Made-in-Croatia, hrvatski proizvodi i hrvatski suveniri



Accomodation in Croatia



Patria-Promocija, marketing agencija


ADRESAR HRVATA
IZVAN RH(2700adresa)
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr


07.kolovoza 2015.
SLAVNA VITEŠKA IGRA CETINSKOG KRAJA
Sinj uoči svečanje proslavu 300.obljetnice Sinjske alke.

sinjski alkari

fotografija: sinjski alkari

SINJ: Sve je spremno za proslavu 300. obljetnice sinjske alke, viteške igre iz Cetinske krajine kojom se slavi pobjeda nad turskim osvajačima 1715. godine. Svečana proslava će se održati u nedjelju 9.kolovoza a prthodno će se održati u petak natjecanje u bari i u subotu natjecanje u čoji.  
U Cetinskoj krajini još je živa predaja o tome kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru i svake godine, prve nedjelje u kolovozu oživljavaju svoju slavnu pobjedu. 

U znak priznanja za poticanje domoljublja i čuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, alka je 1979. proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije, a 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine.
U povodu 300-te alke, u Sinju će biti otvoren i Muzej alke. Posebna atrakcija bit će dio alkarske povorke izložen u prirodnoj veličini, a bit će postavljena i rekonstrukcija bitke iz 1715.

Ubrzo slijedi i 15.kolovoza Velika Gospa koja će i ove godine u Sinj privući velik broj hodočasnika, što je dijelom povezano i sa značajom jubilarne Alke. Toga dana će se u Sinju okupi i do 100 tisuća hodočasnika.


Štovanje Sinjske Gospe
Sinjska Gospu u Sinj je donijeta iz Rame. Tko je naslikao Gospinu sliku? Kako je došla u Sinj ? Kakvi su počeci njezina posebnog štovanja? Na ova pitanja nema sigurne odgovore. Prvi i najstariji povjesničar Gospina štovanja fra Petar Filipović kaže da ni od starih nije mogao doznati od kuda je i kako Slika došla u Ramu.
Fra Stanko Petrov nagađa da ju je slikao nepoznati mletački slikar u drugoj polovici 15. stoljeća i da se slika najprije nalazila u Cetingradu (Sinju), da su je cetinski fratri kad je Sinj pao u turske ruke 1536.g. ponijeli sa sobom u Ramu, gdje je ostala sve do 1687. godine.

Fra Petar filipović istiće da je ramski samostan sv. Petra bio više puta pljačkan, paljen rušen (1557, 1653, 1661), ali slika nije nastradala, (kao ni u Sinju kada je 1944. bombardirana crkva), nego je uza sve nepogode, što ih je doživio ramski samostan odoljela zlobi nekrsta, bijesu janjičara i sili vatre. Zato nije čudo, ističe Filipović, da su neki već tada Slici iskazivali posebno štovanje i običavali uz svetkovine pred njom paliti voštanice.



U svom "Raspisanju" Filipović ističe, kako je javno štovanje započelo s neobičnim čudesnim događajem. U drugoj polovici 17. st. živio je u ramskom samostanu neki Mialjić, koji se spremao da postane redovnik svećenik. Međutim, zbog niskog rasta htjeli su ga otpustiti. U toj nevolji on pođe pred Sliku Majke od milosti, počne grozno plakati i moliti. I kroz kratko vrijeme Mialjić je narastao i postao, piše Filipović, "redovnik vridan i kripostan". Za ovaj događaj Filipović je mogao doznati kako od ramskih fratara tako i od samog fra Ivana Mialjića, s kojim je više godina živio u Sinju. I dalje kaže kako su od tog vremena redovnici i vjernici svetu Sliku osobito štovali. Ipak, njezino trajno prijestolje neće se ustaliti u Rami nego u Sinju.

Ostaviše Ramu plemenitu…
"Ponesoše Gospinu priliku, ostaviše Ramu plemenitu..."

Početkom 17. stoljeća franjevci su u obnovljeni samostan sv. Petra u Rami donijeli sliku Majke Božje. Sijećanje na strašni pokolj iz godine 1557., kada su Turci zapalili samostan i ubili pet fratara, još je bilo živo. "U tom zaklonjenom dijelu Bosne nije prodirala vojska nego grupe zulumćara, pljačkaša sijući zlobu i mržnju, pljačkajući mirno stanovništvo. Stoga su redovnici smjestili sliku otužne Marije u crkvu do 'Gospinih vratiju' i pred njom zaufano molili."

Od ropstva, pod turskom vlašću, koje je bilo nametnuto vjerskom isključivošću narod je mogao osloboditi jedino pobjedonosni rat. Stoga je svećenstvo stalo na mletačku stranu za Kandijskoga (1645-69), i još više za Morejskoga rata (1684-99). Ovo "povezivanje franjevaca s mletačkim časnicima, krajiškim harambašama i serdarima izazivalo je bosanske spahije, age i njihove sluge. Zbog neuspjeha u borbama osvećivali su se fratrima kao idejnim nosiocima otpora. Godine 1685. zapalili su samostan u Modriču, a 1867. u Srebrenici, dok je samostan čudotvorne sv. Marije u Olovu bio napušten. Biskup a i provincijal otišli su iz Bosne. Vladala je opća nisigurnost. Osim toga, godine 1686. zavladala je glad, a pojavila se i kuga. Ramski fratri koji su samostan, zapaljen 1682. godine brzo obnovili 'nisu mogli podmiriti učestale turske globe kod pregleda novogradnje'. Bojeći se neprijateljskih zuluma fratri su odlučili s narodom pobjeći u cetinski kraj, njima poznat jer su ga i prije pastorizirali.

Nakon dogovora s krajišnicima, u listopadu 1687. franjevci, njih 21, zapališe tek nedavno obnovljeni samostan u Rami, i krenuše na "put bez sna", u Cetinsku krajinu.

Put od Rame do Sinj

Kada su franjevci razmjestili narod po opustošenoj Cetini i Zagori, jedni od njih nastaviše vršiti župničku službu među doseljenim stanovnicima, a drugi - jer se približavala zima a nisu imali skloništa - krenuše prema moru, nosići sa sobom dragu Sliku nebeske Majke.

"U višestoljetnom kretanju iz Bosne prema moru franjevci su donosili sa sobom slike Bogorodice kao ponajdraže životvorne svetinje, amanete djelovanja među pukom, bliže njihovim osjećajima, zalog sigurnosti u nesigurnosti lutalačke sudbine. Te "Gospe selice", kako ih znamo zvati, podsjećale su fratre i narod na stari kraj, stvarale atmosferu starine često potrebne za razvoj pobožnosti, otajne jer se ne znaju slikari koji su ih ostavili potomstvu na štovanje."

Čudotvorna Prilika Majke Božje bila je nadragocjenije blago što su ga franjevci sa sobom ponijeli iz Rame. Ona im je bila utjeha i pomoć na putu od Rame do Sinja, potom preko Dugopolja i Klisa do Splita, gdje su se 9. siječnja 1688. privremeno uselili u staru benediktinsku opatiju na Sustjepanu.

Kroz nekoliko godina, što su proživjeli u Splitu, redovnici su Sliku Majke od milosti brižno čuvali i krili. Ipak se pročulo da bosanski fratri imaju Čudotvornu Sliku. Narod je tada tražio da se slika izloži javnom štovanju. Redovnici, bojeći se da im Slika ne bi bila oduzeta, sakriju je u kuću nekog Jure Bubičića u Velom varošu. Jure spremi Sliku u ormar u sobi gdje nitko nije spavao. Za sliku nitko nije znao nego on i dva fratra.

Dok je Slika bila u kući Jure Bubičića uz nju je vezan jedan čudesan događaj. Domaćica i ostali ukućani, ne znajući ni za što, stavljali bi na ormar u kojem se nalazila slika, sad ovo sad ono. Ali što bi god na ormar stavili slijedećeg jutra našli bi na podu, pa i staklene predmete, kao da je sve netko posložio. Čeljad se čudila i o tome razgovarala. Kad je to čuo i vidio domaćin naredi da se na ormar ništa ne stavlja a da pred njim neprestano gori uljeno svijetlo.

Franjevci se nisu obikli u Splitu. Srce ih je vuklo narodu s kojim su došli iz Bosne u cetinsku krajinu. Odmah prionu poslu i sa sjeverne strane tvrđave sagrade mali samostan i crkvu. »im je zgrada bila dogotovljena vrate se u Sinj. Gospinu Sliku nisu odmah ponijeli, nego u Splitu ostave o. Antu Pletikosića da je donese kada se redovnici smjeste u novom stanu.
U određeno vrijeme pobožni se rodovnik izu bos, kradomice uze sv. Sliku pa noću pješice krene prema Sinju. U svanuće stigne do Radošića. Odatle javi redovničkoj braći da je stigao. Fratri Redovnici skupe obližnji puk te iziđu u ophodu pred sv. Priliku pa je s velikim veseljem, pjevajući duhovne pjesme, dopratiše do crkvice sv. Franje. Stave je na oltar da je vjernici štuju i pred Njom mole.

Tako se sveta Slika godine 1691. nakon višegodišnjeg puta nastani u Sinju iz kojeg više nije odlazila.

 

(tekst preuzet sa stranica http://www.gospa-sinjska.hr) a Sinjskoj /Ramskoj Gospi slikovito je pisao Aralica u svojim knjigama)

Sinska alka, snimljen dugometražni film i video spot

Duga tradicija Sinjske alke, koja se nalazi i na UNESCO-ovu popisu nematerijalne baštine, bit će prikazana u dokumentarnom igranom filmu 'Alka', koji je zajednički projekt Hrvatske televizije i Viteškog alkarskog društva. 

Sve o alci potražite na aktualnoj stranici OVDJE
Programska knjižica OVDJE
Snimljen dokumentarno-igrani film o sinjskoj alci, biti će prikazan 8.kolovoza VIŠE


Dva cara, četiri kralja, četiri predsjednika samo su dio mnogobrojne publike koja je iz godine u godinu gotovo tri stoljeća hrabrila alkare. Pripreme za taj veliki događaj u Sinju, koji se održava u spomen na veliku pobjedu nad Osmanlijama 1715., traju cijelu godinu. S koljena na koljeno prenose se priče o junaštvu, časti i tradiciji Sinjske alke koja je utkana u brojne sfere javnoga života. Dio te bogate priče nalazi se u visokobudžetnom filmu. Uz rekonstrukciju tih događaja iz 18. stoljeća, film prati i osobnu priču jednog alkara, njegove pripreme i nastup na Alki, kazao je scenarist i urednik Vladimir Brnardić. Druga priča također je dokumentarna - Alka kao fenomen u sinjskoj krajini i Hrvatskoj i sve što se događa oko Alke kao vjerskog, povijesnog i političkog događaja, dodao je. 

U 80 minuta filma koristit će se bogat fotografski i filmski materijal. A kako će film izgledati - moći ćete vidjeti dan uoči 300. sinjske alke - 8. kolovoza na HTV 1u 20 sati te putem streama na našem portalu.


U povodu 300.obljetnice sinjske alke snimljen je i spot za koji je zaslužna hrvatska čelistica Ana Rucner a u spotu sudjeluje i drugi izvođači kao što je akademski zbor Ivan Goran Kovačić, KUD Glavice iz Sinja, Zagrebačka Filharmonija, kao i klapa Sinj, a posebnu vrijednost spota čine alkari na konjima i alkarski momci, odjeveni u alkarske odore. Naručitelj spota je Viteško Alkarsko društvo Sinj.

 


hic



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre