HIC grbovi-500-100
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama



HRVATSKI ŠAH

komplet hrvatski šah



zlatnici i srebrnjaci

 

 


20. lipnja 2022.
BEROŠOVA REFORMA ZDRAVSTVA
Procurili neki detalji velike reforme zdravstva ; ministar najavio jače mjere protiv lažnih bolovanja



Vili Beroš






























Dugovi, liste čekanja, premalo liječnika, nezdrave navike. Hrvatski zdravstveni karton ima tisuće stranica. I svi ministri planirali su ga reformirati, no zdravstvena reforma nikako da zaživi. Više od godinu dana
ministar Beroš svečano najavljuje, sada su poznati i neki reformski obrisi koje je proučila reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak.
Dio reformskih planova koji su do sada poznati reporterka je podijelila u dva koraka - obiteljsku medicinu i bolnice, piše dnevnik.hr .


Primarna zaštita prvi je korak kad vam treba doktor, ovdje se planiraju mobilne ljekarne, mobilne ambulante. Plan je otvoriti više ordinacija u domovima zdravlja. Tu je ipak najveći problem koji će to liječnici tamo raditi, jer unatoč planovima specijalizacija i rasta plaća, ne treba zaboraviti da svaki treći liječnik u Hrvatskoj u roku od pet godina može u mirovinu.

Prijedlog je i da bi bolnički liječnici dolazili u domove zdravlja obaviti neke preglede, recimo ginekolog iz bolnice odradio bi poslijepodnevnu smjenu u domu zdravlja koji ima problem s manjkom te struke. No tu je pitanje kada, u sklopu radnog vremena, kako, ako znamo da liječnici rade prekovremeno. Tu su sistematski pregledi, za starije od 18, doduše još uvijek se ne znaju detalji.

Prevencija je ključ i kod nacionalnih programa, pa će zaživjeti i dva nova, melanom i otkrivanje kolesterola kod djece. Za sve one koji nemaju dopunsko, a završe na bolničkom liječenju, umjesto dosadašnjih 2.000 kuna spominje se da bi maksimalni iznos za zdravstvene usluge bio dvostruko veći.


Bolnički sustav

Što se bolničkog sustava tiče, županijske bolnice mijenjaju vlasnika, iz lokalnih idu u državne ruke. Mogle bi se tu mijenjati i neke stare navike, da se ne ide na svaki pregled u bolnicu koja vam je najbliže, nego u onu koja je kvalitetnija po usluzi koju vam pruža. Laički rečeno to znači da ne moraju svi biti za sve.
Na primjer, karcinom štitnjače više se ne bi operirao u manjoj bolnici, gdje doktori to možda obavljaju pet puta na godinu, nego u centrima izvrsnosti.

Pročešljat će se opet lista skupih lijekova, da se vidi koji zaista trebaju biti na popisu i koji pomažu pacijentima. Neki liječnici više ne bi smjeli raditi u dvije bolnice, javnoj i privatnoj, jer i tu bi se uvela neka ograničenja.

Bolničko liječenje trebalo bi se smanjiti za deset posto, dok bi se u dnevnim bolnicama povećalo za dvadeset posto, pa bi sve to dovelo do toga da se prosječni broj dana liječenja smanji sa sadašnjih devet na sedam.

Sve ovo su tek obrisi reforme, koji bi se trebali uvoditi u tri faze, do 2030. Dug je to put, pun izmjena zakona, ali nije ovo prva reforma zdravstva koja se obećava i planira, a zdravstvo je na kraju sve bolesnije.

Beroš najavio jače mjere protiv "lažnih bolovanja"

Ministar zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak je najavio jače mjere protiv 'lažnih bolovanja' i veće ovlasti kontrolora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji će odmah zaključivati neopravdana bolovanja.

 Cilj nam je osnažiti ulogu HZZO-a koji će značajno umanjiti mogućnost za manipulaciju. To će se provesti putem češćih žurnih kontrola i zaključivanja bolovanja direktno od strane kontrolora HZZO-a u slučaju uočavanja određenih nepravilnosti, poručio je Beroš reagirajući na izvješće HZZO-a o porastu broja bolovanja u protekloj godini. Zloupotrebe bolovanja ne bi smjele više prolaziti i planiramo ih eliminirati iz sustava putem zakonskih izmjena u sklopu reformskih mjera u zdravstvu, izjavio je Beroš.

Tijekom 2021. godine evidentirano je rekordnih 20,1 milijun dana bolovanja u Hrvatskoj, unatoč tome što su kontrolori HZZO-a zatvorili 35 posto pregledanih bolovanja. Beroš napominje da izabrani liječnik svakom bolesniku, zatraži li to zdravstveno stanje ima pravo odrediti bolovanje. No, ono što se naziva 'lažnim bolovanjem' nije bolovanje, već očita zloupotreba zakona koja ne smije postojati u zdravstvenom sustavu.

Analizirajući postojeći sustav bolovanja u Hrvatskoj kao i modele drugih zemalja u Europi, Ministarstvo zdravstva i HZZO održali su šire konzultacije s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) s kojima razmatraju nužne promjene u sustavu bolovanja u smjeru nužnih izmjena zakona i pravilnika s ciljem dodatnog unaprjeđenja postojećeg modela te u konačnici podizanja učinkovitosti zdravstva, ali i konkurentnosti gospodarstva.

Beroš je proteklih dana, najavljujući reformske mjere, izjavio da bolovanja godišnje HZZO i poslodavce stoje tri milijarde kuna. (HRT)





Ministar Beroš predstavio neke od reformskih mjera zdravstva


13. lipnja 2022.:
Uspostava županijskih domova zdravlja, nova mreža zdravstvene zaštite te financijski održivo
upravljanje bolnicama neke su od reformskih mjera koje je u subotu na konferenciji Medicina&
Mediji (MedMed 2022.) predstavio ministar zdravstva Vili Beroš.

- Ide se u daljnje objedinjavanje javne nabave, reviziju liste lijekova HZZO-a, novi model ugovaranja i plaćanja, izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, aktivno upravljanje specijalizacijama te regulaciju javnog i privatnog rada, istaknuo je Beroš u video prezentaciji zdravstvene reforme.

Jednodnevnu konferenciju, posvećenu reformi zdravstva, organizirao je Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND), a okupila je zdravstvene djelatnike i predstavnike
medija.



Ciljani preventivni pregledi; bolnički specijalisti ulaze u domove zdravlja 

- Vraćamo se na Štamparove postavke, fokus je na preventivnim pregledima, promicanju zdravih navika
i podizanju zdravstvene pismenosti, poručio je Beroš.

Domove zdravlja će se objediniti tako da svaka županija ima po jedan, osim Zagreba zbog velikog broja stanovnika. Ravnatelj doma zdravlja dobit će ovlasti organizacije primarne zdravstvene zaštite na svom području, uključujući i privatne ordinacije.

Uključivanjem bolničkih specijalista u domove zdravlja povećat će se dostupnost njihovih usluga, a primarnu zaštitu ojačat će se boljim uvjetima rada, većim plaćama i nagrađivanjem prema radu, odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima.

U sklopu primarne u planu je i pripajanje sanitetskog prijevoza hitnoj medicini, kao i jača kontrola bolovanja kako bi se smanjio iznos od tri milijarde kuna, koliko godišnje poslodavci i HZZO izdvajaju za
tu stavku.

Za provedbu reforme nužne su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju, što se očekuje krajem godine.


Sve bolnice postaju državne, s izuzetkom specijalnih bolnica 


Na razini bolničkog sustava prenijet će se osnivačka prava sa županija na državu, tako da će sve bolnice,
izuzev specijalnih, postati državne.

Time će se, kaže Beroš, omogućiti novi model upravljanja bolnicama, standardizacija bolničkih procesa i financijska održivost. Fokus je na jačanju dnevnih bolnica, smanjenju akutnih stacionarnih kapaciteta, a povećavaju se kapaciteti za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje.

Provest će se kategorizacija bolnica, tako da će se znati koje usluge i na kojoj razini pojedina bolnica obavlja i ugovara.

Uspostavit će se nova mreža zdravstvene zaštite sa ciljem smanjenja listi čekanja i racionalizacija troškova, te će se revidirati bolnički kapaciteti sukladno potrebama gravitirajućeg stanovništva.

Funkcionalna integracija bolnica osigurat će preraspodjelu bolničkih usluga, ukloniti nepotrebno umnožavanje postupaka na malim geografskim udaljenostima.

Beroš je najavio i uspostavu jasnih granica između rada u javnom zdravstvu i privatnoj praksi, te poručio da se neće zatvarati oči pred zanemarivanjem radnih obaveza pojedinaca u matičnim ustanovama u korist dopunskog rada u privatnoj praksi.

- Odnosi se moraju urediti tako da se jasno znaju granice gdje završava jedno, a počinje drugo, poručio je.


Nacionalni i regionalni centri izvrsnosti 

Uspostavljaju se nacionalni i regionalni centri izvrsnosti, registri kvalitete i jača sustav mjerenja ishoda liječenja, a kvalitetnu zdravstvenu uslugu vrednovat će se kroz nove modele ugovaranja i plaćanja.

Što se tiče infrastrukturnih projekata, ministar je najavio nastavak revitalizacije Imunološkog zavoda i projekta Nacionalne dječje bolnice Blato te uspostavu namjenske Helikopterske hitne medicinske službe (HEMS).

Beroš je poručio kako "ne gaji iluzije da će reformu biti lako i jednostavno ostvariti", aludirajući na negativne reakcije, a da još nije do kraja rečeno - ni što, ni kako će se provoditi.

- Razumljivo je da svaka promjena ili najava promjena izaziva oprez, početnu rezervu i uglavnom otpor. Razumljivo je da svaka osoba ili interesna grupa traži jasan odgovor - gdje sam tu ja, gdje smo tu mi, rekao je ministar istaknuvši da nužni reformski koraci ne smiju stajati zbog konformizma i straha od promjena.

- To što nitko prije nas nije proveo reformu zdravstva, ne znači da mi to zajednički ne možemo ostvariti, rekao je i pozvao je na društveni i politički konsenzus jer će reformu biti puno teže provoditi uz kočenje političkih oponenata i interesnih grupa. (HRT.hr)



RANIJE OBJAVLJENO
Nema više bolovanja na teret HZZO-a, mladi ostaju bez povlastica za osiguranje...


25. listopada 2021.
: Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti po kojemu bi u državno vlasništvo prešle sve opće i specijalne bolnice te zavodi za javno zdravstvo i hitnu medicinu već je naišao
na niz kritika, a to je tek manji dio izmjena u zdravstvu koje priprema ekipa u ministarstvu Vilija Beroša. Reforme su nužne, kaže ministar Beroš i dodaje da centralizacija bolnica ne dovodi do rješenja,
ali omogućava druge korake.

Objedinjavanje javne nabave za sve zdravstvene ustanove u zemlji samo je jedan korak kojim se, nastavlja, postiže ujednačavanje kvalitete roba, ali i optimizacija troškova nabave (količinski popust, bolja pregovaračka pozicija, kontrola troškova, transparentnost), piše jutarnji.hr


- Napravit će se i analiza postojećeg broja te stanja uređaja i opreme u svim zdravstvenim ustanovama, sačiniti registar opreme, a uz to i petogodišnji plan nabavke nove opreme - kaže Beroš, navodeći da je to tek jedna u nizu reformskih mjera.

Zahvati do 2027.

Doznaje se da je u Ministarstvu zdravstva izrađen dokument na 40-ak stranica u kojemu su pobrojani svi zahvati u sustav koji bi se provodili do 2027. godine. U njemu su mjere koje bi trebale pridonijeti uštedama u zdravstvu, no naglasak je na nedostatnim prihodima. Samo se do kraja ove godine očekuje se generiranje 6,7 milijardi kuna novog dospjelog duga (dospjele neplaćene obaveze za lijekove i potrošni medicinski materijal).

Berošev tim upozorava kako je za održivost sustava pri trenutačnoj razini potrošnje potrebno povećanje prihoda zdravstvenog sustava od minimalno 1 do 1,5 posto BDP-a što je oko šest milijardi kuna dodatnog proračunskog transfera.

Jedan od poteza koji se predlaže je uključivanje mladih u participaciju prihoda za zdravstvo. To bi značilo ukidanje olakšice za mlade do 30 godina da od prvog zaposlenja do pete godine radnog staža ne trebaju uplaćivati doprinose za zdravstveno osiguranje. Po nekim procjenama time bi se godišnje uprihodilo oko 1,2 milijarde kuna.

Povećao bi se i najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, koji sada ne smije prelaziti 2000 kuna po ispostavljenom računu. On se pokriva dopunskim zdravstvenim osiguranjem ili iz džepa korisnika usluge. Ministarstvo smatra da bi se taj iznos trebao povećati na 4000 kuna i tvrdi kako to ne bi povisilo cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja, već znatno proširilo krug osoba koje bi ga uplaćivale.

Treći prijedlog odnosi se na naknade koje se pokrivaju iz HZZO-a. Ukupan godišnji iznos za naknade na razini HZZO-a tijekom 2019. je iznosio 2,6 milijardi kuna, a 2020. se popeo na 2,9 milijardi. Beroševo ministarstvo predlaže da se naknade za bolovanja, porodiljske dopuste i druge skinu sa stavke HZZO-a. Kome bi se taj trošak prelio, ne navode, ali se u dokumentu spominje da u nekim zemljama EU postoji razdoblje čekanja od tri dana i da pravo na naknadu počinje od četvrtog dana bolesti.

Loš gospodar

- Bolnice su javne, bez obzira na to tko im je osnivač. Čine mrežu i nema razloga da im se ne propiše obaveza sudjelovanja u zajedničkoj javnoj nabavi, bez obzira na to u čijem su vlasništvu - kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji ne vidi svrhu u prevođenju svih bolnica u državno vlasništvo. Tim prije što se 76 posto duga odnosi na 10 bolnica u državnom vlasništvu, dok dug općih bolnica iznosi 23 posto, a specijalnih bolnica samo jedan posto.

- Ovi podaci pokazuju da država najlošije upravlja bolnicama. Ako je cilj samo objedinjena javna nabava, ona se može provesti i bez preuzimanja upravljačkih prava. Ako je cilj smanjenje dugova, zašto se preuzimaju specijalne bolnice koje čine tek jedan posto duga? - pita Grbin.

Po njemu, predloženi zakon dovodi u pitanje održivost prenapregnutog sustava. Pribojava se da će efekt biti egzodus liječnika i drugog zdravstvenog osoblja iz javnog zdravstva u privatno, a istovremeno se ne jamči poboljšanje, nego se riskira smanjenje kvalitete zaštite koju će dobiti pacijenti i povećanje listi čekanja jer će vrijeme potrebno za implementaciju ovakvog zakona izravno utjecati na sposobnost bolničkog sustava da radi svoj posao.

- Jedino što se provlači kroz cijeli zakon je iz aviona vidljiva želja HDZ-a da stavi šapu na cijeli bolnički sustav - zaključuje Grbin.

- Možda je centralizacija sustava smišljeni politički alat kojim HDZ pokušava učvrstiti utjecaj na terenu - kaže predsjednik Mosta Božo Petrov i dodaje da plan ušteda na koji se cilja na javnoj nabavi nema čvrstu podlogu jer najveći gubitaši u apsolutnim brojevima nisu ustanove zahvaćene ovim paketom izmjena i dopuna.

 

Strukturne promjene

- Osim toga nema govora o strukturnim promjenama kojima bi bile zahvaćene djelatnosti, procjena učinkovitosti sustava praćenja ishoda liječenja, održiva farmakoekonomika skupih lijekova.

- Gotovo je sigurno da će ovaj prijedlog zaobići rješavanje neprovođenja plana specijalističkog usavršavanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim je započeto tek desetak specijalizacija, a planirano 200 u protekle dvije godine, a zanemarivanje pravog problema rezultirat će skorim zatvaranjem stotina ordinacija opće obiteljske medicine - prognozira Petrov, koji, kao ni Grbin, ne vidi ni svrhu centralizacije zavoda za javno zdravstvo i hitnu medicinu.

- Predloženim mjerama ne postiže se ništa osim što se otvara prostor za privatizaciju određenog dijela usluga koje pružaju zavodi za javno zdravstvo i osiguranje posla za poduzetnike bliske sadašnjoj vlasti - kazao je predsjednik SDP-a.

Što kažu u Ministarstvu financija?

U Ministarstvo financija, piše jutarnji.hr , još nije stigao reformski paket koji je za zdravstveni sustav pripremilo Ministarstvo zdravstva, pa je ministru financija Zdravku Mariću iz resora njegovog kolege Vilija Beroša na stolu samo rebalans proračuna i novo krpanje rupa u zdravstv

Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak