HIC




 

16.travnja 2020.
MUZEJI
Arheološki muzej Zagreb nastradao je i u potresu 1880.godine

palaća Vranyczany-Dobrinović

palaća Vranyczany-Dobrinović 1878-1879 g. (fotografija Ivana Ulčnika, snimljena 1879.g)


U potresu koji je pogodio Zagreb 22.ožujka 2020 godine stradao je Arheološki muzej Zagreb
no to nije jedini potres koji je pogodio ovaj muzej.

U utorak 9.studenog 1880.godine u 7 sati i 3 minute ,Arheološki muzej zasad smješten u palači Akademije u Zrinjevcu dočekao je veliki potres u Zagrebu pri kojem je nastala šteta na predmetima. Obližnja palaća Vranyczany-Dobrinović, u kojoj je Arheološki muzej smješten danas , također je pretrpjela štetu te joj se nakon potresa promijenio izgled pročelja.

Palača karlovačkog indusijalca baruna Dragana Vranyczany-Dobrinovića, stambena dvokatnica , građena je od 1878-1879. godine, a u kojoj je od 1945. godine smješten Arheološki muzej u Zagrebu, također je stradala u velikom potresu 1880. godine. Ostalo je zabilježeno kako je prije potresa kompozicija pročelja zgrade završavala balustradom s kipovima, koji su uklonjeni nakon velikog potresa. Sačuvana fotografija iz zbirke Ivana Ulčnika, snimljena 1879. godine, prikazuje izgled pročelja palače Vranyczany-Dobrinović, prije potresa 1880. godine.



Arheološki muzej Zagreb, zgrada
zgrada Arheološkog muzeje Zagreb danas (palaća Vranyczany-Dobrinović )



Potres 1880.godine

U zimi 1880. godine, nedugo nakon preseljenja u palaču Akademije na Zrinjevcu 11, iz Narodnog doma
u Opatičkoj ulici, Arheološki muzej je stradao u velikom potresu.

Na očevid je u 9 sati došao inženjer Lenuci te je zabranio ulazak u zgradu zbog velike opasnosti od urušavanja. U potresu su najviše stradali predmeti od keramike i stakla. „Mnogo je toga u drobne
komade otišlo, tako da se popraviti nikako neda.

Zbirka starogrčkih posuda ovom nesrećom lišena je najboljih komada, te tim je njena znanstvena vrijednost, ako se oni ne nadomjeste, silno pala“… napisao je Šime Ljubić, tadašnji ravnatelj, u konceptu dopisa Vladi koji se čuva u dokumentaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nakon saniranja štete, pri čemu su najveći trošak bile promjene staklenih stijenki ormara, Muzej je u svibnju 1881. godine ponovno otvoren za posjetitelje.



Potres 2020.godine


U nizu potresa koji je pogodio Zagreb u nedjelju 22. ožujka 2020. godine, Arheološki muzej u Zagrebu pretrpio je oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava i predmeta.
U palači Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevcu, a u kojoj se nalazi Arheološki muzej u Zagrebu, pojavile su se pukotine na vanjskom dijelu zgrade i ustanovljena je pojava brojnih napuklina u unutrašnjosti zgrade.

fotografije posljedica potresa OVDJE

U ponedjeljak i utorak, 23 i 24. ožujka 2020. godine izvršeno je djelomično osiguranje predmeta na trećem katu Arheološkog muzeja u Zagrebu gdje se nalaze Pretpovijesne i Egipatske zbirke, stradale u nizu potresa u nedjelju 22. ožujka 2020. godine.

fotografije, oštećeni eksponati OVDJE

25.ožujka je zvršeno je osiguranje Zagrebačke lanene knjige (Liber Linteus Zagrabiensis) koja je bila je izložena u posebnom okviru sa zaštitom od specijalnog stakla i položena na čvrstu čeličnu konstrukciju pod kutem od 60° tijekom potresa nije oštećena, no zbog mogućih daljnjih podrhtavanja tla ili naknadnih oštećenja prostora u kojem je izložena, pohranjena je u svoju, već postojeću, zaštitnu ambalažu zajedno s uređajem za daljinsku kontrolu mikroklimatskih uvjeta.

fotografije, eksponati nakon potresa OVDJE

28.ožujka u Arheološkom muzeju u Zagrebu izvršeno je osiguranje posude u obliku ptice tzv. Vučedolske golubice koja je bila izložena u vitrini na trećem katu stalnog postava Pretpovijesnih zbirki. Tijekom potresa razdvojila su se stakla vitrine no Vučedolska golubica nije oštećena. Zbog daljnjih potresa i mogućih naknadnih oštećenja prostora, pohranjena je u svoju već postojeću zaštitnu ambalažu i izmještena s trećeg kata Muzeja.

fotografije, eksponat nakon potresa OVDJE


02.travnja u Arheološkom muzeju u Zagrebu osigurane su dvije freske s prikazom ljudskih figura nađene u Ščitarjevu (rimski grad Andautonija), a nastale najvjerojatnije krajem 1. stoljeća. Freske su bile izložene u stalnom postavu Antičkog odjela na drugom katu Muzeja. Na sreću, tijekom potresa 22. ožujka 2020. godine ove freske nisu oštećene, ali zbog mogućih daljnjih potresa i oštećenja prostora, dana 1. travnja 2020. godine, skinute su sa svojih nosača na zidu i pohranjene u, za njih posebno izrađenu postojeću zaštitnu ambalažu. Nakon pakiranja, obje freske prebačene su iz izložbenog u znatno sigurniji prostor muzeja, čuvaonicu Antičkog odjela.

fotografije eskponata nakon potresa OVDJE

03.travnja u potresu stradalo jantarni privjesak u obliku ženske glave iz japodske zbirke

06.travnja osiguran je portret mlade djevojke iz Solina, tzv. Solinjanke, koji nije oštećen tijekom potresa iako su neki predmeti iz prostorije stalnog postava Antičkih zbirki u kojoj je bila izložena, pretrpjeli štetu. Solinjanka je osigurana na isti dan kada su se dogodili potresi i premještena iz izložbenog u znatno sigurniji prostor muzeja, čuvaonicu Antičkog odjela.

fotografije eksponata nakon potresa OVDJE

08. travnja   Lunmbardska psefizma , jedinstveni dokument o osnivanju grčke naseobine nije oštećen u potresu. Izložen je na drugom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu, unutar stalnog postava Antičke zbirke.

fotografije eksponata nakon potresa OVDJE


09.travnja osiguran je ulomak oltarne grede s natpisom u kojem se spominje knez Branimir i 888. godina. Tijekom potresa ovaj spomenik koji se smatra kamenom temeljcem nacionalne arheologije, nije oštećen, no zbog daljnjih potresa i mogućih naknadnih oštećenja prostora, pohranjen je u zaštitnu ambalažu.

fotografija eksponata nakon potresa OVDJE



10. travnja u potresu je stradao par keramičkih askosa s ručkama u obliku ovnova i dvije keramičke
šalice s dršcima u obliku glava ptica iz Dalja iz vremena starijega željeznog doba, odnosno 7. st. pr. Kr., koji su bili izloženi u stalnom postavu Pretpovijesnih zbirki na trećem katu Arheološkog muzeja u
Zagrebu. Konzervatorsko-restauratorski laboratorij pregledao je predmete i ustanovio velika oštećenja. Predmeti
su restaurirani sredinom prošlog stoljeća, što je vidljivo i prema materijalima i tehnikama koji su u to vrijeme korišteni za rekonstrukciju (vosak i bojanje gipsa). Prema preliminarnim procjenama konzervatorsko-restauratorski zahvati trajat će minimalno tri mjeseca, vjerojatnije i duže zbog izuzetno tankih stijenki posuda.

fotografije eksponata nakon potresa OVDJE

 


pr MMZ/ HIC.hr
foto:amz




 





Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre