinak na rast BDP-a od 1,1 %, i to ne računajući učinak strukturnih reformi koje bi mogle povećati hrvatski BDP za 15 % u 20 godina, rekao je novinarima visoki europski dužnosnik.

Komisija je uputila hrvatski NPOO na usvajanje Vijeću, koje bi to trebalo učiniti u roku od četiri tjedna. S obzirom na to da je u kolovozu ljetna stanka, postoji mogućnost da hrvatski plan bude odobren do kraja ovoga mjeseca. Nakon što Vijeće usvoji plan, Hrvatska, poput drugih članica, treba s Komisijom potpisati ugovor o financiranju što se može dovršiti u nekoliko dana. Po potpisivanju ugovora Komisija će isplatiti predujam od 13 % ukupne alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.

Deset obročnih isplata

Nakon predujma slijedi ukupno 10 obročnih isplata, po dvije godišnje, nakon što Komisija ocijeni da su uspješno ispunjene ključne etape i ciljevi projekata. Najviše sredstava bit će isplaćeno u prve tri godine, oko 700 milijuna godišnje, s tim da prvoj od te tri godine, 2021. treba pridodati i predujam.

Svi nacionalni planovi moraju predvidjeti najmanje 37 % dodijeljenih sredstava za klimatske ciljeve i najmanje 20 % za digitalnu transformaciju. Nijedna mjera ne smije nanijeti značajniju štetu okolišu.

U hrvatskom planu za klimatske ciljeve predviđeno je 40,3 % i 20,4 % za digitalnu transformaciju.

Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg elementa plana za oporavak EU sljedeće generacije, ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 % hrvatskog BDP-a 2019. godine.

Hrvatski plan ima 21 komponentu i jednu horizontalnu inicijativu - obnovu zgrada nakon razornih potresa. Plan sadrži 222 mjere što uključuje 76 reformi i 146 investicija. Sve te mjere imaju ključne ciljeve na temelju kojih će se sredstva isplaćivati.

Gospodarstvu više od tri, obrazovanju milijarda eura

Daleko najveća komponenta je gospodarstvo za što je namijenjeno oko 3,4 milijarde eura. Ta će se sredstva koristiti za jačanje gospodarskog razvoja poticanjem privatnih ulaganja i kroz pomoć u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Druga najveća komponenta je obrazovanje, znanost i istraživanje na koju otpada oko milijardu eura.

Zdravstvo će dobiti 340 milijuna, tržište rada 280 milijuna eura. Za horizontalnu inicijativu obnove zgrada nakon potresa i povećanje njihove energetske učinkovitosti predviđeno je 789 milijuna eura.

U EK kažu da je omjer između reformi i investicija u stanovitoj neravnoteži, ali da je to slučaj i svim drugim državama članicama. U hrvatskom nacionalnom planu predviđene su vrlo važne i velike reforme javne uprave, poslovnog okruženja, obrazovanja, pravosudnog sustava, socijalne skrbi.

Predviđene su velike investicije koje pridonose zelenoj tranziciji. Jedna od njih predviđa 1500 megavata električne energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za grijanje i hlađenje zgrada, zatim izgradnja 1300 punionica za električne automobile.

Plan predviđa izgradnju ili renoviranje 225.000 m2 privatnih zgrada i 593.000 m2 javnih zgrada.

Značajan iznos, 1,3 milijarde eura, što je 20,4 % alociranih sredstava predviđeno je za digitalne investicije. To uključuje digitalizaciju puno važnih sektora, javne uprave, pravosuđa, obrazovanja, prometa. Plan između ostaloga predviđa da pristup širokopojasnoj infrastrukturi dobije najmanje 100.000 kućanstava u ruralnim područjima, a najmanje 80 % hrvatskog teritorija imat će pristup mreži 5G.

U području ekonomske i institucionalne otpornosti, plan predviđa veliko smanjenje administrativnog tereta za tvrtke u iznosu od 265 milijuna eura, smanjenje parafiskalnih nameta za 132 milijuna eura, brisanje najmanje 50 administrativnih zahtjeva za regulirane profesije.

U području obrazovanja predviđeni su vaučeri za dodatno školovanje i osposobljavanje, investicije kako bi se povećala dostupnost predškolskom odgoja, u školske zgrade kako bi škole mogle raditi u jednoj smjeni, predviđeno je inovativnije financiranje istraživanja.

Plan bi trebao pridonijeti jačanju teritorijalne kohezije povećanjem dostupnosti i povezanosti slabije naseljenih područja izgradnjom infrastrukture u prometu, električnoj i vodoopskrbnoj mreži, zatim poboljšanja u zdravstvenom sustavu u smislu veće teritorijalne pokrivenosti primarne zdravstvene zaštite, veće dostupnosti lijekova i opreme.

Komisija odbacuje kritike

U Europskoj komisiji odbacuju kritike koje se mogle čuti u hrvatskoj javnosti, ponajviše od poduzetnika, da je premalo sredstava namijenjeno za privatni sektor i investicije, a previše za infrastrukturu i u javni sektor.

- Umjesto da se fokusiramo na to koliko izravno ili neizravno ide privatnom sektoru bilo bi korisnije pogledati kako će taj novac biti korišten, rekao je visoki europski dužnosnik na pitanje da komentira zahtjeve privatnih poduzetnika da polovica sredstava ide privatnom, a druga polovica javnom sektoru.

- To ne može biti pola, pola o čemu se govorilo u Hrvatskoj i za to postoji dobar razlog. Ovdje je riječ o puno investicija u područjima koja spadaju u javne politike bilo da je riječ o zdravstvenoj skrbi, socijalnoj pomoći, obrazovanju, javnoj upravi. Tu imamo velike reforme i investicije od čega će koristi imati i privatni poduzetnici, rekao je dužnosnik, dodajući da bi se mala i srednja poduzeća trebala usredotočiti na to da pripreme dobre projekte i prijedloge za javne pozive i natječaje koji će biti raspisani.

Dužnosnici Komisije također kaže da će dobar dio sredstava završiti u privatnim poduzećima jer će upravo ona sudjelovati u provedbi investicija i reformi na temelju javnih poziva.

Dio koji će izravno ići malim i srednjim poduzećima prema hrvatskom nacionalnom planu iznosi nešto ispod 10 % ukupnih sredstava, a slično je i u svim drugim nacionalnim planovima država članica, dodaju u EK.

- Ali, mislim da ta brojka navodi na krivi zaključak jer na kraju puno investicija koje provodi javni sektor obavljaju privatna poduzeća, kaže visoki europski dužnosnik.

Dodaje da je pri tome važna transparentnost i sprječavanje korupcije u javnim nabavama te da se treba usredotočiti na ispunjavanje ciljeva plana, što je zajednički napor privatnog i javnog sektora.

- Ne treba zaboraviti da osim ovih 6,3 milijarde eura, Hrvatska ima na raspolaganju više od 9 milijardi eura iz strukturnih fondova u ovom sedmogodišnjem razdoblju i za povlačenje i upravljanje tim sredstvima potrebni su golemi napori, kaže taj dužnosnik.

Rimac nema izravnu potporu

U Komisiji kažu i da tvrtka Mate Rimca nije izravni korisnik europskih sredstava, nego da je riječ o tvrtki Project Free Mobility u kojoj je Rimčeva tvrtka dioničar.

- To je novi projekt i to nije izravna potpora Rimčevoj tvrtki. Riječ je o priličnom inovativnom projektu koji će generirati visokospecijalizirana radna mjesta, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Riječ je o održivoj urbanoj mobilnosti, električnim automobilima, a to ima i socijalnu dimenziju jer će od njega imati koristi i osobe s invaliditetom, rekao je dužnosnik Komisije.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis rekao je da će ovaj plan omogućiti oporavak hrvatskog gospodarstva teško pogođenog pandemijom.






HRT/HIC.hr
foto: hrt





Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre