Accomodation in Croatia
HIA-porta
Patria-Promocija, marketing agencija
Made in Croatia, proizvodi i suveniri
 


 


Andjelko Runjić, preminuo15.rujna 2015. 
ZAKONODAVNU VLAST PREDAO JE HDZ-U 1990.
Preminuo zadnji predsjednik socijalističke Hrvatske Andjelko Runjić. 

Preminuo je Anđelko Runjić, bivši hrvatski političar, posljednji predsjednik Sabora Socijalističke republik Hrvatske, piše HRT.

Runjić je potpisao zakon kojim je u Hrvatskoj uvedeno višestranačje te je predao zakonodavnu vlast HDZ-u 30. svibnja 1990. godine nakon što je ta stranka pobijedila na prvim višestranačkim izborima.Nakon toga,bio je 13 mjeseci hrvatski veleposlanik
Moskvi u vrijeme raspada bivšeg Sovjetskog Saveza, a potom se vratio na Ekonomski fakultet.

Runjić je rođen je 1938. u Perkoviću. Gimnaziju je završio u Šibeniku. Diplomirao je i doktorirao pravo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Bio je redoviti profesor ekonomske povijesti na tom fakultetu.
2009. Runjić je odlikovan Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.


Biografija anđelka Runjića

Od 1986. do 1990. bio je predsjednik Sabora u socijalističkoj Hrvatskoj. U previranjima uoči demokratskih promjena 1990. bio je sklon demokratskoj struji unutar tadašnjeg SKH. Sudjelovao je u polemici koja se 1989. vodila između tadašnjih republičkih dužnosnika (predsjednici Predsjedništva, Sabora i Izvršnog vijeća (vlade) s partijskim vrhom. Dužnosnici su ih optuživali da ih uopće ni o čemu ne obavještavaju, niti im govore što namjeravaju napraviti. Iz suprotnog tabora su im uzvraćali da su nesposobni i neslalažljivi i da jedino mogu napraviti štetu. 

Runjić je 27. srpnja 1989. primio tadašnje predstavnike hrvatske političke oporbe koji su mu predali tekst „Zahtjevi naroda“ koji je potpisalo 100 tisuća ljudi.  Predsjednik Sabora tada je obaviješten da je poslano „otvoreno pismo“ Ujedinjenim narodima zbog „započete hajke na političke neistomišljenike“.

Runjić je potpisao  zakon kojim je u Hrvatskoj  uvedeno višestranačje. Uručujući rješenje o raspisivanju prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, kako prenose novine iz tog vremena, oduševljeno je uskliknuo kako je neobično sretan što je dočekao taj historijski dan.

Nakon pobjede HDZ-a na izborima, Runjić je 30. svibnja 1990. predao vlast novoizabranim predstavnicima naroda. Naslijedio ga je Žarko Domljan. Nakon toga, bio je 13 mjeseci hrvatski veleposlanik u Moskvi u vrijeme raspada bivšeg Sovjetskog Saveza. Poslije je govorio kako mu je u toj službi puno pomoglo poznavanje ruske književnosti što mu je otvaralo mnoga vrata. Potom se vratio na Ekonomski fakultet.

Bio je u Savjetu SDP-a osnovano pri Gradskog organizaciji Zagreba. Razočaran tom strankom, pojavio se 1995. kao kandidat Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH) na parlamentarnim izborima. Nije uspio ući u Sabor. Poslije je u javnim nastupima govorio kako se ljevica u Hrvatskoj nalazi u „dubokoj krizi“ te da se zbog toga povlači iz javnosti u „intelektualnu samoću“.

U medijima se njegovo ime pojavilo opet 2001. kada se spominjao kao kandidat za hrvatskog veleposlanika u Beogradu. Navodno je bio kandidat tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića, dok je predsjednik Vlade  Ivica Račan preferirao neke druge. Govorilo se tada i o sukobu Zrinjevca i Pantovčaka. Na kraju nije dobio tu funkciju.

2009. Runjić je odlikovan Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana. To odlikovanje dobio je zajedno s drugim dužnosnicima s kraja socijalističkog razdoblja.  Tom prigodom je rekao kako ćemo jasnije vidjeti iz koje smo situacije izlazili i u što smo se spremali ući kad se iracionalnosti i strasti smire i kad ratio prevlada.

Povodom dodjele tih odlikovanja Zlatko Vitez je izjavio kako je 13. studenoga 1988. prilikom otvaranja spomenika Augustu Šenoi u Vlaškoj ulici u Zagrebu izostavljeno pjevanje himne Lijepa naša. Kada je upitao Runjića zašto je to napravljeno, rekao je kratko „da ne provociramo“. U to je vrijeme bila, naime, u tijeku antibirokratska revolucija koju je vodio srpski čelnik Slobodan Milošević, na što je odgovor tadašnje vlasti u Zagrebu bila glasovita „hrvatska šutnja“.

Runjić tradicionalno ljetuje na Jadriji kod Šibenika, u Zagrebu je bio među prvih stalnim gostima kasnijeg kultnog restorana Baltazar. Sklon je poeziji i književnosti. Nada se da će jednog dana njegovi pjesnički uratci biti objavljeni i imati svoje poklonike.  Oženjen je, otac dvoje djece.

vecernji.hr/hic 




Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre