Odaberite knjigu!


cijena 150 Kn

 



Ovaj banner možete
postaviti na
svoju stranicu

 

 

HRVATSKI SPOMENAR

11. VELJAČE -- 20. VELJAČE


Dogodilo se 11. veljače

1990.
- "Hrvatska se može zadovoljiti samo konfederalnim odnosima u Jugoslaviji, hrvatskom puškom o hrvatskom ramenu i hrvatskom lisnicom u hrvatskom džepu", rezime je osnivačke skupštine ogranka Hrvatske demokratske zajednice u Šibeniku.

1991.
- Pod nazivom "ekskluzivno" beogradska "Politika" objavila na cijeloj stranici članak u kojemu se kaže da Vatikan daje Hrvatskoj kredit od četiri milijarde dolare, što je, kako je priopćilo hrvatsko Ministarstvo informiranja nastavak bjesomučne kampanje beogradskog tiska protiv Hrvatske!

1992.
- Vlada Republike Hrvatske prihvatila Rezoluciju br. 740 Vijeća sigurnosti i Vanceov plan.
- Indija priznala hrvatsku putovnicu i opunomoćila svoju ambasadu u Beču da može izdavati vize za putnike s hrvatskom putovnicom.

1993.
- UNPROFOR ne može na terenu osigurati primjenu Rezolucije 802 Vijeća sigurnosti, koja podrazumijeva prekid oružanih sukoba u Hrvatskoj, te se rješenje pokušava naći na političkoj razini u New Yorku, rekao novinarima u Zagrebu zapovjednik UNPROFOR-a general Nambiar.
- U otvorenom pismu grupa muslimanskih intelektualaca građana Hrvatske traži prestanak sukoba Muslimana i Hrvata u BiH i apelira da se eventualni nesporazumi rješavaju mirnim dogovorima.
- Veleposlanik SAD u NATO-u Reginald Bartholomew imenovan za američkog izaslanika na Mirovnim pregovorima o BiH.
- Američki predsjednik Bill Clinton izjavio u Washingtonu da še se SAD aktivnije uključiti u mirovne pregovore o BiH, ali bez angažiranja svojih kopnenih trupa.
- Američki plan o BiH primljen u Moskvi sa zadovoljstvom, jer su SAD odustale od namjere bombardiranja iz zraka srpskih položaja i ukidanja embarga na uvoz oružja u BiH.
- Turska ocijenila američki plan za BiH "značajnim, ali nepotpunim", te da "američka inicijativa ne odgovara očekivanjima Turske".

1994.
- Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o osnivanju Ureda Republike Hrvatske u SR Jugoslaviji sa sjedištem u Beogradu.
- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu francuskog ministra vanjskih poslova Alaina Juppea, te naglasio da je Hrvatska pozdravila i sve učinila da se oživotvori Juppe-Kinkelov plan.
- Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić uputio pismo glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliju, u kojem je zatražio od Vijeća sigurnosti jamstva za zaustavljanje ofenzivnih djelovanja Armije BiH u srednjoj Bosni i Mostaru.
- U Ženevi nastavljeni pregovori o BiH, a glavna tema pregovora jest petnaest spornih teritorija (sedam između Hrvata i Muslimana i osam između Srba i Muslimana).
Američki izaslanik u Ženevi Charles Redman najavio da je u Ženevi, što se tiče Amerike, započela nova faza pregovora.
- U razgovoru za "Večernji list", zapovjednik Glavnog stožera HVO-a general-pukovnik Ante Roso upozorava da bi Alija Izetbegović htio stvoriti Bosnu po Kuranu, te da Hrvatima još nije jasno da je on politički šef, zapovjednik vojske i religiozni vođa Muslimana u BiH.
- Ministar vanjskih poslova Mađarske dr. Geza Jeszenszky, u intervjuu za "Večernji list", izjavio kako su sada žrtve bosanski Hrvati, "jer doista su sada oni prvenstveno ugroženi u BiH, što mogu razumjeti da hrvatska Vlada i čitav hrvatski narod sve to prate s velikom zabrinutošću".
- Rusija neće uložiti veto u UN na zračne napade NATO-a u BiH, izjavio u New Yorku ruski veleposlanik u UN Jurij Voroncov.
- Glavni tajnik UN ima jasne ovlasti na naredi prvi zračni napad NATO-a u okolici Sarajeva, te ne mora zahtijevati odobrenje Vijeće sigurnosti, a Ghali je svoje ovlasti prenio na svog posebnog izaslanika za područje bivše Jugoslavije Yasushija Akashija.
- Jugoslavenska vojska zaprijetila da će reagirati u slučaju zračnih udara NATO-a na položaje srpskih snaga u BiH.

1995.
- Teška, gotovo dramatična situacija u hrvatskom naselju Podbrežje kod Zenice, gdje muslimanska postrojba "El Mudžahedin", u kojoj je i 100 fundamentalista iz islamskih zemalja, maltretira preostale Hrvate.
- Raspolažemo s vrlo pouzdanim podacima da Rusija šalje izravnu pomoć Karadžiću u oružju i plaćenicima: prema nekim informacijama u postrojbama bosanskih Srba je više od 2.000 plaćenika iz Rusije, tvrdi u intervjuu za "Večernji list" general Armije BiH Jovan Divjak.

1996.
- Slovački premijer Vladimir Mečiar doputovao u dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj.
- Ministar obrane RH Gojko Šušak doputovao u Washington u petodnevni službeni posjet Ministarstvu obrane SAD-a.
- Pomoćnik američkog državnog tajnika Richard Holbrooke doputovao u Sarajevo kako bi s bosanskohercegovačkim dužnosnicima i zapovjednicima IFOR-a pokušao ukloniti zapreke u provedbi mirovnog plana za BiH, koji se mora, kako je istaknuo, provesti bez iznimki i promjena.

Dogodilo se 12. veljače

1991.
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman naglašava da, ako se Slovenija izdvoji, Jugoslavija više neće postojati i Hrvatske će donijeti odluku jednaku slovenskoj.
- SDS BiH ne želi potpisati Deklaraciju o suverenosti i nedjeljivosti BiH.

1992.
- Hrvatska i Makedonija međusobno se priznale kao samostalne i neovisne države.

1993.
- Glavni tajnik UN Boutros Ghali u novom izvješću najavio da bi se UNPROFOR mogao povući iz Hrvatske, ako se ne bude poštivao mirovni plan UN i Rezolucija 802 Vijeća sigurnosti.
- Visoki komesar UN za izbjeglice Sadako Ogata uputila prosvjed Radovanu Karadžiću jer Srbi već tjednima ne propuštaju humanitarnu pomoć u opkoljene gradove u istočnoj Bosni.
- U Sarajevu potpisom zajednički dogovor načelnika Glavnog štaba Armije BiH i načelnika Glavnog stožera HVO, Sefera Halilovića i Milivoja Petkovića, o formiranju jednog zapovjedništva u srednjoj Bosni, koje će imati zadaću izdati zapovijed o prekidu neprijateljstava između HVO i Armije BiH.
- U matičnim knjigama iz pravoslavnih mjesta (parohija) u Hrvatskoj nema pravoslavnih rođenih prije 1750. godine.
- Mandat UNPROFOR-u u četiri UNPA područja u Hrvatskoj trebalo bi produljiti, ali je očito da ga treba preispitati da bi UNPROFOR bio sposoban za provedbu "Vanceovog plana", izjavio na američkoj TV-mreži pomočnik državnog tajnika SAD Thomas Niels.
- Tri humanitarne organizacije pokrenule pred federalnim sudom u masovnih silovanja i drugih zločina.
- U Osijeku poveden istražni postupak protiv bivšeg gradonačelnika Vukovara Slavka Dokmanovića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

1994.
- U Zagrebu se sastala izaslanstva hrvatske Vlade i Vlade SR Jugoslavije, a, među ostalim, razgovarala o statusu ureda u Zagrebu i Beogradu. Izaslanstvo SR Jugoslavije primio i predsjednik Tuđman, te naglasio da "usprkos svemu što se dogodilo u posljednjih nekoliko godina, dvije zemlje, koje imaju zajedničku granicu, ne mogu vječno živjeti u stanju neprijateljstva".
- Završen još jedan krug ženevskih pregovora: 16. veljače u Međugorju sastat će se mješovite hrvatsko-muslimanske komisije za Mostar, a u Splitu bi se 18. veljače trebali sastati vojni zapovjednici HVO-a i Armije BiH, general Ante Roso i Rasim Delić.
- U Hrvatskoj je, prema dosadašnjim podacima, uništeno 240 povijsenih naselja, 540 povijesnih objekata, 350 crkava, 46 muzeja, deset arhiva i 22 knjižnice, rečeno na prvoj, pod nazivom "Kulturocid u Vukovaru", u nizu stalnih tribina "Svjedočanstva rata", koje pokreću Hrvatsko žrtvoslovno društvo i Hrvatsko vijeće Europskog pokreta u Europskom domu u Zagrebu.
- Washington naredio članovima obitelji američkih diplomata u Beogradu da napuste "SR Jugoslaviju".

1995.
- Američki veleposlanik u Sarajevu Viktor Jakovich izjavio da njegova vlada pozitivno gleda na prijedlog o sazivanju sastanka Tuđman - Izetbegović - Milošević u Parizu.
- General-bojnik Đuro Dečak u Bjelovaru izabran za novog predsjednika Udruge hrvatskih veterana domovinskog rata, umjesto dosadašnjeg predsjednika generala zbora u mirovini Martina Špegelja.
- Turanj, nakon odlaska muslimanskih izbjeglica iz zapadne Bosne, postao prava karlovačka ekološka bomba, tako da je vatra jedino sredstvo za sprečavanje zaraze.
- U BiH zaživjela prva hrvatska veležupa: u Orašju ustrojena Veležupa Posavska.
- Srpske snage i dalje napadaju bihaćku enklavu, usprkos dogovorenom prekidu vatre, javlja Reuter.
- U Tuzli skupina vojnika Armije Bi H nasilno uselila u kuće izbjeglih Hrvata i Srba, a muslimansko vojno zapovjedništvo traži od civilnih vlasti da se izmijeni sadašnji zakon koji onemogućava otvaranje stanova i kuća u kojima sada nitko ne živi, kako bi u njih uselili izbjeglice iz drugih dijelova BiH.
- Hrvati i dalje panično bježe iz Banje Luke, rekao za "Večernji list" banjalučki biskup dr. Franjo Komarica.
- The International Herald Tribune, iz pera Flore Lewis, ponovno nudi oživljavanje Jugoslavije. U komentaru pod naslovom "Jugoslavensko rješenje je Jugoslavija", ona predlaže labavu jugoslavensku konfederaciju.

1996.
- Hrvatska i Turska potpisale u Zagrebu Sporazum o gospodarskoj suradnji i Sporazum o uzajamnoj zaštiti investicija između Republike Hrvatske i Republike Turske.
- U vezi s neprihvaćanjem Koschnickove odluke o teritorijalnom ustroju Mostara, gradonačelnik zapadnog dijela Mostara mr. Mijo Brajković uputio pismo Carlu Bildtu, u kojemu traži da razmotri odluku EU-a u Mostaru i da je, nakon ocjene da je neutemeljena i protivna odredbama Daytonskog sporazuma, ukine i cijeli predmet vrati na ponovno odlučivanje.
- Snage NATO-a u BiH dobile popis imena i fotografije 36 osoba optuženih za ratne zločine.

Dogodilo se 13. veljače

1990.
- Udio Srba u Savezu komunista dvostruko veći nego u ukupnom stanovništvu Republike, konstatira tjednik "Danas".

1991.
- U povodu sve češćih kršenja ljudskih prava u Sandžaku, Stranka demokratske akcije održala u Novom Pazaru prosvjedni miting.
- U pismu što ga je Vuk Drašković, predsjednik Srpskog pokreta obnove, poslao hrvatskom predsjedniku dr. Tuđmanu, podmeće mu kako su se u Hrvatskoj "povampirile aveti endehazije". U ime predsjednika Tuđmana odgovorio mu je Ured predsjednika Republike Hrvatske.

1992.
- Prvo zasjedanje hrvatskog Sabora nakon međunarodnog priznanje Republike Hrvatske.
- Hrvatska podržava referendum u BiH i dogovor triju naroda, a u slučaju pozitivnog ishoda referenduma priznat će tu državu, izjavio potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Mate Granić.

1993.
- Potpredsjednik hrvatske Vlade Vladimir Šeks uputio pismo glavnom tajnih UN Boutrosu Ghaliju u kojem traži od njega brzu i javnu osudu ilegalnih srpskih vlasti "krajine" zbog njihovog grubog kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
- Nacionalni park Plitvice već treću godinu propada, a umjesto turista zaposjeli ga teroristi.
- Novi izvještaj posebnog izvjestitelja Komisije UN za ljudska prava Tadeusza Mozowieckoga objavljen u Ženevi optužuje srpske paravojne snage u BiH za najteža zvjerstva.

1994.
- Srpski general Milovanović rekao da je srpska strana kao uvjet povlačenja svojeg topništva iz okolice Sarajeva postavila stavljanje pješaštva Armije BiH pod nadzor UN.
- Muslimani u okolici Žepča napali kolonu UNPROFOR-a, a od podmetnute mine ranjena dvojica britanskih časnika.
- U muslimanskoj bolnici u Zavidoviću pripadnik Armije BiH Sead Smajlović, hladnokrvno iz pištolja, ubio ranjenog hrvatskog vojnika Stipu Banovića u bolničkom krevetu, što je potvrdio i predstavnik UNPROFOR-a Robert York.

1995.
- Zapovjednistvo Zbornog područja Gospić priopćilo da je jučer onemogućen pokušaj upada neprijateljske diverzantske grupe na slobodan teritorij Republike Hrvatske na području Ribnika, a incident se dogodio u blizini UNPROFOR-a.
- Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša boravi u višednevnom posjetu Federaciji BiH.
- Hrvata u Sarajevu, prema neslužbenim procjenama, ima još oko 30.000.
- Goliju, planinu visoku preko 1.800 metara, što se kao klin zabila između Livna i Glamoča, u potpunosti kontrolira HVO.
- U Beograd će uskoro stići inspektori Europske unije, koji će pregledati kataloge i muzejske depoe u Beogradu i Novom Sadu, kako bi ustanovili što je srpska država "spasila" od umjetničkih djela iz Hrvatske.
- Srpski lobby u SAD, preko Carterova centra, izdao knjigu stanovite Florence Hamlish Levishon "Belgrade: Amongs the Serbs", s tezom da je rat u "bivšoj" (navode stavlja autorica) Jugoslaviji "građanski rat".
- Međunarodni sud za ratne zločine učinjene na području bivše Jugoslavije objavio da su podignute optužnice protiv 21 Srbina za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti učinjene u logoru Omarska u BiH.

1996.
- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu Richarda Holbrookea, pomoćnika državnog tajnika SAD-a, a bilo je riječi o učvršćenju Federacije BiH i kompromisnom rješenju situacije u Mostaru.
- Ministri Granić i Kinkel u Zagrebu održali zajedničku konferenciju za novinare i tom prigodom Kinkel rekao kako EU ostaje čvrsto iza rješenja koje je donio Hans Koschnick, a Granić je dodao kako Hrvati uvažavaju g. Koschnicka, ali glede Mostara traže časno kompromisno rješenje.
- Ministar Šušak u Washingtonu razgovarao sa svojim američkim kolegom Williamom Perryjem, u žarištu pozornosti bila opća situacija u BiH i u još okupiranom dijelu hrvatskog Podunavlja.

Dogodilo se 14. veljače

1990.
- Sabor SR Hrvatske donio amandmane na republički Ustav, kojima su stvoreni uvjeti i uklonjene zapreke za uvođenje višestranačke parlamentarne demokracije u Hrvatskoj.
- Članovi SKJ u JNA ne prihvaćaju razbijanje SKJ na više partija, stajalište je Komiteta SKJ u JNA.

1991.
- Sa sjednice Predsjedništva SFRJ stiglo priopćenje u kojem je vidljiva velika razlika u stavovima republika, jedne budućnost vide u čvrstoj federaciji a druge se zauzimaju za izdvajanje u samostalne i suverene države i za konfederalni ugovor.

1992.
- Hrvatski Sabor donio Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu i osudio procese brojnim nevino osuđenim svećenicima i vjernicima od protunarodnog komunističkog režima. Donesena i Deklaracija o osudi uhićenja i umorstva dosljednog borca za hrvatsko državno pravo Andrije Hebranga.
- Sudionici izvanrednog skupa predsjednika vlada radne zajednice Alpe-Jadran posjetili Sisak i šokirani razaranjima toga hrvatskog grada. Samo sisačka rafinerija bila meta 24 napada neprijateljskog topništva, pri čemu je izazvano 8 većih požara.
- Dvanaest tisuća izbjeglih Iločana uputilo pismo uglednim svjetskim političarima u kojem traže njihovu pomoć da utječu na vladu Srbije da iseli Srbe iz njihovih kuća.
- Prikupljeni dokazi o pobunjenim hrvatskim Srbima koji su palili i ubijali po obrovačkom kraju, a 6 obrovačkih dužnosnika optuženo za ratne zločine.

1993.
- Predstavnici HVO i Armije BiH dogovorili u Gornjem Vakufu nove točke sporazuma o primirju, po kojima bi se obje vojske počele povlačiti od 15. veljače u 8 sati.
- Američki predsjednik Bill Clinton zatražio od Njemačke da utječe na Hrvatsku kako bi se suglasila s produženjem mandata UNPROFOR-u, izjavio njemački ministar inozemnih poslova Klaus Kinkel.

1994.
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u trodnevnom službenom posjetu Rumunjskoj.
- U Vijeću sigurnosti UN postignut jasan konsenzus da za zračnu akciju NATO-a postoji uporište u rezolucijama UN, te da dodatno odobrenje Vijeća sigurnosti nije potrebno.
- Ured predsjednika HR Herceg-Bosne priopćio podatke o 152.117 prognanih Hrvata na prostoru BiH s danom 4. veljače 1994. godine.
- Buhine Kuće, naselje pokraj Viteza, ponovno su pod nadzorom HVO-a.
- Srbin Duško Tadić, osumnjičen za genocid i mučenje zarobljenika u logoru Omarska u BiH, uhićen u Munchenu.

1995.
- Francuska već pripremila dnevni red za trojni sastanak u Parizu Tuđmana, Miloševića i Izetbegovića: međusobno priznanje (triju) država; potvrđivanje suglasnosti za mirovni plan za BiH; prihvaćanje kompromisa o "krajini"; suspenzija međunarodnih sankcija prema Srbiji i Crnoj Gori.
- Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu upravitelja Europske unije u Mostaru Hansa Koschnika, te istaknuo hrvatsku potporu oživotvorenju Federacije BiH i njezine konfederacije s Hrvatskom, u kojem sklopu se mora gledati i pitanje Mostara, dok se Koschnik izjasnio za Mostar kao jedan grad, bez podjele na dva geta.
- Njemačka predlaže Hrvatskoj novi mandat UNPROFOR-a, jer bi povlačenje UNPROFOR-a bilo "katastrofalno po reputaciju UN-a i vodilo bi u sveopći rat", javlja iz Washingtona Associated Press.

1996.
- Ministar obrane Gojko Šušak, ekskluzivno za "Večernji list", izjavio da je najvažniji rezultat njegova posjeta SAD-u to da će SAD na redovitom ministarskom sastanku Vijeća NATO-a pokrenuti primanje Hrvatske u program NATO-a "Partnerstvo za mir".


Dogodilo se 15. veljače

1990.
- Drugog dana rada Sabora SR Hrvatske usvojen novi izborni zakon, čime su ozakonjeni višestranački izbori u Hrvatskoj. Promijenjen i Zakon o javnom informiranju, pa sada može svatko osnovati novine.

1992.
- Otkriven još jedan srpski koncentracioni logor za Hrvate, koji se nalazi u aleksinačkim rudnicima, saznaje se iz pouzdanih izvora vojnika koji tamo prevoze hranu.
- Zločinački napad četnika na jedno od najstarijih čeških naselja u Hrvatskoj - Ivanovo selo i Daruvar zapalio iskru i razbuktao otpor Čeha u širem daruvarskom području.
- U općini Glina do temelja uništeno i opljačkano 37 sela u kojima su živjeli Hrvati, prognano 2.035 hrvatskih domaćinstava, potvrđena tragična smrt 72 civila, a oko 500 Hrvata srpski zločinci u Glini drže kao taoce, izjavio povjerenik za Glinu Vlade Hrvatske Marko Sremić.
- Jedinica protuzračne obrane sisačkog područja dosad, prema službenim podacima, srušila više od 30 neprijateljskih zrakoplova.

1993.
- Zapadne aviokompanije vraćaju se na zagrebački aerodrom, tjedan dana nakon što je pucano na njemački zrakoplov s humanitarnom pomoći za Sarajevo.
- Ugledni francuski filozof Alain Finielkraut postao dopisnim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
- Načelnik Glavnog stožera francuskih oružanih snaga admiral Jacques Lanxade izjavio u Parizu kako će obnova mandata UNPROFOR-a 21. o. m. u Hrvatskoj obuhvatiti nove snage "plavaca".

1994.
- Ruski izaslanik za područje bivše Jugoslavije Vitalij Čurkin izjavio novinarima u Zagrebu da ruske trupe moraju u Sarajevo.
- Srpske snage napale haubičkim projektilima Bihać i prigradska naselja.

1995.
- Konstituiran saborski Odbor za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih područja, a kao temelj reintegracije je povratak prognanika.
- Zajednica prognanika Hrvatske ogorčena planom Z-4, jer im ničim ne jamči ni povratak, niti mirnu reintegraciju privremeno okupiranih područja, tako da je za njih potpuno neprihvatljiv.
- Glavni tajnik UN-a Boutros Ghali smatra da je uloga UN-a na području bivše Jugoslavije nezamjenjiva.
- Američki državni tajnik Warren Christopher smatra da predsjednik Tuđman ozbiljno griješi u prosudbama na kojima temelji odluku o prekidu mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj.

1996.
- Ministarstvo financija i Ministarstvo unutarnjih poslova Federacija BiH trebali bi do 1. ožujka osigurati ispostavu federalne carinske Uprave i početi s ubiranjem carina na granicama Federacije.

Dogodilo se 16. veljače

1992.
- Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i v.d. saveznog ministra obrane i načelniku generalštaba generalu Blagoju Adžiću pismo u kojem traži da se objasne pogubljenja zarobljenih Hrvata u Baču (Vojvodina) i traži da se odmah prekinu pogubljenja zatvorenika a ubojice kazne.
- Više od dvije trećine prognanika i izbjeglica (68,7 posto) iz okupiranih područja Hrvatske, prema anketi Instituta za primijenjena društvena istraživanja u Zagreb, drži da će im uskoro biti omogućen povratak kućama.
- Hrvatski obavještajni izvori govore o novoj terorističkoj taktici kojom Srbija nastavlja rat protiv Hrvatske ubacivanjem vojnih diverzanata s lažnim dokumentima i hrvatskim odorama, a veza su im "lojalni Srbi" koji im pripremaju podatke za akcije.
- Hrvatska želi mirnim putem ostvariti suverenitet na čitavom svom teritoriju. To ne znači da u ratu ne možemo pobijediti, ali nismo spremni izgubiti tisuće ljudi i uništiti zemlju, izjavio za New York Times ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Zvonimir Šeparović.

1993.
- Iz dijelova BiH koji su pod srpskom okupacijom stižu srpski "dobrovoljci" u Knin, rekli novinarima u Zagrebu europski promatrači.
- Ako će se Vanceov plan doista provoditi i ako iza njega budu međunarodna jamstva, Hrvatska je spremna ići na produljenje mandata na šest mjeseci, rekao u intervjuu BBC-u hrvatski veleposlanik u UN Mario Nobilo.
- Nov način velikosrpskog terora u BiH, nakon etničkog čišćenja Srbi primjenjuju novo borbeno sredstvo - glad, tvrdi u izvješću Liječničke komisije UN objavljenom u Beču.

1994.
- Za 'Ultimatum zračnim udarima' na Srbe oko Sarajeva, UNPROFOR smatra da je dovoljno nadzirati topništvo, dok NATO insistira da se sve teško naoružanje odmakne od Sarajeva 20 kilometara.
- Predsjednik Tuđman uputio pismo Kentu Sehineru, predsjedniku najveće židovske organizacije na svijetu Bnai Brithu, u kojem poručuje da je odlučio izostaviti sporne dijelove iz svoje knjige "Bespuća povijesne zbiljnosti" koji su izazvali negativne reakcije nekih članova Međunarodne židovske zajednice, a koja bi uskoro trebala izići na engleskom jeziku.
- Na Novigrad palo nekoliko granata sa srpskih položaja u zadarskom zaleđu.
- Počinitelj masakra na sarajevskoj tržnici Markale nepoznat, jer, po riječima predstavnika UNPROFOR-a pukovnika Michaela Gautiera na konferenciji za novinare u Zagrebu, "nemoguće je utvrditi s koje je strane mina ispaljena".

1995.
- Predsjednik Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima prognanicu iz Vukovara Katu Šoljić, majku četvorice poginulih hrvatskih branitelja, izrazivši nadu kako će se prognanici mirnim putom vratiti u svoje domove, a Vukovar i cijela Hrvatska bit će oslobođeni.
- Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ocijenio da je plan Z-4 udar na suverenitet Hrvatske.
- Pobunjeni okučanski Srbi najavili da će naplaćivati cestarinu na autocesti od Novske do Dragalića.
- Prestajanjem postojanja Republike BiH prestat će postojati i Hrvatska Republika Herceg-Bosna, ali ostat će Bosna i Hercegovina kao federacija i u njoj Herceg-Bosna kao institucija hrvatskog naroda u BiH, izjavio u intervjuu za "Večernji list" Mile Akmadžić, dopredsjednik Vlade HR Herceg-Bosne i predsjednik hrvatske komisije za pregovore s bošnjačkom i srpskom stranom u BiH.
- Alija Izetbegović istaknuo u sarajevskom "Oslobodenju" da bošnjačka strana gleda na Federaciju BiH kao na jednu etapu na putu reintegracije BiH u međunarodno priznatim granicama.
- Washington formulirao dva dodatna uvjeta Miloševiću: uz diplomatsko priznanje bivših jugoslavenskih republika, mora dopustiti i radarsku kontrolu granice na Drini i ne smije se umiješati u rat u Hrvatskoj, ako bi do njega došlo.
- Hrvatsko stajalište o Prevlaci je jasno: Prevlaka i rt Oštro dio su nedjeljivog hrvatskog teritorija, ono što treba raspraviti je granična crta na moru, izjavio za "Vjesnik" prof. dr. Hrvoje Kačić, predsjednik državne Komisije za granice.

1996.
- Glavni tajnik UN-a Boutros Ghali ocijenio da se stanje ljudskih prava na lani oslobođenim hrvatskim područjima poboljšalo, te da je povreda ljudskih prava manje.

Dogodilo se 17. veljače

1991.
- Inozemni kredit od 150 milijuna američkih dolara namijenjen INA- Naftaplinu u Hrvatskoj završio u Srbiji.
- Dvostruka mjerila u Dvoru na Uni - hrvatsku vlast ne prihvaćaju, ali kad su u pitanju novci uredno ili traže od Hrvatske, a ne od Knina.

1992.
- Predsjednik dr. Franjo Tuđman primio u Zagrebu generalnog konzula Ruske Federacije Jurija S. Girenka koji mu je predao notu o priznanju državne neovisnosti Republike Hrvatske od strane Rusije.
- Srpska narodna stranka istakla je na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu da ne želi oprost zločincima i prihvaćanje kolektivne krivnje. SNS smatra da su ostvareni uvjeti za dolazak mirovnih snaga.
- Princ Karlo von Habsburg izjavio da područje Novske koje je obišao nalikuje na kraj 30 godišnjeg rata, a ne rata od nekoliko mjeseci.
- Osim Zadra artiljerija jugovojske napala i mjesto Preko na bliskom otoku Ugljanu, gdje je ranila 12 ljudi okupljenih na glavnom trgu.
- Demokratski savez Kosova upozorio javnost na masovno iseljavanje Hrvata iz Kosova. Pod srpskim pritiskom samo iz Janjeva od početka rata iselilo se više od 200 hrvatskih obitelji.

1993.
- Zbog agresije i ratnih razaranja hrvatski turizam samo u društvenom sektoru pretrpio štetu od 335 milijuna dolara, a posredni gubitak veći je od 3,5 milijardi američkih dolara.
- Balkanski problem posve je jednostavan - treba obuzdati Srbiju, rečeno u Zagrebu na sastanku hrvatskih i britanskih parlamentaraca o sukobu u bivšoj Jugoslaviji.
- U istočnoj Bosni ima primjera ljudožderstva, izjavio u sjedištu UN u New Yorku bosanski ambasador Muhamed Šaćirbej.

1994.
U Mostaru održano drugo izvanredno zasjedanje Zastupničkog doma HR Herceg-Bosne, na kojem je odlučeno da Mate Boban i dalje ostaje predsjednik HR Herceg-Bosne, ali u izvanrednim uvjetima njega će zamijeniti Predsjedničko vijeće od 11 članova, kojem će na čelu biti Krešimir Zubak.
- Zastupnički dom HR Herceg-Bosne usvojio odluku o jednostranom prekidu vatre u Mostaru u trajanju od 15 dana.
- Na sastanku hrvatskog i srpskog povjerenstva za nestale na kontrolnoj točki UNPROFOR-a kod Sarvaša, srpska strana priznala da je na vukovarskom groblju pokopano 376 neidentificiranih osoba.
- "Srbija ne može postati 'velika Srbija', jer SAD to neće dopustiti", rekao američki veleposlanik u Republici Hrvatskog Peter W. Galbraith na tribini u Zagrebu.
- Bosanski Srbi, nakon Jeljcinova zahtjeva Miloševiću, pristali povući svoje teško oružje oko Sarajeva, a Karadžić izjavio da to čine jer je to "Rusija od nas zatražila" i što je odlučila uputiti u Sarajevo svoj kontingent "plavih kaciga".
- Potpredsjednik Predsjedništva BiH Ejup Ganić izjasnio se protiv angažiranja Rusa u nadzoru teškog oružja oko Sarajeva, jer oni nisu neutralni u slučaju Bosne i Hercegovine.
- U talijanskim katoličkim novinama "Auvenire???" oklevetano hrvatsko katoličko svećenstvo da podržava navodno "etničko čišćenje" u Hrvatskoj.

1995.
- Predali smo 2.847 zahtjeva za traženje, tako da nema niti jedne osobe koju tražimo a za koju ovoga trenutka ne zna i druga strana, rekao u Zagrebu nakon dvodnevnog sastanka u Beogradu o nestalima i nasilno odvedenim osobama bojnik Ivan Grujić, predsjednik Vladine Komisije za zatočene i nestale.
- "Nestali Hrvati žrtve su etničkog čišćenja", rekao u Ženevi voditelj "specijalnih procesa" za traženje nestalih na području bivše Jugoslavije prof. Manfred Nowak.
- Nakon otkrića Bauerove zbirke umjetnina darovane Vukovaru u Novom Sadu, Hrvatska će tražiti povrat umjetnina, rečeno novinarima u Uredu Predsjednika Republike.

1996.
- U Rimu započeo sastanak na vrhu hrvatskog, bosansko-hercegovačkog i srbijanskog predsjednika - dr. Tuđmana, Izetbegovića i Miloševića - na kojem bi se trebalo ubrzati mirovni proces u BiH i prevladati sve veće poteškoće koje prijete provedbi Daytonskih sporazuma.
- IFOR-ov upad u muslimansku bazu kod Fojnice otkrio centar za obučavanje terorista, što je zabrinulo Amerikance, a predsjednik Izetbegović gubi kredibilitet, što je dovelo do zahlađenja odnosa na relaciji Washington-Sarajevo.
- Policija iz Hrvatske u Mostaru - u zapadnom dijelu grada, zajedno s lokalnim policajcima, prvi radni dan imali i policajci iz Republike Hrvatske.

Dogodilo se 18. veljače

1991.
- Predsjednik Hrvatske dr. Tuđman i predsjednik Makedonije Kiro Gligorov mišljenja su da je još uvijek moguća zajednica suverenih republika, jer postoje zajednički interesi, prije svega one vrste kakvi su interesi zemalja Europske zajednice.

1992.
- Između Hrvatske i Ukrajine uspostavljeni diplomatski odnosi na razini ambasada.
- U Srbiji i privremeno zaposjednutim područjima Hrvatske ima ukupno 50 koncentracionih logora. U njima se nalazi 5.969 Hrvata i drugih nesrpskih građana, piše predsjednik saborskog odbora za ljudska prava Neven Jurica Amnesty International, Helsinki Watchu, Međunarodnoj helsinškoj federaciji i lordu Carringtonu.
- Radnici za koje se osnovano sumnja, ili čak pouzdano zna da su svojim djelovanjem sudjelovali u teroru ili ratu protiv Republike Hrvatske, ne mogu se vratiti na svoja radna mjesta u Hrvatskoj, priopćuje Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji Vlade Hrvatske.
- U Hrvatsku u sve većem broju stižu prognani Hrvati iz Vojvodine.

1993.
- Etničko čišćenje okupiranih područja sjeverne Dalmacije četnici dovršavaju naočigled cijeloga svijeta, broj Hrvata koji je preostao na tim područjima postao je simboličan, rečeno u Šibeniku nakon posljednje evakuacije 375 prognanih Hrvata iz Knina i njegove okolice.
- Pobunjeni hrvatski Srbi iz zasjede, stotinjak metara od kontrolne točke UNPROFOR-a, u Pakrace ubili civile Hrvate, Petra Sića i Roberta Ivanovića.
- Pomoć obnoviti što prije - izjava je Vijeća sigurnosti UN nakon što je visoka povjerenica za izbjeglice UN Sadako Ogate odlučila uskratiti humanitarnu pomoć BiH.
- Ambasador najsiromašnije zemlje na svijetu, Ekvatorijalne Gvineje, prema Tanjugu, preložio u Beogradu predsjedniku tzv. SR Jugoslavije Ćosiću da JAT u njegovoj zemlji osnuje zajedničku zrakoplovnu kompaniju.
- Vrhovni sovjet Rusije usvojio odluku kojom od vlade zahtijeva pokretanje inicijative u Vijeću sigurnosti UN za uvođenje sankcija protiv Hrvatske.
- Njemački ministar obrane Volker Ruhe izjavio u Washingtonu da će SAD krenuti u vojnu provedbu zone zabrane letova nad BiH.

1994.
- U pismu veleposlanika Republike Hrvatske pri UN Maria Nobila glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliju navodi se da Ghali verificira povlačenje HV iz BiH, ali da je ono vezano uz jamstva Vijeća sigurnosti za sigurnost hrvatskih enklava u srednjoj Bosni.
- Glavni tajnik UN Boutros Ghali, u svom pismu Vijeću sigurnosti, potvrdio "određeno povlačenje" Hrvatske vojske iz BiH, no UN "procjenjuju da bi u BiH moglo biti još oko 5.000 pripadnika HV".
- Pobunjeni Srbi iz Hrvatske zaposjeli most preko Save između Stare i Bosanske Gradiške, koji je bio pod kontrolom UNPROFOR-a.
- Brojne diverzantske skupine muslimanske vojske napale prilaze Vitezu, a u borbama prsa u prsa poginula tri pripadnika HVO-a.
- Sastanak generala Rose i Delića u Splitu odgođen zbog lošeg vremena.
- U nadzoru zračnog prostora BiH najneposrednije sudjeluje 175 zrakoplova iz stalnog sastava NATO-a, helikopteri nisu uračunati.
- Britanski premijer John Major odbio poslati nova pojačanja u Bosnu, istaknuvši u britanskom parlamentu da "Britanija već ispunjava svoj dio međunarodnih obveza u Bosni" (2.300 vojnika).

1995.
- Vijeće sigurnosti UN-a, zatražilo hitan prekid borbi oko Bihaća, osudivši ometanje dostave humanitarne pomoći.
- Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti UN-a, na zahtjev Rusije, odobrio isporuku plina Srbiji za humanitarnu namjenu.
- Trgovina benzinom između Albanije i Crne Gore, kojom se krši embargo protiv tzv. SR Jugoslavije, poprimila tolike razmjere da od transporta benzina Skadarskom jezeru prijeti ekološka katastrofa.

1996.
- Završen Rimski sastanak predsjednika Tuđmana, Izetbegovića i Miloševića, a nakon povratka dr. Tuđman izjavio kako je postignut napredak u smislu otklanjanja nesporazuma i kriznih situacija koje su prouzrokovali oni koji žele kompromitirati Daytonske sporazume.

Dogodilo se 19. veljače

1990.
- U reakcijama opozicijskih prvaka na novi izborni zakon u Hrvatskoj prevladava stajalište da su svi protiv većinskog izbornog sustava I protiv trodomnog Sabora.

1992.
- Potpisani sporazumi o uspostavi diplomatskih odnosa i ukidanju viza između Finske i Hrvatske.
- Pravi razmjeri zločina koje su počinili pripadnici bivše JNA i srpskih neregularnih jedinica u Hrvatskoj bit će poznati tek nakon dolaska mirovnih snaga UN i povlačenja okupatorske vojske iz Hrvatske, stoji u pismu predsjednika Sabora dr. Žarka Domljana Boutrosu Ghaliju.
- Podaci Helsinki Watcha o gaženju ljudskih prava u Hrvatskoj od JNA i srpskih paravojnih formacija pate od bitnog nedostatka: ne pravi se razlika između agresora i žrtve, niti se uzima u obzir da su dijelovi hrvatskog teritorija okupirani, reagira se u hrvatskim javnim glasilima.
- Granice se ne smiju mijenjati silom, izjavio je dr. Franjo Tuđman bečkom dnevniku Der Standard.

1993.
- Vijeće sigurnosti dogovorilo se o planu rezolucije kojom se privremeno, do 31. ožujka, produljuje mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj. Sve će snage UNPROFOR-a biti obuhvaćene mandatom u skladu s poglavljem 7. Povelje UN, koje predviđa primjenu sile.
- Delegacija Republike Hrvatske u New Yorku istaknula u razgovoru sa Cyrusom Vanceom i Davidom Owenom da neće prihvatiti nijedno rješenje kaje ugrožava suverenost Hrvatske ili sužava njezin teritorijalni integritet, kad je u pitanju produženje mandata UNPROFOR-a.
- Iz Pariza najavljeno osnutak posebne radijske postaje na Jadranu za "razbijanje medijskog monopola u bivšoj Jugoslaviji".
- Visoka povjerenica UN za izbjeglice Sadako Ogata zatražila od glavnog tajnika UN Boutros Ghalija da naredi ponovnu uspostavu humanitarnih operacija u Bosni i Hercegovini.
- Odbor ministara Vijeća Europe u Strasbourgu osudio "upurabu silovanja kao ratnog sredstva" u bivšoj Jugoslaviji.

1994.
- U poruci Bila Clintona američkoj i svjetskoj javnosti, predsjednik SAD optužio Srbe kao glavne krivce za agresiju i etničko čišćenje te upozorio američku javnost da će se američki zrakoplovi možda naći u vojnoj akciji nad Sarajevom.
- Na pregovorima u Frankfurtu između Granića i Silajdžića na vidiku sporazum, jer su "Amerikanci snažno ušli u igru", kazao hrvatski ministar vanjskih poslova.
- Francuska televizija (TF 1) za masakr na sarajevskoj tržnici optužila Muslimane, prikazavši "tajni" i "povjerljivi" izvještaj, koji je navodno u rukama Ghalija, a koji dokazuje da je granata upućena s položaja 1.500 metara unutar crte koju čuvaju Muslimani.
- Oko 400 ruskih "plavih kaciga" krenulo iz sektora Istok u Hrvatskoj prema Sarajevu, gdje bi se trebali razmjestiti najvjerojatnije u srpskom dijelu Sarajeva.

1995.
- U Karađorđevu razgovarali srbijanski predsjednik Slobodan Milošević i ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev o najnovijim inicijativama međunarodne zajednice za mirno rješenje sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.
- U svjetskim medijima veliki publicitet dobila "svadba stoljeća" u Srbiji, ženidba ratnog zlikovca i kriminalca Arkana i pevaljke Cece, koje u Srbiji uzdižu do mitskih junaka.

1996.
- Nakon rimskih dogovora o Mostaru smanjen Koschnickov distrikt, a gradonačelnik Mijo Brajković to prokomentirao riječima: "Ovo je častan kompromis s kojim mogu biti zadovoljni svi pošteni Mostarci".
- Predsjednik Tuđman odbio potvrditi Jozu Radooša (HSLS) za gradonačelnika Zagreba.

Dogodilo se 20. veljače

1990.
- Predsjedništvo SFRJ odlučilo da se na Kosovu angažiraju jedinice JNA.

1992.
- Hrvatska i Norveška uspostavile diplomatske odnose.
- U Ravnom kod Trebinja jugovojska i četnici pobili 30 ljudi, sve starije od 50 godina.
- Škabrnju, najbogatije selo zadarske okolice, nakon što su opljačkali i razrušili, srpski teroristi preimenovali u Todorovo selo prema nekom četniku Todoru.

1993.
- Turski predsjednik Turgut Ozal u službenom posjetu Hrvatskoj.
- Svaki srpski "milicajac", ako poželi imati neku vredniju stvar iz hrvatske kuće, ili pak cijelu kuću na okupiranom području, dobiva od nepostojeće "države" potvrdu o ulaženju u tuđi stan", priča u Vinkovcima prognani Hrvat iz Mirkovaca.
- Vijeće sigurnosti UN donijelo Rezoluciju 807, kojom se djelovanje UNPROFOR-a u Hrvatskoj odsada određuje poglavljem 7. Povelje UN.
- List "Guardian", navodeći povjerljive izvore iz NATO-a, piše kako će snage NATO-a u BiH biti raspoređene u slijedećih deset godina sa 40-50.000 pripadnika mirovnih snaga UN.

1994.
- Zračni napad na bosanske Srbe, nakon telefonskog razgovora ruskog ministra obrane Pavela Gračova s američkim kolegom Williamom Peryjem odgođen do daljnjeg.
- Zapovjednik UNPROFOR-a u BiH britanski general Michael Rose izjavio da zračni napadi NATO-a protiv srpskih ciljeva nisu potrebni.
- Nema spora da područje južno od nove Dragonje je hrvatski teritorij, a za Hrvatsku je važno kako će se riješiti morske granice u Piranskom zaljevu, jer nas slična stvar čeka u Bokokotorskom zaljevu - rekao za "Večernji list" povjesničar Ljubo Boban.
- Najavljeni razgovori između hrvatskog i muslimanskog izaslanstva u Međugorju u bazi Španjolskog bataljuna UNPROFOR-a odgođeni zbog nedolaska muslimanske strane, javlja HABENA.
- List ruske vojske "Crvena zvijezda" prvi objavio tezu da je granata na sarajevsku tržnicu pala s muslimanskih položaja, a dok stručnjaci UNPROFOR-a tvrde da nisu nikakav izvještaj poslali u New York, jer nemaju nikakve dokaze odakle je granata došla, francuska televizija kako krunski dokaz o krivici Muslimana upravo navela izvještaj UN.

1995.
- Ruski ministar vanjskih poslova Kozirev u trodnevnim razgovorima s Miloševićem u Karađorđevu podržao sve srpske zahtjeve.

1996.
- U Mostaru se počeo provoditi Sporazum o slobodi kretanja, tako je točno u podne nekoliko stotina građana, uglavnom iz istočnog dijela grada, krenulo na "drugu stranu". Počele i zajedničke policijske ophodnje, dogovorene na sastanku u Rimu.

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Š Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre