| |
|
4. ožujka 2010.
Josip Muselimović, odvjetnik i književnik, o opasnosti iseljenja Hrvata iz Bosne i Hercegovine
Hrvatska mora zaštiti svoje državljane, gdje god oni žive
U Republici Hrvatskoj često se traži krivnja za nečije neuspjehe, kako političke, tako gospodarske i druge. Vladajuća garnitura i oporba nerijetko za svoje promašaje optužuju cijele regije, etiketiraju narod, a posebno kad je u pitanju njihov interes odriču se svega i ne biraju sredstava za uklanjanje onoga što ih na tom putu priječi. Tako je i s pripremama pristupa Republike Hrvatske u Europsku Uniju, u čemu bez pogovora ispunjava sve uvjete nalogodavca bez obzira na posljedice za hrvatski narod. Tome je pokazatelj i optužba hrvatskih generala, omalovažavanje branitelja, dakle onih koji su izborili hrvatsku slobodu, zatim brojnih zaslužnih Hrvata i hrvatskih građana koji su dali svoj doprinos za stvaranje hrvatske samostalnosti. U Hrvatskoj politici već desetke godina, poput žabokrečine, sjede iste osobe, a stanje se ne miče s mrtve točke. Mnogi od njih vode politiku tako da etiketiraju krivca među svojim narodom, a sve donedavno i sama institucija predsjednika dijelila je Hrvate na vaše i naše.
O odnosu hrvatskih vlasti prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske, posebno prema onima na području Bosne i Hercegovine, te o vladinu Prijedlogu zakona o prebivalištu i boravištu govori Josip Muselimović, odvjetnik i književnik iz Mostara. Predsjednik je Matice hrvatske iz Mostara, zatim je predsjednik Komiteta za svjetski poredak i humanizam Internacionalne lige humanista. Autor je knjiga: "Poštovani suci, zašto", "Moje odvjetničke godine", "35 godina u službi pravde i humanizma", "Druga savjest" (kazališna drama)", "Tek iza rešetaka osjetila sam slobodu" (radijska drama). Dobitnik je Velike povelje i Plakete "Dr. Ivo Politeo" za životno djelo u odvjetništvu, odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, za osobit doprinos na afirmaciji hrvatskoga kulturnog identiteta u zemlji i inozemstvu.
- Ustav Republike Hrvatske nalaže voditi brigu o Hrvatima koji žive na prostorima Bosne i Hercegovine. U kojoj mjeri to čini aktualna vlast i kakav je odnos prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji u realnom stanju nemaju ni status nacionalne manjine, a kamoli konstitutivnog naroda?
JOSIP MUSELIMOVIĆ: Bez velike i opsežne rasprave na to pitanje nije moguće odgovoriti. Prije svega trebalo bi poći od zanimljivih odredaba Ustava Republike Hrvatske. Tako se u članku 10. Ustava navodi da će Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i poticati njihove veze s domovinom. U ovom dijelu ta odredba Ustava je jasna i ona se ne bi mogla podvrći bilo kakvoj kritici ili polemici. Međutim, nije mi posve jasan nastavak navedenog članka u kome se navodi da se "dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobita skrb Republike Hrvatske". Ako se ovdje misli na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, nije mi jasna takva ponižavajuća pozicija. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nije ni maloljetan ni malouman da bi mu trebala skrb. U ovom času njemu je potrebna odlučna i učinkovita zaštita njegovih nacionalnih interesa i ništa više. Sveta je istina da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini najstariji narod i da su se na njegovu duhovnom i intelektualnom nasljeđu iznjedrila obojica naših nobelovaca: Ivo Andrić i Vladimir Prelog. Isto tako sveta je istina da je na planu zaštite interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini izostao i minimum očekivane zaštite njegovih nacionalnih interesa od strane Republike Hrvatske. Nitko se nije oglasio u trenutku barbarskog i nezakonitog uništenja Hercegovačke banke, lokomotive razvitka i napretka hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, nitko se nije oglasio u trenucima nezakonitih ponoćnih uhićenja uz duge cijevi, kapuljače i helikoptere legitimno izabranih predstavnika našeg naroda, i nitko se nije oglasio u trenucima izricanja robovlasničkih mjera zabrane obavljanja svih javnih ili izabranih funkcija desetinama legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Konačno, nitko se na pravi način nije oglasio na nepravedna rješenja Dejtonskog sporazuma ili nametnutog statuta gradu Mostaru, iako su i sami visoki predstavnici kazali da su to luđačke košulje na tijelu naših naroda.
"Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini dijeli sudbinu i posljedice politike minulih desetljeća. Tako ozbiljni pokazatelji govore da je u Domovinskom ratu čak 60 posto poginulih i ranjenih onih Hrvata koji su, ili čiji su roditelji rođeni u Bosni i Hercegovini. U to vrijeme oni nisu bili ničiji teret. Sva stečena prava imaju svoje ishodište iz tog perioda, perioda Domovinskog rata. Svaka ozbiljna država morala bi poštovati te pokazatelje. Konačno, živimo u vremenu tzv. ograničenog suvereniteta i sve je moguće."
Nerazuman zakon bio bi posljednji udarac
- Komisije "Iustitia et pax" upozorile su kako je odluka Vlade Republike Hrvatske da se u saborsku proceduru uputi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana unijela nemir među Hrvate u Bosni i Hercegovini. Kako komentirate tu odluku?
MUSELIMOVIĆ: Republika Hrvatska nalazi se na svom putu prema Europskoj Uniji. Na toj stazi, zasada glorificiranoj stazi, mnoge će se stvari prepravljati i prilagođavati. Potaknuto pitanje izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu s razlogom je izazvalo strah i zebnju među hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Izmoren udarcima minulih desetljeća hrvatski narod nalazi se na "podu", i još jedan takav udarac udaljio bi ga s povijesne scene i odveo na marginu svih društvenih zbivanja. Spustila bi se zavjesa stoljetnih zabluda i lutanja, i na prostorima Bosne i Hercegovine ostao bi onaj tko ne bi imao kamo. U takvim društvenim okolnostima, davno sam rekao, i moj Mostar postat će grad hrvatskih umirovljenika. Mladi ljudi poći će prema europskoj Hrvatskoj ili nekim drugim prostorima. Dakle, komisije "Iustitia et pax" s razlogom su upozorile na uznemirenost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U ovim sudbonosnim vremenima hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini potrebno je duhovno, političko i kulturno jedinstvo. Komu mogu poslužiti podjele unutar Hrvatske demokratske zajednice, komu mogu poslužiti podjele unutar Katoličke Crkve, komu mogu poslužiti podjele unutar Hrvatskoga kulturnog društva "Napredak". Za puno stvari i sami smo odgovorni.
- Mnoge europske zemlje koje demokraciju prakticiraju godinama ne diraju u zakonom stečena prava. Konkretno, može li se stečeno pravo, u ovom slučaju hrvatsko državljanstvo, izgubiti i pod kojim uvjetima. Zapravo pod kojim bi se uvjetima Hrvati u Bosni i Hercegovini morali odreći jednoga državljanstva?
MUSELIMOVIĆ: Mislim da se Hrvatima u Bosni i Hercegovini niti pod kojim uvjetima i pritiscima ne može oduzeti status hrvatskih državljana. Ako bi se, ne dao Bog, dirnulo u ovo stečeno pravo, Republika Hrvatska izvršila bi svoju eutanaziju. Zar je potrebno naglašavati što u ukupnom hrvatskom duhovnom, kulturnom i sportskom životu znače imena: biskup elimir Puljić, Miljenko Puljić, fra Jozo Zovko, Julijana Matanović, Miljenko Jergović, Mile Stojić, Ivan i Dubravko Lovrenović, Ivica arić, Gradimir Gojer, Miroslav Blažević, Marin Čilić, Ivan Ljubičić, Gordan Kožulj, Mirko Alilović, Dejan Lovren, Vedran Ćorluka i tako redom unedogled. Vrijedno je naglasiti i cijeli niz gospodarskih dragulja i s ponosom naglasiti da se nitko od njih ne nalazi u prepunim kazamatima Remetinca.
"ivimo u vremenu ograničenog suvereniteta"
- Koja se stečena prava Hrvatima u Bosni i Hercegovini mogu oduzeti? Trebaju li se Hrvati u Bosni i Hercegovini bojati gubljenja socijalnih i obrazovnih prava stečevina u Republici Hrvatskoj, odnosno kako je moguće urediti da financijski teret od tih prava dijeli s institucijama Bosne i Hercegovine?
MUSELIMOVIĆ: Pitanje eventualnog oduzeća stečenih socijalnih i obrazovnih prava u Republici Hrvatskoj pitanje je na koje može odgovoriti samo Vlada Republike Hrvatske. Naime, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini dijeli sudbinu i posljedice politike minulih desetljeća. Tako ozbiljni pokazatelji govore da je u Domovinskom ratu čak 60 posto poginulih i ranjenih onih Hrvata koji su, ili čiji su roditelji rođeni u Bosni i Hercegovini. U to vrijeme oni nisu bili ničiji teret. Sva stečena prava imaju svoje ishodište iz tog perioda, perioda Domovinskog rata. Svaka ozbiljna država morala bi poštovati te pokazatelje. Konačno, živimo u vremenu tzv. ograničenog suvereniteta i sve je moguće.
Komu Hrvatska izvozi u BiH?
- Ako bi se provela vladina odluka koja je najavljena, ili njoj slična, kako bi bilo moguće zadržati Hrvate u Bosni i Hercegovini, kojih je početkom rata bilo 950.000, a po popisu iz prošle godine nešto više od 450.000. Koliko bi to izazvalo novi egzodus, jer je logično da bi mladi ljudi odabrali Republiku Hrvatsku. Koliko Republika Hrvatska treba voditi, zapravo vodi li računa da se Hrvati vrate tamo odakle su protjerani?
MUSELIMOVIĆ: Sasvim je sigurno da bi se dogodio novi egzodus. Malo čas sam rekao da bi svatko pošao svojim putem. Ostao bi onaj tko ne bi imao kamo poći. ivimo u vremenu prenaglašenih polarizacija. Iza bošnjačkog naroda otvoreno je stala Turska, iza Republike Srpske Republika Srbija i moćna Rusija, a brojčano prepolovljeni hrvatski narod prepušten je nedovoljnoj zaštiti matične domovine. Objektivan osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti natjerao bi i staro i mlado na određena pomicanja. U slučaju novog egzodus, Republika Hrvatska ostala bi bez svoga najsigurnijeg gospodarskog prostora i tržišta. Pouzdani pokazatelji govore da Republika Hrvatska na prostore Bosne i Hercegovine izvozi oko 40 posto svoje ukupne proizvodnje. Budući da se većina izvoza odnosi na prostore koje nastanjuje hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, opravdano je postaviti pitanje tko komu pomaže.
- Primjerice, ako se Hrvatu s područja Posavine (ili drugog mjesta gdje se ne može vratiti) koji ima dvojno prebivalište jedno oduzme, logično je da će se odreći onoga gdje ne može živjeti. Može li on ostvariti sva prava na obnovu i ostalo što mu pripada s prebivalištem?
MUSELIMOVIĆ: Naravno, svatko će se odreći onoga prebivališta na koje se ne može vratiti i one adrese na kojoj ne može obnoviti život dostojan čovjeka. Prava po ovoj osnovi ne bi smjela biti reducirana. Nije razorena samo Bosanska Posavina. Razorena je cijela Bosna i Hercegovina, razorena je duša čestitoga hrvatskog čovjeka iz Hercegovine, Srednje Bosne i Posavine. Zašto? Zato što je s nevinom odanošću pošao u obranu matične domovine, zato što je uveden u sukobe s narodima s kojima je stoljećima živio i s kojima mu je i dalje živjeti. Konačno, treba reći da bitne odluke nisu donošene u Hercegovini, Srednjoj Bosni ili Posavini. A danas? Treba uspostaviti red, treba uspostaviti svaki red, ali je nepravedno i pomisliti o redukciji stečenih prava u Republici Hrvatskoj.
Tko štiti hrvatske interese u BiH?
- Na koji način napraviti poveznicu među Hrvatima i svima omogućiti da žive na svojim "ognjištima"? Zar nije tužno da niti jedna investicija iz Republike Hrvatske ne može zaživjeti na prostorima s muslimanima-Bošnjacima. Npr. pokušaj ulaganja u Tvornicu duhana u Mostaru, gdje je rečeno: "Svima da, samo Hrvatima ne!" Kako to nadići, što je radio hrvatski predsjednik deset godina, a što rade diplomatske službe?
MUSELIMOVIĆ: Ozbiljni povjesničari kažu da se na prostorima Bosne i Hercegovine nikada nije dogodilo takvo ratno sučeljavanje koje bi se moglo usporediti sa strahotama koje su proizišle iz posljednjeg rata. I danas, dakle 15 godina poslije, kada se prođe ulicama Mostara, pa i njegovim središtem, naići će se na slike razrušenog Dresdena iz II. svjetskog rata, na porušene i "iščupane" zgrade iz utrobe temelja. Tako su, nažalost, razrušeni i međunacionalni odnosi. Očito je, trebat će vremena da bi svatko na normalan način mogao zaživjeti i živjeti na svom "ognjištu". Ne znam što je s Tvornicom duhana u Mostaru, ali kao odvjetnik mogu posvjedočiti da su dvije vrlo ozbiljne investicije, jedna u Mostaru a druga u Sarajevu, zaustavljene samo stoga što su investitori bili iz Republike Hrvatske. O takvim slučajevima upoznate su državne institucije, njezini čelnici, njezini diplomatski predstavnici. To su slučajevi koji su zahtijevali najenergičniju reakciju predsjednika države Hrvatske, ministarstva vanjskih poslova, veleposlanstva, i tako redom.
Koga zastupaju hrvatski sabornici?
- U Pounju je s dvostrukim prebivalištem veći broj muslimana-Bošnjaka. Zašto to nitko ne spominje, zapravo, zašto su samo na meti Hrvati? Ista situacija je i s 100.000 etničkih Srba. Kako to prokomentirati.
MUSELIMOVIĆ: To pitanje samo po sebi ne zahtijeva odgovor jer ga već sadrži. Ono bi se moglo uputiti saborskim zastupnicima naše izborne jedinice. Nisam primijetio da su se o tom, ili bilo kojem drugom sličnom pitanju ikada oglasili.
- Biračko pravo hrvatskih državljana vezano je uz hrvatsko državljanstvo. Kako urediti popise birača te na koji bi način hrvatski državljani koji nemaju stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj mogli biti zastupljeni. Mogu li se uskladiti zakonodavstva Republike Hrvatske i Bosne Hercegovine s obzirom na pitanje prebivališta.
MUSELIMOVIĆ: Pojam državljanstva podrazumijeva sveukupna prava određene osobe u određenoj državi. Ona se ne bi mogla dijeliti po principu: ovo možeš, a ovo ne bi mogao. Sva sporna pitanju mogu i moraju se uskladiti. Zato i postoji država i njezin poredak.
Koliko je hrvatski suverenitet ograničen?
- Koliko su odluke Vlade Republike Hrvatske uvertira za prijedloge ustavnih promjena koje su naišle na vrlo kritično područje. Prema Vašem mišljenju, koliko je hrvatska politika podložna diktatima izvana, odnosno koliko je dodvornička hrvatska vlast na štetu hrvatskih državljana?
MUSELIMOVIĆ: Već prije sam spomenuo da živimo u vremenu ograničenog suvereniteta. Razlika je samo u tome što to danas ne provodi Moskva i Leonid Brežnjev nego službeni Bruxelles i administracija "svete" Europske Unije.
Odricanjem državljanstva nestali bi u BiH
- Je li poznata u svijetu ikoja država, posebno u Europi, koja se odriče svojih državljana, odnosno da ih isključuje iz svoga državnog sustava, bilo socijalnog, kulturnog ili gospodarskog? Primjerice, Italija vodi brigu o svojim državljanima, Njemačka o svojim, Francuska o svojim državljanima. Koliko je Hrvatska na tragu politike bivše Jugoslavije s težnjom da je Hrvata što manje. Npr. kada bi netko uzeo strano državljanstvo, morao se odreći svoga, je li to još uvijek aktualno?
MUSELIMOVIĆ: Zadaća je svake uređene države voditi brigu o članovima svoje zajednice, o svojim državljanima. Ta briga mora biti potpuna, bez obzira na to gdje njezini državljani žive. Puninu pripadnosti određenoj državi svaka osoba izvlači iz njezina političkog, socijalnog, kulturnog, duhovnog i gospodarskog sustava. Obavljajući odvjetnički posao, dobro znam koliku brigu iskazuju pojedine države u slučajevima kada se njezini državljani nađu u određenim neprilikama. Naveli ste nekoliko država koje su svoj državni sustav izgrađivali stoljećima. Duboko sam uvjeren da će i Republika Hrvatska pronaći način i zaštiti svoje državljane, bez obzira na to gdje oni žive. Ne vjerujem da bi mogli zapasti u tako tragične neprilike da bi se u slučaju određenja prema jednom državljanstvu hrvatski državljani morali odreći onog drugog. U tom slučaju Hrvati, kao narod, nestali bi s prostora Bosne i Hercegovine. Vjerujem da u političkom sustavu Republike Hrvatske postoje ljudi koji razumiju nastalu problematiku i koji će sve ovo riješiti na najbolje mogući način. I na zadovoljstvo svojih državljana koji žive na prostorima Bosne i Hercegovine.
- Ovih dana često se čuo termin, pa i od Predsjednika, "građani Republike Hrvatske", dakle, on u tehničkom smislu znači osobe koje žive na određenom prostoru, tj. na prostoru Republike Hrvatske. Kakva je to poruka državljanima Republike Hrvatske koji žive diljem svijeta. Zašto se bježi od ispravnog termina "državljani Republike Hrvatske". Je li to na neki način odricanje od Hrvata u Bosni i Hercegovini, a što istodobno dolazi u sukob s Ustavom Republike Hrvatske?
2. ožujka 2010.
Hrvati iz dijaspore tretirat će se kao stranci!
Izmjene i dopune Zakona o dvojnom prebivalištu još uvijek izaziva brojne nedoumice Hrvata iz dijaspore naročito kada je u pitanju imovina koju posjeduju u Hrvatskoj.
Posljednjih dana naše uredništvo primilo je mnogo poziva hrvatskih državljana, ne samo iz naše zemlje, nego i iz Njemačke i Austrije, koji su se raspitivali na koji način će nakon usvajanja zakona raspolagati svojom imovinom. Naime, najviše nedoumica i kontroverzi izazvala je činjenica predložene izmjene zakona još uvijek nisu uzele u obzir odnose s drugim zakonima, pogotovu onima koji tretiraju način plaćanja pristojbi i poreza na imovinu.
Tako je jasno, kazao je naš izvor iz Hrvatskog sabora, da će se na imovinu koju Hrvati iz dijaspore koji imaju dvojno prebivalište, primjenom novog zakona morati početi plaćati određene pristojbe i poreze. Konkretno, uzmemo li primjer hrvatskog državljanina koji trenutačno živi i radi u Berlinu, a posjeduje kuću u Hrvatskoj, na račun dvojnog prebivališta do sada nije morao plaćati dodatne poreze i pristojbe.
Međutim, kada zakon stupi na snagu, te se taj građanin iz Njemačke odrekne prebivališta u Hrvatskoj, imovinu će i dalje moći posjedovati, ali kao strani građanin, te će na nju plaćati kudikamo veće poreze i pristojbe. Drugo pitanje koje se nameće kada je u pitanju imovina, jest na koji način će hrvatski državljani iz inozemstva izdavati svoju imovinu u Hrvatskoj. Kako navode brojni hrvatski političari iz BiH, to pitanje još uvijek nije jasno definirano, ali i kod ove problematike vrlo je izgledno kako će primjerice građanin iz BiH, koji se odrekao prebivališta u Hrvatskoj, sada državi plaćati veće pristojbe i poreze.
S druge strane, ne treba posebno naglašavati da će primjena novog zakona također otežati svim Hrvatima iz dijaspore proceduru prilikom kupnje nekretnina u Hrvatskoj. Naime, kako se prilikom upisa imovine u gruntovnici morala pokazati osobna iskaznica, s dvojnim prebivalištem Hrvati iz svih europskih i svjetskih zemalja imali su sva prava kao i Hrvati iz Hrvatske.
Nakon usvajanja Zakona o dvojnom prebivalištu, oni koji se odreknu hrvatskog prebivališta, nekretnine u Hrvatskoj kupovat će kao strani državljani što će iziskivati puno veće financijske izdatke. Sve u svemu, naš se sugovornik slaže da su izmjene Zakona o prebivalištu vrlo loše donesene brzo i bez duboke analize, prepisane iz starog jugoslavenskog zakona, te na kraju djelomično i neustavne.
(DN livno-online)
25. veljače 2010.
Eskluzivno : Hrvatima iz BiH se nakon prebivališta ukida i dvojno državljanstvo
Hercegovina.info donosi Vam originalni preslik dokumenta Nacrta rezolucije Europskog parlamenta za Hrvatsku
Poznato je da je dosad Europska unija vršila pritisak na Hrvatsku raznim ultimatumima i prijetnjama kako nema ulaska u EU bez ispunjenja zadanih uvjeta.
U priloženom presliku dokumenta Nacrta rezolucije Europskog parlamenta za Hrvatsku od dana 13.01.2010 godine, Hrvatima iz BiH je najzanimljiviji dio dokumenta Broj 28 b gdje se navodi :"28.b potiče hrvatske vlasti da promisli svoju politiku koja se odnosi na dvojno državljanstvo , pogotovo u odnosu na hrvatske državljane nastanjene u Bosni i Hercegovini ; potiče hrvatske vlasti i europsku komisiju kako bi pronašli dobro i trajno rješenje za te državljane;"
Nije teško zaključiti da će se Hrvatska morati odreći Hrvata iz BiH, kako bi ušla u toliko željenu Europsku uniju.
Hercegovina.info
22. veljače 2010.
'Zakon o prebivalištu u RS-u dovršava započeto 1992.'
Dopredsjednik Republike Srpske iz redova hrvatskog naroda Davor Čoradaš upozorio je u razgovoru za tportal da bismo izglasavanjem najavljenog Zakona o prebivalištu i boravištu mogli sami staviti točku na projekt dovršen u Posavini 1992. godine, a to je čišćenje Hrvata iz tog dijela BiH.
Kao što je poznato, najava izglasavanja ovoga zakona unijela je nemir među Hrvate u Bosni i, Hercegovini i iako su najglasnije pritužbe stigle iz područja gdje su najbrojniji, Čordaš kaže da je upravo on kao predstavnik Hrvata u RS-u u suradnji s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem upozorio na probleme koje će on donijeti izbjeglima i malobrojnim Hrvatima koji još uvijek žive u tom dijelu te zemlje. Postoji strah od novog vala iseljavanja, ali i odustajanja od povratka i obnove u toj zemlji.
Čordaš smatra licemjernim izjavu potpredsjednika Sabora Vladimira eksa da se neće dirati prava osoba obuhvaćenih programom povratka i zbrinjavanja prognanih, raseljenih i izbjeglih kad se zna da su prognani iz Posavine i RS-a većinom i nisu u tim programima.
'Mi koji smo protjerani 1992. godine iz Broda, Drvente, Modriče ne koristimo nikakva socijalna prava koja nam ne pripadaju. Ovi ljudi radeći u Hrvatskoj i vani šalju novac u Posavinu. Izgradili su kuće i živote drugdje, ali se ne žele odreći svoga u RS-u', kaže dopredsjednik RS-a Čordaš. Požalio se da su općenito zapostavljeni i što se tiče pomoći koja stiže iz Hrvatske za Hrvate u BiH jer tek jedna desetina dođe do njih u RS-u.
'Neka nam ukinu pravo glasovanja, ali neka nam ne ukidaju pravo na prebivalište', zavapio je Čordaš. Srbi će uskoro napraviti popis stanovništva i to je gotova stvar, objašnjava on, uskoro će izbori u BiH i ovaj zakon će stvoriti probleme pri registraciji i samom glasovanju prognanih Hrvata na njima.
'Hrvate ovdje u vlast već odavno ne biraju Hrvati, a s ovim zakonom to će se još više pogoršati stvari. Ako nam se prijeti da moramo birati između hrvatske i bosanskohercegovačke osobne iskaznice, nitko neće izabrati ovu drugu. Tako se odriče plaćanja poreza u RS-u, a ubrzo će se onda morati odreći i svoje zemlje', mišljenja je Čordaš.
(hercegovina.info)
22. veljače 2010.
Mali Hercegovci neće više ići u hrvatske škole
Ako se usvoji Zakon o prebivalištu, kojim se ukida dosadašnja mogućnost dvojnih adresa, stotinjak osnovaca koji žive s druge strane granice u Hercegovini strahuju da od jeseni neće moći pohađati školu u Metkoviću.
Naime, učenici iz pograničnog područja, poglavito naselja Gabela Polje, Gabela, Doljani, Dračevo, do sada su osnovnu školu pohađali u Metkoviću, a većina njih došla je prije dvije godine, kad su u Hrvatskoj knjige bile besplatne. Neki su se za školovanje u metkovskim školama odlučili radi dječjeg doplatka, jer dijete za koje se traži doplatak mora pohađati školu u Republici Hrvatskoj.
Fiktivne adrese
Svi su oni zbunjeni najavljenim zakonom, a novonastala situacija nije puno jasnija ni nastavnicima te ravnateljima škola. Nitko od ravnatelja ne raspolaže točnim podacima o kolikom broju djece iz Hercegovine je riječ, budući su u razredne imenike djeca prijavila fiktivne adrese iz Metkoviću.
- O tome je još uvijek prerano govoriti. U školu se upisuju učenici na temelju dokaza o hrvatskom državljanstvu, bez obzira na to žive li u Metkoviću ili preko granice u Hercegovini. Ako netko želi pohađati našu školu i dostavi potrebnu dokumentaciju, mi smo ga dužni upisati - kazala nam je Božena Nikoletić, ravnateljica metkovske Osnovne škole Stjepana Radića.
Zbog najava iz Zagreba da će biti brisani s dvostrukih prebivališta, uznemirili su se roditelji djece iz pograničnih područja koja školu pohađaju u Metkoviću te na temelju toga ostvaruju i dodatna socijalna prava, poglavito dječji doplatak i zdravstveno osiguranje.
S desetak roditelja porazgovarali smo ispred dviju metkovskih škola, O Stjepana Radića i O don Mihovila Pavlinovića, dok su čekali i dovodili djecu između prve i druge smjene. Zbog činjenice da imaju dvojno prebivalište, u BiH i u Hrvatskoj, molili su da im ne otkrijemo identitet.
Nisu krili ogorčenje i gotovo svi su rekli da se osjećaju odbačeni i ostavljeni od Republike Hrvatske. Neki već razrađuju moguće opcije za jesen. Ako im djeca ne budu mogla školu pohađati u Hrvatskoj, upisat će ih u osnovne škole Čapljina ili Višići, koje također rade po hrvatskom nastavnom programu. Unatoč svemu, tek se rijetki žele odreći prebivališta u Hrvatskoj
Ne otkrivajte identitet
Napišite slobodno da ću se radije odreći adrese u BiH, pa ću tamo biti stranac. Hrvati iz Hercegovine ništa nisu krivi, a sada se na nama lome koplja visoke politike - rekao nam je jedan od roditelja. U naselju Gabela Polje, gdje su svi stanovnici istodobno prijavljeni u Metkoviću, nitko nije želio govoriti za novine, ni predstavnici mjesne zajednice i političkih stranaka.
Priznaju jedino da se nadaju da se zakon neće primjenjivati u praksi jer bi to bilo pogubno za Hrvate u BiH. No, strah roditelja iz Gabela Polja, Gabele, Doljana, Dračeva..., barem što se tiče prava školovanja njihove djece u Metkoviću - bezrazložan.
U Ministarstvu prosvjete i športa drže da izmjene zakona o prebivalištu građana nikako ne bi trebale imati utjecaja na školovanje djece iz pograničnih područja Hercegovine u Hrvatskoj.
Naime, kako obrazlaže Duje Bonacci, glasnogovornik Ministarstva, temelj upisa učenika u osnovnu i srednju školu je domovnica - dokaz o hrvatskom državljanstvu, a za školu nije presudno važno gdje taj učenik stvarno živi.
Slobodna Dalmacija
17. veljače 2010.
Kaptol se oglasio: 'Prijedlog zakon o prebivalištu je diskriminirajući'
U izjavi stoji kako Komisije smatraju da nema nikakva ustavnog utemeljenja zahtijevati od Hrvata s državljanstvom RH i BiH izbor po kojem bi se morali odreći ili svojih prava zajamčenih Ustavom BiH ili prava koja im ravnopravno jamči Ustav RH
Predsjednici Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH msgr. Vlado Košić i msgr. Pero Sudar danas su ocijenili kako su predložene izmjene i dopune zakona o prebivalištu i boravištu građana diskriminirajuće i idu na štetu Hrvata u BiH.
"Ukoliko se usvoji predloženi zakon, nije moguće isključiti veliki val novih emigranata u Hrvatsku do kojega bi došlo ne samo zbog diskriminacije, nego i zbog perspektive ulaska Hrvatske u EU", istakli su u predsjednici Biskupskih konferencija Hrvatske i BiH u zajedničkoj izjavi koju su objavili u Zagrebu u povodu rasprave što se vodi u Hrvatskom saboru o zakonu o prebivalištu i boravištu.
U izjavi stoji kako Komisije smatraju da nema nikakva ustavnog utemeljenja zahtijevati od Hrvata s državljanstvom RH i BiH izbor po kojem bi se morali odreći ili svojih prava zajamčenih Ustavom BiH ili prava koja im ravnopravno jamči Ustav RH.
"Mislim da je takav prijedlog zakona uzrok dodatnog straha i oni koji se budu morali odreći jednih dokumenata, većina, a napose mladi, odlučit će se zadržati hrvatske", kazao je msgr. Pero Sudar.
Msgr. Vlado Košić je izrazio je zadovoljstvo što se odustalo od hitnog donošenja tog zakona u Hrvatskom saboru i dodao da stajalište Crkve ima za cilj pomoći Vladi oko rješavanja tog pitanja.
U izjavi također procjenjuju da bi se socijalna izdvajanja koja su, kako navode, po sugestijama medijske kampanje, jedan od glavnih uzroka predlaganja takvog restriktivnog zakona, time značajno povećala.
"To što se dio hrvatskih državljana iz BiH koristi socijalnom pomoći RH neće ni za 300 godina doseći 35 milijardi eura, koliko se procjenjuje ratna šteta koju je Hrvatska pretrpjela zbog srpske agresije, a mi vjerujemo da će vrijedni bosansko-hercegovački Hrvati ubrzo stati na svoje noge i živjeti od svog rada, a ne od pomoći RH", stoji u izjavi i navodi se kako Komisije ne žele da se ukidaju prava ni etničkim Srbima, izbjeglicama iz Hrvatske i odlučno se zalažu za pravo svih da se vrate u svoje domovine i uključe u njihov razvoj i obnovu.
Podsjećajući kako velik broj europskih zemalja priznaje ili tolerira dvojno državljanstvo svojih građana, kao primjerice Talijani, Komisije su se založile da i Hrvatski sabor i Parlament BiH donesu usklađene zakone o prebivalištu i boravištu.
U izjavi, uz ostalo, ocjenjuju i kako "nije teško uvidjeti i složiti se da bez hrvatske sastavnice BiH ne može opstati što znači da može ponovno postati, u mnogo opasnijem obliku, žarište nemira i sukoba nepredvidivih razmjera".
IKA, Hercegovina.info
16. veljače 2010.
Broj Hrvata u BiH
Objavljujemo podatke o broju Hrvata u BIH po entitetima, županijama /regijama i općinama za 2009. godinu, te 2 prijedloga za treći entitet. Ovu iscrpnu analizu je izradio gospodin Darijan Grubišić na temelju podataka o broju katolika po župama u BIH, koje je autor uskladio s granicama općina
BROJ HRVATA/KATOLIKA U BOSNI I HERCEGOVINI PO OPĆINAMA, UPANIJAMA I ENTITETIMA (2007./2008./2009. god.) *na temelju blagoslova obitelji
FEDERACIJA BIH
1. Unsko-sanska županija
Općina Bihać 1991. god.= 5. 471
Općina Bihać 2009. god. (župe: Bihać, Zavalje)=2. 805(51,3%)
Općina Sanski Most 1991. god.(u današnjim granicama)=3. 479
Općina Sanski Most 2009. god. (župe: Sanski Most, Sasina, dio Stare Rijeke)= 288(8,3%)
Općina Ključ 1991. god.=336
Općina Ključ 2009. god. (župe: Ključ)= 15(4,5%)
Općina Velika Kladuša 1991. god.= 707
Općina Velika Kladuša 2009. god. (župe: dio Cetingrada)= 321 (45,4 %)
Unsko- Sanska županija 1991. god.=10. 323
Unsko- Sanska županija 2009. god.= 3. 429 (33,2 %)
2. Hercegbosanska županija
Općina Livno 1991. god.(samo stalni stanovnici)=22.318
Općina Livno 2009. god. (župe: Bila, Čuklić, Lištani, Livno, Ljubunčić, Odžak-Ćaić, Podhum, Vidoši)=20. 590 (92, 3%)
Općina Tomislavgrad 1991. god.=25. 347
Općina Tomislavgrad 2009. god. (župe: Rašeljke, Kongora, Seonica, ujica, Bukovica, Tomislavgrad, Roško Polje, Vinica, Grabovica , Prisoje)=17. 900 (70,6%)
Općina Kupres 1991. god.=3. 827
Općina Kupres 2009. God. (župe: Otinovci-Kupres, Rastičevo, Suho Polje)=3. 270 (85.5%)
Općina Glamoč 1991. god.= 184
Općina Glamoč 2009. god.(župe: Glamoč)= 960 (522 %)
Općina Drvar 1991. god.= 34
Općina Drvar 2009. god. (župe: Drvar)= 700 (2 059 %)
Općina Grahovo 1991. god.= 219
Općina Grahovo 2009. god. (župe: Grahovo, Uništa)= 230 (105 %)
Hercegbosanska upanija 1991. god.= 51. 929
Hercegbosanska županija 2009. god.= 43. 650 (84, 1%)
3. Zapadnohercegovačka županija
Općina iroki Brijeg 1991. god.= 26. 231
Općina iroki Brijeg 2009. god.(župe: Buhovo, Crnač, Mostarski Gradac, Izbično, Jare, Kočerin, Ljuti Dolac, Rasno, iroki Brijeg)= 27. 750 (105, 8%)
Općina Posušje 1991. god.= 16. 571
Općina Posušje 2009. god. (župe: Posušje, Rakitno, Sutina, Vinjani, Vir, Zagorje, Posuški Gradac)= 15. 514 (93,6%)
Općina Grude 1991. god.= 15. 939
Općina Grude 2009. god. (župe: Drinovci, Gorica, Grude, Ledinac, Ružići, Tihaljina, Raskrižje)=14. 087 (88.4%)
Općina Ljubuški 1991. god.= 25. 180
Općina Ljubuški 2009. god. (župe: Grljevići, Humac, Klobuk, Studenci, ipovača-Vojnići, Veljaci, Vitina) =25. 013 (99,4 %)
Zapadnohercegovačka županija 1991. god.= 83. 921
Zapadnohercegovačka županija 2009. god.= 82. 364 (98,2 %)
4. Hercegovačko-neretvanska županija
Općina Mostar 1991. god.= 42. 648
Općina Mostar 2009. god.(župe:Blagaj-Buna,Drežnica,Goranci, Kruševo, Katedralna,Cim, Ilići,Centar-Zalik,Rudnik,Franjevačka, Polog,dio Tepčića-Ploča, Potoci)= 61. 734 (145 %)
Općina Čitluk 1991. god.= 14. 544
Općina Čitluk 2009. god. (župe: Čerin, Čitluk, Gradina, Gradnići, dio Tepčića-Ploča, Međugorje)= 18. 602 (128 %)
Općina Čapljina 1991. god.= 15. 007
Općina Čapljina 2009. god. (župe: Čapljina, Gabela, Gabela Polje, Gorica-Struge, Čeljevo, Domanovići, Dračevo)= 17. 197 (114,6 %)
Općina Stolac 1991. god.(u današnjim granicama)= 5. 678
Općina Stolac 2009. god. (župe: Aldanići, Prenj, Rotimlja, Stolac)=7. 398 (130,3 %)
Općina Neum 1991. god.= 3. 738
Općina Neum 2009. god. (župe: Gradac, Hrasno, Hutovo, Neum)= 5. 278 (141,2 %)
Općina Ravno 1991. god.= 792
Općina Ravno 2009. god. (župe: dio Ravnog, Trebimlja, dio Trebinja)= 425 (53,7 %)
Općina Konjic 1991. god. (u današnjim granicama)= 11. 405
Općina Konjic 2009. god. (župe: Konjic, Glavatičevo, Podhum-itače, Obri, Solakova Kula)= 1. 820 (16 %)
Općina Jablanica 1991. god.= 2. 253
Općina Jablanica 2009. god. (župe: Doljani, Jablanica)= 359 (16 %)
Općina Prozor/Rama 1991. god.= 12. 213
Općina Prozor/Rama 2009. god. (župe: Uzdol,Gračac, Prozor, ćit, Rumboci)= 10. 468 (85,7 %)
Hercegovačko-Neretvanska županija 1991. god.= 108. 278
Hercegovačko-Neretvanska županija 2009. god.= 123. 281 (113,9 %)
5. Srednjobosanska županija
Općina Travnik 1991. god.= 26. 008
Općina Travnik 2009. god.(župe: Dolac, Ovčarevo, Podkraj, Brajkovići, Guča Gora, Travnik, Turbe, Korićani, dio Nove Bile)= 13. 617 (52,4 %)
Općina Jajce 1991. god. (u današnjim granicama) = 15. 865
Općina Jajce 2009. god. (župe: Jajce, Podmilačje)= 8. 986 (56,7 %)
Općina Bugojno 1991. god.= 15. 963
Općina Bugojno 2009. god. (župe: Bugojno, Glavice, Kandija, dio Skopaljske Gračanice)= 5. 413 (33,9 %)
Općina Novi Travnik 1991. god.= 12. 127
Općina Novi Travnik 2009. god. (župe: N. Travnik 1, N. Travnik 2, Pećine, Rostovo, Bučići, Rankovići)= 10. 824 (89,3 %)
Općina Uskoplje 1991. god.= 10. 709
Općina Uskoplje 2009. god. (župe: Uskoplje, Bistrica, dio Skopaljske Gračanice)= 6. 200 (57,9 %)
Općina Fojnica 1991. god.= 6. 639
Općina Fojnica 2009. god.(župe: Fojnica, dio Deževica)= 3. 700 (55,7 %)
Općina Vitez 1991. god.= 12. 679
Općina Vitez 2009. god.(župe: Vitez, dio Nove Bile)= 12. 956 (102,2 %)
Općina Busovača 1991. god.= 9. 089
Općina Busovača 2009. god. (župe: Busovača)= 7. 386 (81,3 %)
Općina Kiseljak 1991. god.= 12. 441
Općina Kiseljak 2009. god. (župe: Brestovsko, Banbrdo-Lepenice, Gromiljak, Kiseljak)= 11. 298 (90,8%)
Općina Kreševo 1991. god.=4. 738
Općina Kreševo 2009. god.(župe: Kreševo, dio Deževica)= 4. 000 (84,4 %)
Općina Dobretići 1991. god.= 4. 807
Općina Dobretići 2009. god. (župe: Dobretići)= 450 (9,4%)
Općina Donji Vakuf 1991. god.= 686
Općina Donji Vakuf 2009. god. (župe: dio župe Bugojno) = 50 (7,3 %)
Srednjobosanska županija 1991. god.= 131. 751
Srednjobosanska županija 2009. god.= 84. 880 (64,4 %)
6. Tuzlanska županija
Općina Tuzla 1991. god.= 20. 581
Općina Tuzla 2009. god.(župe: Par Selo, Breške, Tuzla, ikara, Husino, Dragunja, Morančani)= 13. 894 +respektabilan broj Hrvata ateista (Glas Koncila)
Općina Čelić(bila unutar općine Lopare) 1991. god.= 1. 259
Općina Čelić 2009. god. (župe: Drijenča)= 600 (47,7 %)
Općina Lukavac 1991. god.= 2. 132
Općina Lukavac 2009. god. (župe: Lukavac)= 2. 000 (93,8%)
Općina ivinice 1991. god.= 3. 969
Općina ivinice 2009. god. (župe: ivinice)= 2. 500 + respektabilan broj Hrvata ateista
Općina Gradačac 1991. god. (u današnjim granicama)= 1. 331
Općina Gradačac 2009. god. (župe: Gradačac)= 307 (23,1 %)
Općina Srebrenik 1991. god.= 2. 761
Općina Srebrenik 2009. god. (župe: pionica)= 1. 500 (54,3 %)
Tuzlanska županija 1991. god.= 32. 888
Tuzlanska županija 2009. god.= 20. 801 + oko 9. 000 Hrvata ateista -Glas Koncila (90,6 %)
7. Zeničko- dobojska županija
Općina Zenica 1991. god.= 22. 651
Općina Zenica 2009. god.(župe: Zenica, Gornja Zenica, Čajdaš, Klopče, Crkvica, dio Brajkovića)=9. 548 (42,2 %)
Općina Usora 1991. god. (u današnjim granicama)= 8. 469
Općina Usora 2009. god. (župe: Sivša, Ularice, abljak, dio Doboja-Makljenovac)= 5. 000 (59 %)
Općina epče 1991. god. (u današnjim granicama)= 17. 861
Općina epče 2009. god.(župe: epče, Lug- Brankovići, Lovnica, Bistrica, Radunice, Osova, Globarica,dio Novog ehera)= 15. 134 (84,7 %)
Općina Maglaj 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 646
Općina Maglaj 2009. god. (župe: Maglaj, dio Novog ehera)= 764 (21 %)
Općina Zavidovići 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 391
Općina Zavidovići 2009. god.(župe: Zavidovići)= 1. 620 (47,8 %)
Općina Tešanj 1991. god. (u današnjim granicama)= 3. 591
Općina Tešanj 2009. god. (župe: Jelah)= 1. 200 (33,4 %)
Općina Breza 1991. god.= 861
Općina Breza 2009. god. (župe: Breza)= 450 (52,3 %)
Općina Vareš 1991. god.= 8. 982
Općina Vareš 2009. god.(župe: Vareš, Borovica, Vijaka)= 3. 352 (37,3 %)
Općina Olovo 1991. god.= 653
Općina Olovo 2009. god. (župe: Jelaške, dio Vijake-Magulice, ekspozitura Olovo)=350 (53,6 %)
Općina Visoko 1991. god.= 1. 973
Općina Visoko 2009. god.(župe: ekspozitura Visoko, dio Kraljeve Sutjeske-Bulčići i Bare, dio Gromiljaka-Zagorice)= 500 (25,4 %)
Općina Kakanj 1991. god.= 16. 625
Općina Kakanj 2009. god.(župe: Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Haljinići, Vukanovići)= 2. 385 (14,4 %)
Zeničko- dobojska županija 1991. god.= 88. 804
Zeničko- dobojska županija 2009. god.= 40. 303 (45,4 %)
8. Sarajevska županija
Grad Sarajevo 1991. god.(općine Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo)=24. 280
Grad Sarajevo 2009. god.(župe: Novo Sarajevo, Katedralna, Marijin Dvor, Briješće, Novi Grad-Alipašino, Grbavica, Dobrinja)= 12. 377 (51 %)
*dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se Hrvatima(oko 3. 000), ali postoji i dio Hrvata ateista(oko 3. 000), tako da dobijemo približno gore navedeni broj Hrvata (Glas koncila)
Općina Ilidža 1991. god.= 6. 914
Općina Iližda 2009. god. (župe= Stup)= 3. 500 (50,6 %)
Općina Ilijaš 1991. god.= 1. 713
Općina Ilijaš 2009. god.(župe: Ilijaš)= 272 (15,9 %)
Općina Vogošća 1991. god.= 1. 074
Općina Vogošća 2009. god. (župe: Čemerno-Vogošća)= 344 (32 %)
Općina Hadžići 1991. god.= 743
Općina Hadžići 2009. god. (župe: Tarčin)= 300 (40,4 %)
Sarajevska županija 1991. god.= 34. 741
Sarajevska županija 2009. god.= 16. 793 (48,3 %)
9. Posavska županija
Općina Orašje 1991. god.= 21. 234
Općina Orašje 2009. god.(župe: Kopanice, Orašje, Vidovice, Oštra Luka-Bok, Tolisa)= 16. 629 (78,3 %)
Općina Odžak 1991. god.(u današnjim granicama)= 16. 204
Općina Odžak 2009. god. (župe: Gornja Dubica, Odžak, Posavska Mahala, Potočani, Svilaj, Novo Selo-Balegovac, Prud, dio Brusnice)= 8. 619 (53,2 %)
Općina Domaljevac-amac 1991. god. (u današnjim granicama)= 6. 474
Općina Domaljevac-amac 2009. god. (župe: Domaljevac, Grebnice)= 5. 233 (80,8 %)
Posavska županija 1991. god.= 43. 912
Posavska županija 2009. god.= 30. 481 (69,4 %)
10. Bosansko-podrinjska županija
Općina Goražde 1991. god.= 83
Općina Goražde 2009. god.(župe: Goražde)= 50 (60,2 %)
Bosansko-podrinjska županija 1991. god.= 84
Bosansko-podrinjska županija 2009. god.= 50 (59,5 %)
FEDERACIJA BIH 1991. god.= 586. 631
FEDERACIJA BIH 2009. god.= 455. 032 (77, 6 %)
REPUBLIKA SRPSKA
1. Banjolučka regija
Općina Banja Luka 1991. god.= 29. 033
Općina Banja Luka 2009. god. (župe: Banja Luka, Barlovci, Budžak, Ivanjska, Marija Zvijezda-Trapisti, Motike, Petrićevac, Presnače, Stratinska, imići)= 3. 098 (10,7 %)
Općina Prijedor 1991. god.= 6. 300
Općina Prijedor 2009. god. (župe: Ljubija, Prijedor, Ravska, urkovac, dio Stare Rijeke)= 1. 107 (17,6 %)
Općina Oštra Luka/Sanski Most 1991. god.(u današnjim granicama)= 788
Općina Oštra Luka/Sanski Most 2009. god.(župe:dio Stare Rijeke,dio Sasine)=115(14,6 %)
Općina Mrkonjić Grad 1991. god. (u današnjim granicama)= 1. 992
Općina Mrkonjić Grad 2009. god. (župe: Mrkonjić Grad, Liskovica)= 98 (4,9 %)
Općina Kotor Varoš 1991. god.= 10. 640
Općina Kotor Varoš 2009. god.(župe: Kotor Varoš, Sokoline, Vrbanjci)= 346 (3,3 %)
Općina Teslić 1991. god.= 9. 549
Općina Teslić 2009. god. (župe: Bežlja, D. Komušina, G. Komušina, Teslić)= 1. 243 (13 %)
Općina Prnjavor 1991. god.= 1. 737
Općina Prnjavor 2009. god. (župe: Prnjavor, Kulaši)= 484- 218(talijani)= 266 (15,3 %)
Općina Laktaši 1991. god.= 2. 584
Općina Laktaši 2009. god.(župe: Bos. Aleksandrovac, Mahovljani, Trn)= 228- oko 10(talijani) =218 (8,4 %)
Općina Bosanska Gradiška 1991. god.= 3. 422
Općina Bosanska Gradiška 2009. god. (župe: Bos. Gradiška, Dolina, Nova Topola)= 545-oko 160(talijani)= 385 (11,3 %)
Općina Bosanska Dubica 1991. god.= 488
Općina Bosanska Dubica 2009. god. (župe: Bos. Dubica)= 100 (20,5 %)
Općina Bosanski Novi 1991. god. (u današnjim granicama)= 236
Općina Bosanski Novi 2009. god. (župe: Bos. Novi)= 36 (15,3 %)
Općina Bosanska Kostajnica 1991. god. (u današnjim granicama)= 166
Općina Bosanska Kostajnica 2009. god. (župe: Bos. Kostajnica)= 19 (11,5 %)
Banjolučka regija 1991. god.= 67. 959
Banjolučka regija 2009. god.= 7. 031 (10,3 %)
2. Posavina (RS)
Općina Derventa 1991. god.= 21. 972
Općina Derventa 2009. god. (župe: Bijelo Brdo, Bukovica, Derventa, Kulina, Plehan, dio eravca, dio Cera, dio V. Prnjavora-Sočanice)= 616 (2,8 %)
Općina Bosanski Brod 1991. god.= 13. 923
Općina Bosanski Brod 2009. god. (župe: Bos. Brod, G. Močila-Sijekovac, Kolibe, Koraće, Novo Selo, dio Brusnice, dio eravca)= 367 (2,6 %)
Općina Doboj 1991. god. (u današnjim granicama)= 10. 158
Općina Doboj 2009. god. (župe: Dragalovci, Foča, dio Doboja, dio Cera, dio V. Prnjavora-Sočanice)= 682 (6,7 %)
Općina Modriča 1991. god. (u današnjim granicama)= 7. 840
Općina Modriča 2009. god. (župe: Garevac, Modriča, dio Čardaka)= 287 (3,7 %)
Općina Odžak/Vukosavlje 1991. god.= 3. 440
Općina Odžak/Vukosavlje 2009. god.(župe: Pećnik)= 137 (4 %)
Općina amac 1991. god. (u današnjim granicama)= 7. 060
Općina amac 2009. god. (župe: Bos. amac, Srednja Slatina, Hrvatska Tišina, dio Čardaka- Kornica)= 772 (10,9 %)
Općina Pelagićevo 1991. god.(u današnjim granicama)= 7. 100
Općina Pelagićevo 2009. god.(župe: D. i G.Tramošnica,Turić,dio Gradačca)=1. 000(14,1%)
Posavina (RS) 1991. god.= 71. 557
Posavina (RS) 2009. god.= 3. 861 (5,4 %)
3. Sjeveroistočna RS (regija Bijeljina- Pale-Čajniče)
Općina Bijeljina 1991. god.= 517
Općina Bijeljina 2009. god. (župe: Bijeljina)= 105 (20,3 %)
Općina Zvornik 1991. god. (u današnjim granicama)= 105
Općina Zvornik 2009. god. (župe: dio Srebrenice-Zvornika)= 16 (15, 2 %)
Općina Srebrenica 1991. god.= 38
Općina Srebrenica 2009. god. (župe: dio Srebrenice- Zvornika)= 120 (315,8 %)
Općina Pale 1991. god. (u današnjim granicama)= 125
Općina Pale 2009. god. (župe: Pale)= 15 (12 %)
Sjeveroistočna RS (regija Bijeljina- Pale- Čajniče) 1991. god.= 1. 508
Sjeveroistočna RS (regija Bijeljina- Pale- Čajniče) 2009. god.= 256 (17 %)
4. Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje)
Općina Nevesinje 1991. god. (u današnjim granicama)= 153
Općina Nevesinje 2009. god. (župe: Nevesinje)= 25 (16,3 %)
Općina Trebinje 1991. god. (u današnjim granicama)= 434
Općina Trebinje 2009. god. (župe: dio Trebinja, dio Ravnog)= 280 (64,5 %)
Općina Berkovići/ Stolac 1991. god. (u današnjim granicama)= 435
Općina Berkovići/ Stolac 2009. god. (župe: Stjepan Križ)= 0 (0 %)
Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje) 1991. god.= 1. 022
Jugoistočna RS (regija Foča- Trebinje) 2009. god.= 305 (29,9 %)
REPUBLIKA SRPSKA 1991. god.= 142. 046
REPUBLIKA SRPSKA 2009. god.= 11. 453 (8,1 %)
DISTRIKT BRČKO
Distrikt Brčko 1991. god.= 22. 163
Distrikt Brčko 2009. god. (župe: Boće, Brčko, Dubrave, Gorice, Krepšić, Poljaci, Ulice, Zovik)= 6. 757 (30,5 %)
BOSNA I HERCEGOVINA 1991. god.= 755. 883
BOSNA I HERCEGOVINA 2009. god.= 473. 242 (62, 6 %)
BIH- kršteni i umrli
god. krštenja sprovodi stanje
2005. 5214 5869 -655
2006. 5152 5893 -741
2007. 4915 6155 -1240
2008. 4721 6220 -1499
BIH 2005-2008.
Krštenja /sprovodi / priraštaj
20 002 /24 137 / -4135
NAPOMENE:
*analiza je izrađena na temelju blagoslova obitelji u prethodnih nekoliko godina
** ovo nisu službeni podaci, ovo je izračun rađen na temelju prikupljanja podataka za svaku župu posebno
*** brojka u zagradi govori koliki je postotak Hrvata 2009. godine u odnosu na 1991. godinu
****općine s manje od 10 Hrvata nisu posebno isticane u ovoj analizi (npr. Sapna-1obitelj,Ljubinje-1obitelj itd.)
*****određen broj BIH Hrvata 1991.izjašnjavao se Jugoslovenima,tako da je pad broja Hrvata u BIH realno veći
2. prijedloga za Treći entitet
Prijedlog 1. ( većinski hrvatska područja i teritorij pod kontrolom HVO-a iza Daytona 1996. god.):
- županije: ZH, HB, P= 156. 495
- općine: Čapljina, Čitluk, Neum, Stolac, Ravno, Rama, epče, Usora, Jajce, Dobretići= 88. 938
- dio općina: Mostar/ Zapadni Mostar- dio Bijelog Polja, Jablanica/Doljani, Konjic/Turija- Zaslivlje- Zabrđe, Vitez HVO, Busovača HVO, Kiseljak HVO, Kreševo HVO, N. Travnik HVO, Fojnica HVO, Uskoplje HVO, Travnik/ Nova Bila= 119. 829
- enklava Sjeverni Vareš- Kraljeva Sutjeska= 5. 352
- enklava Maglaj/N. eher (pripojilo bi se općini epče)= 1. 000
- enklava Brčko HVO- Srebrenik/ pionica= 7. 402
Ukupno= 379. 016 (80, 1 % - BH Hrvata ušlo bi u treći entitet)
Prijedlog 2. (uključuje i RS, kao i neke veće hrvatske enklave u Federaciji BIH):
- obuhvaća Prijedlog 1., ali bez općine Drvar= 378. 316
- enklava zapadni Brod- istočna Derventa-sjeverozapadni Doboj (hrv. sela bez gradova)= 689
- enklava južni amac- Pelagićevo- zapadna Modriča (hrv. sela bez gradova)= 1. 341
- enklava Ljubija(Prijedor)= 837
- &n
Darijan Grubišić, (Hercegovina.info) |
|
