HIC kugluice za bor
HIC-vijesti




09.studeni 2019.
30.GODIŠNJICA
Njemačka obilježava godišnjicu pada Berlsinski zid

Berlinski zid

9.studenog 1989.godine pao je Berlinski zid. U Berlinu se okupila politička elita iz cijele Europe kako bi obilježila 30 godina od pada Berlinskog zida, simbola hladnog rata, ideološke i geopolitičke podijeljenosti poslijeratne Europe.

Njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela se tijekom obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida za pojačanu borbu protiv mržnje, rasizma i antisemitizma, a građane je pozvala da se i dalje bore za svoja prava.

- Nema tog zida, da je ne znam kako širok i visok, koji ne bi mogao biti probijen, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel govoreći u Kapelici pomirenja koja stoji na mjestu nekadašnjeg brisanog prostora uz Berlinski zid.

Ona je podsjetila da je na tom mjestu do 1985. stajala Crkva pomirenja koju su vlasti srušile jer je ometala kontrolu granice prema Zapadnom Berlinu.

- To nije bilo ništa drugo nego čin podcjenjivanja ljudskog dostojanstva, rekla je Angela Merkel, do 1990. i sama građanka Istočne Njemačke.

Njemačka kancelarka, obraćajući se gostima u memorijalnom centru Bernauer Strasse, među kojima su i predsjednici država i vlada istočnih članica Europske unije, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, podsjetila je i na one koji su ubijeni u pokušaju prelaska Berlinskog zida.

- Podsjećam na one koji su ubijeni na Zidu samo zato što su htjeli slobodu, rekla je Merkel i pritom upozorila na 75.000 onih koji su u DDR-u bili zatočeni zbog pokušaja bijega na Zapad.

Njemačka kancelarka podsjetila je i na ostale povijesne događaje koji su se dogodili 9. studenog, poput tzv. Kristalne noći kada je 1938. paljenjem sinagoga počeo organizirani progon Židova.

- Za postignuća ujedinjene Europe poput demokracije, pravne države i očuvanja ljudskih prava uvijek se iznova trebamo boriti, rekla je Merkel, koja je zaključila da je ta borba u vrijeme globalnih promjena "aktualnija nego ikad".

Komemoracija na Bernauer Strasseu jedna je od manifestacija koje se održavaju u sklopu obilježavanja 30 godina od pada Berlinskog zida.

U subotu navečer ispred Brandenburških vrata održava se središnja svečanost na kojoj će govoriti i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

Iz Hrvatske je na obilježavanje godišnjice pada Zida doputovao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Plenković: Pad Berlinskog zida stvorio uvjete za europsko jedinstvo

- Danas obilježavamo 30. godišnjicu pada Berlinskog zida, simbola sloma komunizma, čime je okončana podjela Europe, zacrtan put ujedinjenja Njemačke te dan novi zamah europskom projektu, koji je osigurao pomirenje i prosperitet europskih naroda, napisao je Plenković na svom Twitter-profilu.

- Hrvatska je kao članica EU-a "danas dio ujedinjene i demokratske Europe, sazdane na zaštiti ljudskih prava, odbacivanju svakog oblika netolerancije, ekstremizma i diskriminacije te jasnoj osudi totalitarnih režima 20. stoljeća - nacizma, fašizma i komunizma", dodao je.

"Političari grade zidove da izazovu strahove i podjele"

Bivši Berlinski zid dug 155 kilometara danas je zeleni pojas popularan među rekreativnim trkačima i biciklistima, no u drugim dijelovima svijeta podižu se nove granice.

Prije trideset godina "ljudi su bili sretni što mogu vidjeti da je moguće srušiti naizgled vječne granice i ujediniti ljude", rekao je Nick Buxton iz Transnacionalnog instituta, "think-tanka" koji je sudjelovao u izradi nedavnog izvješća o granicama.

- Danas smo se vratili u vrijeme kada su političari počeli graditi zidove da izazovu strahove i podjele.

Američki predsjednik Donald Trump želi zid na granici s Meksikom, istočnoeuropske države podigle su žičane ograde kako bi spriječile prolazak migranata, betonska granica dijeli Izraelce od Palestinaca, a brexit nagovješćuje kraj otvorenih granica u Europskoj uniji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, bivši časnik KGB-a, stacioniran iza željezne zavjese u Istočnoj Njemačkoj, nedavno je pak trijumfalno ustvrdio da je moderni liberalizam "zastario".



Žestoki napad Pompea na Kinu i Rusiju

Američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo oštro je tijekom govora u povodu 30. godišnjice pada Zida u Berlinu kritizirao Kinu i Rusiju i upozorio na to da 9. studenog i pad Berlinskog zida za te zemlje nije razlog za slavlje.

- Rusija, na čelu s bivšim KGB-ovim časnikom nekad stacioniranim u Dresdenu, upada u susjedne države i likvidira svoje političke protivnike, rekao je Mike Pompeo u govoru u Zakladi Koerber u petak aludirajući na nekadašnju špijunsku djelatnost ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Američki ministar vanjskih poslova položaj oporbe u Kini i Rusiji danas usporedio je s onom u bivšoj Istočnoj Njemačkoj i rekao da se radi o "režimima za koje je datum pada Zida upozorenje ispunjeno strahom, a ne razlog za slavlje".




Ovdje je 5 zanimljivih činjenica o Berlinskom zidu.


Pet činjenica o Berlinskom zidu

Srušen u euforičnom raspoloženju u studenome 1989. Berlinski zid godinama je bio mučan simbol podjele Njemačke i obilježje sukoba između sovjetskog bloka i Zapada. 



Armirani beton

Gradnja zida počela je 13. kolovoza 1961., samo nekoliko dana nakon što je tadašnji prvi čovjek DDR-a Walter Ulbricht obećao da "nitko nema namjeru graditi nekakav zid".

Izgrađen je kako bi se zaustavio egzodus Nijemaca s istoka na zapad (tri milijuna ljudi od 1945. do 1961.). Ukupna mu je dužina bila 155 kilometara. Od toga su 43 kilometra zida presjekla Berlin u smjeru sjever-jug, a s još 112 kilometara grad je izoliran od ostatka DDR-a.

U većem dijelu zid se sastojao od 3,6 metara visokog armiranog betona s cilindričnim vrhom kako bi se u startu obeshrabrili pokušaji penjanja preko njega.

Iza istočne strane zida bio je i brisani prostor, "pojas smrti", koji je istočnonjemačkim stražarima omogućio nesmetanu liniju vatre na bjegunce u pokušaju približavanja zidu.


Najosvjetljeniji dio Berlina

Granicu je osiguravalo 7000 graničara koji su bili raspoređeni na 302 kontrolna tornja i 20 bunkera. Ulične svjetiljke postavljene su na svakih 30 metara što je zid činilo najosvjetljenijim dijelom Berlina, u kontrastu s tamom u koju je uronio istočni Berlin.

Dodatno osiguranje činili su alarmi, jarci, bodljikava žica, uređaji za automatsku paljbu i neprestane patrole vojnika s psima.

U spomenutom brisanom prostoru, u koji nisu smjeli ni istočnonjemački vojnici, nemoguće je bilo sakriti tragove.

Checkpoint Charlie

Kroz zid se moglo preko sedam službenih graničnih prijelaza. Najpoznatiji je svakako Checkpoint Charlie između današnjih četvrti Mitte i Kreuzberg.

On je bio poprište konfrontacije SAD-a i SSSR-a u listopadu 1961. kada su tenkovi i vojnici nekoliko sati bili u punoj pripravnosti pucati jedni na druge nakon prijepora oko slobode kretanja američkog diplomata Allana Lightnera.
Ondje je godinu poslije u kiši metaka život izgubio 18-godišnji zidar Peter Fechter koji je htio pobjeći sestri u Zapadni Berlin.

Tunel 57

U 28 godina postojanja zida bilo je mnogo pokušaja bijega na zapad, često fatalnih. Pretpostavlja se da je ondje između 1961. i 1989. stradalo 140 ljudi, ali točan broj nije poznat.

No, bilo je i mnogo uspješnih pokušaja. Najpoznatiji prolaz bio je "tunel 57", nazvan tako jer je njime u listopadu 1964. na zapad pobjeglo 57 ljudi. Prokopali su ga studenti sa zapada, bio je dug 140 metara, počevši iz podruma napuštene pekarnice nedaleko od zapadne strane zida. 

Jedan od najspektakularnijih bjegova na zapad je 1988. pošao za rukom istočnoberlinskoj obitelji koja je preko zida preletjela poljoprivrednim zrakoplovom.

Inženjer elektronike Winfried Freudenberg nije bio te sreće. U ožujku 1989., samo osam mjeseci prije pada zida, balon kojim je preletio betonsku barijeru srušio iznad zapadnog dijela grada. On je posljednja žrtva Berlinskog zida.

Ich bin ein Berliner

"Ich bin ein Berliner", četiri riječi koje je izgovorio John Fitzgerald Kennedy tijekom povijesna posjeta Berlinu 26. lipnja 1963., ušle su u kolektivno sjećanje.

Dvije godine nakon podizanja "zida stida", američki predsjednik htio je na njemačkom jeziku pokazati da je zapad solidaran s Berlinčanima.

Njegov nasljednik Ronald Reagan 24 godine poslije stajao je za govornicom ispred Brandenburških vrata i vičući poručio sovjetskom kolegi Mihailu Gorbačovu da "sruši taj zid". Što je dvije godine poslije, uz zeleno svjetlo Moskve, i učinjeno.

Zid je stajao 28 godina, dva mjeseca i 28 dana.




hrt.hr/ HIC.hr
foto:Reuters


 



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre