Made-in-Croatia, hrvatski proizvodi i hrvatski suveniri





Accomodation in Croatia



Patria-Promocija, marketing agencija


ADRESAR HRVATA
IZVAN RH(2700adresa)
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr


01.svibnja 2015. u 9,30
MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA
Sindikalci u Sisku, simbolu propadanja gospodarstva.

porcija graha


SISAK: Sindikati su središnji skup, umjesto u Zagrebu, odlučili organizirati u Sisku, gradu koji je proteklih godina postao simbolom propadanja gospodarstva i gubitka radnih mjesta, gradu u kojemu je od početka Domovinskog rata nestalo 30.000 radnih mjesta. Propale su tvrtke poput Željezare, Herbosa i Segestice, a sudbina rafinerije vrlo je neizvjesna. Sindikalisti su ranije najavili dolazak u Sisak svojih 1500 članova iz drugih dijelova Hrvatske, a očekuju da im se na prosvjedu pridruže i Siščani.
Proslava Međunarodnog praznika rada počela je budnicom Sisačke limene glazbe. Savez samostalnih sindikata u Sisku organizira sredisnji prosvjed. Prosvjednici se okupljaju na Gradskoj tržnici Kontroba od 9 sati odakle će se uputiti do Velikog kaptola gdje će biti održan središnji prosvjedni skup.

Trebali su i prije grmjeti kroz Sisak, Viroviticu, Slavonski Brod, Krapinu... da bar taj jedan dan u godini upozore na katastrofalnu situaciju u sredinama koje su "ni na nebu ni na zemlji": daleko od mora i turista, izgubljene industrije, propale poljoprivrede i depresivne svakodnevice. Nije da u Zagrebu, Puli ili Splitu cvjetaju ruže, no ostane li bez rafinerije, Sisak više neće imati nijednu značajniju tvrtku u kojoj bi se ljudi mogli zapošljavati. Grad je to iz kojeg bježe mladi, a čekanje poštara ili prvih uvjeta za mirovinu postaje jedina okosnica života starijih. Slično je i u većem dijelu Slavonije pa se, barem taj jedan dan u godini, prosvjedna povorka iduće godine može slobodno preseliti i u neki od slavonskih gradova
.U Hrvatskoj je davno nestalo radničkih buntova jer prosvjeduju oni koji imaju što izgubiti. Sad umjesto radnika na ulici imamo branitelje koji predosjećaju da im država neće moći osiguravati dostignuti razinu prava, ili dužnike prestravljene zbog mogućnosti da završe na ulici. Praznik rada, ako ništa drugo, starije će podsjetiti na vremena kad su imali posao, a mlade koji rade u "towerima" od jutra do sutra da su sami krivi što su pustili da osmosatno radno vrijeme osvojeno davne 1886. postane povijest, piše Ljubica Gatarić i vecernjem listu


Iako je središnji prosvjed u Sisku i u Maksimiru u Zagrebu će se dijeliti grah.Zagrebački gradonačelnik
Milan Bandić najavio je da će ovogodišnja proslava Međunarodnog praznika rada u zagrebačkom parku Maksimir biti bolja i raskošnija nego lani, jer će skuhati bolji grah i podijeliti više porcija, čak 60.000. O pripremanju graha Bandić je rekao "Ja znam da mi to radimo najbolje. Pitanje je recepta, recept je moj, a sve ostalo su napravili vrijedni ljudi Doma u Velikoj Kosinici koji to već rade godinama. To je tradicija, oni tu ne mogu fulat", rekao je Bandić koji sutra očekuje velik broj ljudi.
"Ljudi će pohoditi Maksimir, njih sigurno 40, 50 tisuća i svatko će dobiti porciju graha ili dvije, da jede", kaže Bandić.



Čestitka predsjednice Grabar-Kitarović povodom Međunarodnog praznika rada

Proslava Međunarodnog praznika rada ima u Hrvatskoj dugu tradiciju. Nemojmo zaboraviti kako danas prije svega slavimo rad. Rad i poduzetništvo preduvjet su razvoja društva i države. Jedna od temeljnih zadaća‎ države je stvaranje okvira za uspješno poslovanje i poduzetništvo te osiguranje socijalne pravde.
Rad daje ljudima nadu i vjeru u bolju budućnost, a to je ono što nam je u ovome trenutku potrebno.
Svima srdačno čestitam 1. svibnja – Međunarodni praznik rada!

Čestitka ministra rada i mirovinskog sustava

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić čestitao je u četvrtak svim radnicima 1. svibnja – Međunarodni praznik rada, uz poruku da se počinju nazirati prvi rezultati oporavka iako je Hrvatska još uvijek pritisnuta ozbiljnim posljedicama gospodarske i financijske krize.

Međunarodni praznik rada ove godine dočekujemo s nešto više nade i optimizma u odnosnu na posljednje vrijeme, s obzirom da smo počeli otvarati više radnih mjesta nego što ih se gasi. Preko 10.000 mladih dobilo je ugovore na neodređeno vrijeme, a broj nezaposlenih iz mjeseca u mjesec pada”, ističe se u čestitki.
‘Napravljeni su pomaci, ali neke stvari su još uvijek veliki društveni problem’
Problemi s kojima se Hrvatska nosi nisu nestali, ali se vidi smjer koji vodi njihovu rješavanju. Iako su napravljeni pomaci, neisplata plaća za pošteno obavljeni rad i neprijavljeni rad i dalje su veliki društveni problem, ističe Mrsić se u čestitki i dodaje da ima još mnogo posla koji nije jednostavan.
“Provedba reformi, ali i stvaranje društvenog zajedništva, izgradnja pozitivnog odnosa prema radu te zaštita radničkih prava traže zajednički pristup svih nas”, stoji u Mrsićevoj čestitki.
Uvjeren sam da smo svi spremni zajednički raditi na uspostavi gospodarski razvijene, socijalno osjetljive i društveno pravedne Hrvatske u kojoj su dostojanstvo radnika i rada osnovne društvene vrijednosti”, poručuje Mrsić.

 



Podsjetimo se zašto slavimo 1.svibanj

1. svibnja 1886. godine u Chicagu je prosvjedovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice - 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je demonstranata uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

U spomen na čikaško krvoproliće, na 1. kongresu Druge internacionale 1889. godine odlučeno je da će se 1. svibnja svake godine održavati radničke demonstracije. Već od sljedeće, 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. I u Hrvatskoj blagdan rada počeo se slaviti 1890. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice.

Zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma, kako su pisale Narodne novine, govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1.000 radnika naglašavali: Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi. Tijekom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije.

U istočnim zemljama radnički su pokreti nadzirani od boljševičkih, odnosno komunističkih partija, koje su formalno zagovarale socijalnu pravdu, ali su radnici još više bili izrabljivani nego na Zapadu. Niske nadnice, prisilni i produžen rad zbog navodnih državnih interesa, uz strogo dirigirane sindikate, bile su osnovne značajke demokracije i svakog radničkog samoorganiziranja u tim zemljama. S vremenom su i proslave blagdana rada pretvorene u velebne državne priredbe i mimohode kojima je svijetu trebalo pokazati kako radnička klasa daje punu potporu državno-partijskim birokratiziranim strukturama. Težnje za promjenom i boljim socijalnim statusom suzbijane su državnom prisilom pa čak i tenkovima. Potpunu degradaciju blagdan rada doživio je uključenjem vojnih parada u proslave čime se i u toj prigodi izražavala moć socijalističke države dok su radničke povorke služile kao dekoracija režimu. Unatoč svemu, 1. svibnja ostaje i danas svijetla tradicija međunarodnog radništva.(vecernji.hr)


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre