HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/




Made-in-Croatia, hrvatski proizvodi i hrvatski suveniri

 

02. studeni 2018.
SJEĆANJE NA MRTVE
Katolici obilježavaju Dušni dan

Dušni dan, groblje


Dušni je dan. Na taj se dan Crkva sjeća svih vjernih mrtvih, a tradicija potječe iz 7. stoljeća. Toga se dana u crkvama služe mise za sve duše umrlih vjernika. Prema tradiciji se na taj dan obilazi grobove pokojnika, premda se običaj, zbog toga što je svetkovina Svih svetih u većini zemalja i neradni dan, posjećivanja grobova premjestio i na 1. studenog.

Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja svetog Odilona. Krajem 1. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998. sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca blagdan se proširio Europom. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. Španjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele, drugu na nakanu Svetog Oca a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Kod blagdana Svih svetih naglasak je na ono "svih", po cijelom svijetu, kroz svu povijest, a Dušni dan (2. studenog) upravlja vjerniku misao više na njegovu pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake. Vjernik daje oduška i svojoj ljudskoj, prirodnoj zemaljskoj žalosti. Dušni dan budi poštovanje prema čovjekovom tjelesnom vremenitom životu.



Potrošnja svijeća


U Hrvatskoj svake godine u ovo vrijeme proizvedu se stotine tona plastičnog otpada. Danima nakon blagdana kontejneri su pretrpani lampionima, umjetnim cvijećem, plastičnim vrpcama itd. Mikroplastika je postala sastavni dio hranidbenog lanca - nalazimo je u vodi, u zraku, u tijelima životinja te u probavnom traktu ljudskog organizma. Jedini način da spriječimo daljnje gomilanje plastike je taj da ju prestanemo proizvoditi, te da postojeći otpad skupimo i zbrinemo na adekvatan način.



Naši susjedi Slovenci godišnje na grobovima svojih najmilijih pripale 16 milijuna svijeća i lampaša, što je osam po glavi stanovnika. Po službenoj statistici ispred njih su samo Hrvati i Poljaci, no otpadne svijeće velik su ekološki problem o kojemu se uvijek mnogo govori, osobito pred blagdan Svih svetih.

Ako odlazite na groblje ovih dana kako bi posjetili one kojih više nema, sjetite se pritom i onih koji će tek doći te kakav im planet želite ostaviti, poručuju aktivisti Green Flocka (Zeleno jato). Na Facebooku su objavili nekoliko jedinstvenih savjeta za Dan svih svetih i Dušni dan:

1.odaberite svijeću bez plastičnog lampaša! Najbolje su svijeće od prirodnog pčelinjeg voska, koje možete staviti u staklenku kako ih nebi ugasio vjetar. Ako stavljate poklopac, izbušite na njemu rupe za zrak.
2. izbegavajte plastično cvijeće! Možete radije ponijeti živu biljku u posudi sa zemljom koja će još dugo krasiti grob vaših predaka.
3. ne nosite vodu u plastičnoj boci! Ponesite zaljeva.



HRT/HIC.hr
foto: hic.hr



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre