19. studenoga 2007.
Oaza za dušu i tijelo
Prekrasna je to oaza usred stambene jedinice, gdje se možemo opustiti uz šalicu kave ili mirisnog čaja, popričati s prijateljima ili uživati u svojim mislima. Ne mora to biti isključivo prostor namijenjen zimskom vrtu, to može biti i blagovaonica, dnevni boravak ili npr. biblioteka
Nekada terasa, danas zimski vrt
Piše Tatjana MANDIĆ BULIĆ
Zima zima, e pa šta je! Nisu ni zime što su nekad bile! Htjeli mi to ili ne, ona ipak uvijek dođe. Bar kalendarski ako ne i klimatski. Istina je da je kao posljedica ovog globalnog zatopljenja svake godina toplija, ali se u ovom našem podneblju primjećuju promjene u biljnom svijetu upravo zahvaljujući mijenama.
I dok tijekom drugih godišnjih doba uglavnom život živimo na otvorenom, zimski nas mjeseci smještaju unutar četiri zida. Prikovani za kauč uz televiziju uz toplo pucketanje vatre možemo samo maštati o toplom proljetnom suncu i pjenušavom moru.
Luksuz, potreba ili...?
U zadnje vrijeme vlada prava pošast gradnje kuća, stanova, apartmana, pa za one koji razmišljaju da riješe kvalitetnije svoje stambeno pitanje, možda je sada pravi trenutak da ih podsjetimo na mogućnost zimskog vrta. Prekrasna je to oaza usred stambene jedinice, gdje se uvijek možemo opustiti uz šalicu kave ili mirisnog čaja, popričati s prijateljima ili uživati u svojim mislima. Neki će reći - luksuz, drugi - potreba, treći - zašto ne? Ne mora to biti isključivo prostor namijenjen zimskom vrtu, to može biti i blagovaonica, dnevni boravak ili npr. biblioteka.
Dovoljno je u tu prostoriju unijeti nešto biljaka, adekvatno je ostakliti i naravno osigurati kontinuiranu optimalnu količinu vlage. Još ako si možemo priuštiti namještaj od ratana, trske ili tikovine, onda će doživljaj zaista biti potpun. Voditi treba računa da odabir bilja bude u skladu s vašim potrebama, sklonostima i mogućnostima, ali prvenstveno o samim potrebama biljaka. Jer svaka vrsta ne podnosi jednako uvjete u zimskom vrtu i nije svaka biljka pogodna za oplemenjivanje prostora u danim uvjetima.
Nezahtjevno održavanje
Svakako bih ovom prilikom izdvojila sve vrste širokog lista koje daju dojam tropa i vole takve uvjete, razne fikuse (benjamini, Queen, monstera i sl.), a zasigurno su najzahvalnije razne paprati (nefrolepisi), scindapsusi, cikasi... Razne puzavice (npr. Ficus pumila) dat će poseban dojam tropske prašume, a oku zelenilo i smiraj. Krotoni će svojom paletom boja i oblikom lista osigurati veselo okružje i za tmurnih dana. Jer, osim zelene boje prisutna je i žuta, narančasta i crvene i to u pjegama, prugama i trakama.
Održavanje takvih biljaka nije toliko zahtjevno kako se to u prvi mah čini. Ukoliko smo napravili dobar prvi odabir i dali biljkama optimalne uvjete za rast, sve ostalo ne bi trebalo biti prezahtjevno. Zalijevanje mora biti umjereno, ali kontinuirano, a osvjetljenje dovoljno. Za jako sunčanih dana vodite računa da mesnati listovi ne dodiruju stjenku stakla kako biljka ne bi zadobila opržotine.
Neophodno je gotovo svakodnevno prskanje lišća jer je zbog povišene temperature u prostoru povećana transpiracija (gubitak vlage preko lista) i evaporacija (preko tla). Također, zbog velike količine svjetlosti, kako bi biljke uvijek izgledale zdrave i lijepe, neophodno je redovito brisanje prašine s lišća, a nakon toga, da pojačate učinak, možete ga pošpricati sjajilom za lišće.
Kako nam je zimski vrt ustvari produžetak boravišnog prostora prema prirodi, treba voditi računa da se osigura dobra komunikacija (vrata, prozori). Najbolje ga je orijentirati na jugozapad jer će tako iskoristivost sunčeve energije biti najveća. Treba samo voditi računa tijekom ljetnih mjeseci da postoji sistem ventiliranja kako bi se izbjeglo pregrijavanje. Postavljanjem na jugozapadnu stranu omogućavamo i korištenje tijekom cijele godine, a ukoliko imamo još neki bar mali izvor grijanja moguće je imati kontinuiranu temperatura od 20 stupnjeva celzija. U ostakljenom prostoru osvjetljenje će biti maksimalno pa ćemo moći uživati u toplim zrakama sunca i tijekom zimskih mjeseci do večeri. Glas Istre
