BLEIBURŠKA TRAGEDIJA I KRIŽNI PUT HRVATSKOGA NARODA:
MASOVNA PORATNA POGUBLJENJA NA BROJNIM STRATIŠTIMA I ŽRTVE HRVATSKIH MARŠEVA SMRTI

Piše: Anđelko Mijatović

SPASITI DRŽAVU I POLITIČKI PROGRAM (1)

ODLUKA: PRESELJENJE U SIGURNIJA PODRUČJA (2)

 

 

Odaberite knjigu!


cijena 150 Kn

 



Ovaj banner možete
postaviti na
svoju stranicu

 

 

BLEIBURG

BLEIBURŠKA TRAGEDIJA I KRIŽNI PUT HRVATSKOGA NARODA:
MASOVNA PORATNA POGUBLJENJA NA BROJNIM STRATIŠTIMA I ŽRTVE HRVATSKIH MARŠEVA SMRTI

Piše: Anđelko Mijatović

ODLUKA: PRESELJENJE U SIGURNIJA PODRUČJA (2)

Pod utjecajem zbivanja koja su se vrtoglavo odvijala na
svjetskoj, europskoj pa i hrvatskoj političkoj i vojnoj sceni, posebno nakon što su sovjetske snage napredovale prema Balkanskom poluotoku, a potom sa snagama NOV-a sudjelovale u zauzimanju Beograda u listopadu 1944., potkraj te godine i u početku 1945. u NDH je glavno pitanje – očuvanje države.

Budući da su se postrojbe NOV-a i novouspostavljana komunistička vlast veom okrutno obračunavali na zaposjednutim područjima sa svim stvarnim političkim vojnim te klasnim i svim mogućim ideološkim protivnicima, već na kraju listopada 1944. Vlada NDH donijela je odluku o preseljenju svih ugroženih u sigurnija područja, pa i u Austriju, gdje su preseljene neke obitelji viših i nižih ustaških dužnosnika i siročad.
Istodobno, dok su se širile

Istodobno, dok su se širile glasine da će novo njemačko oružje preokrenuti stanje na bojištima i da će u antihitlerovskom bloku doći do sukoba između zapadnih demokratskih saveznika i istočnih komunističkih saveznika, poduzimale su se određene mjere za povlačenje vodstva NDH s dijelom vojnih snaga i s ustaškim organizacijama u područje Trećega Reicha.

Žestoke borbe uzduž bojišnice

Sredinom ožujka 1945. njemačko-sovjetska bojišnica protezala se Odrom - Slovačkim rudnim planinama - Esztergom - Blatnim jezerom, uz područje NDH i kroz njega nastavljala se Dravom od Donjeg Miholjca do njezina ušća, Dunavom do sela Mohova te rijekom Bosutom prema ušću Drine pa dalje crtom Bijeljina - Brčko - Doboj - Sarajevo - Banja Luka - Bosanski Novi - Bihać -
Gospić - Karlobag, uz područje NDH i na njemu u dužini 1500 kilometara.

Na cijeloj toj bojišnici, ne uvijek taktički pokrivenoj, u početku 1945. posebno su žestoke borbe vođene u Podravini, za Bjelovar, Viroviticu od jeseni 1944., gdje su snage NOV-a nastojale uspostaviti mostobran, na Bilogori; na Srijemskoj bojišnici: Mohovo - istočno od Tovarnika - selo Ilinci - Batrovci - lijeva obala Bosuta - Lipovac (od 19. siječnja).

Zatim u istočnoj Bosni za Zvornik na Drini, u srednjoj Bosni za Travnik, u dolini Neretve za Široki Brijeg, Mostar, Konjic, Ostrožac; na Ivan-planini i u širem sarajevskom području (Jablanica - Ivansedlo - Podromanija i drugdje) nakon što su snage Osmoga korpusa NOV-a u veljači ovladale Širokim Brijegom (7. veljače), Mostarom i Nevesinjem (14.
veljače) te dolinom Neretve.

Također, žestoke borbe vodile su hrvatske oružane snage s četnicima pukovnika Pavla Đurišića u početku travnja 1945. na Lijevča polju između Bosanske Gradiške i Banje Luke, kad su se htjeli mimo dogovora s vlastima NDH kroz Hrvatsku probiti prema Sloveniji i sjevernoj Italiji, gdje bi se povezali s već postojećim četničkim snagama.


Četiri armije za konacano bračun s protivnikom

Završetku operacija Drugoga svjetskog rata na području bivše Jugoslavije u proljeće 1945., uz opće napredovanje saveznika na svim bojištima, prethodila je u početku 1945. reorganizacija snaga NOV-a, koji je preimenovan u Jugoslavensku armiju, a za konačan obračun s protivnikom - njemačkim i hrvatskim oružanim snagama, raznim četničkim skupinama i slovenskim domobrancima - ustrojene su četiri armije: Prva, Druga,
Treća i Četvrta.

Ukupno je u tim četirima armijama bilo 287 tisuća boraca, u većini naoružane najsuvremenijim naoružanjem, koje će
pomagati i drugim partizanskim formacijama: 6. i 10. korpusu u Slavoniji i Hrvatskom zagorju, 4. i 11. u Lici i Gorskom kotaru, 7. i 9. u Sloveniji te snagama Štajerske operativne zone, u čemu je 31 divizija bila u frontalnom rasporedu, a 14 divizija u njegovoj pozadini, ukupno oko 500 tisuća boraca, kao i sovjetska Crvena
armija te Bugarska narodna armija.

Prethodila su i dva sastanka u Beogradu savezničkih i partizanskih vojnih zapovjednika: 24. veljače sastanak vrhovnog
komandanta Jugoslavenske armije, maršala Josipa Broza Tita, sa zapovjednikom savezničkih snaga u Italiji, feldmaršalom
Haroldom Alexanderom, te od 25.do 27. ožujka sastanak Tita sa zapovjednicima četiriju jugoslavenskih armija kada je stvoren plan tih operacija.

Prema tom planu, Prva i Treaa jugoslavenska armija trebale su probiti hrvatsko-njemačku obranu u Srijemu, napredovati kroz Slavoniju, uz Dravu i Savu prema Koruškoj; Četvrta armija iz sjeverne Dalmacije i Like trebala je probiti njemaeko-hrvatsku
obranu u Lici i Pounju, napredovati uzduž Jadranske obale prema Rijeci i Trstu, a Druga armija i Sarajevska operativna skupina korpusa trebale su zauzeti dolinu Bosne i sve do Dervente i Bosanskog Broda i dalje napredovati kroz Posavinu prema donjem Pounju i uz desnu obalu Save.

Sa završnim operacijama počinje Četvrta armija

Da bi se privuklo protivnieke snage, odlueeno je da sa završnim operacijama poene Četvrta jugoslavenska armija pod zapovjedništvom generala Petra Drapšina iz Sjeverne Dalmacije i Like, koja je od 20. ožujka do sredine travnja u ličko-primorskoj operaciji probila njemačko-hrvatsku obranu Bihać -
Gospić – Karlobag, zauzela Bihać (28. ožujka), Gospić, Perušić, Karlobag i Pag (4. travnja), Otoeac i Brinje (6. travnja),
Senj (9. travnja), Ogulin (10. travnja), otok Rab (12. travnja), Novi i Crikvenicu (15. travnja), itd.

Istodobno su, nakon što su hrvatske i njemačke snage noću sa 4. na 5. travnja napustile obranu na Ivan-planini, a potom
i Sarajevo povlaećai se prema Slavonskom Brodu, snage JA zauzele Sarajevo (6. travnja), Visoko (7. travnja), Zenicu (11. travnja), Žepče i Zavidoviće (15. travnja), Derventu (19. travnja).
Druga jugoslavenska armija pod zapovjedništvom
generala Koče Popovića, da bi presjekla povlačenje njemačkih i hrvatskih oružanih snaga dolinom Bosne, krenula je 5. travnja dolinom rijeke Spreče prema Doboju, zauzela Brčko (7. travnja),
Doboj (17. travnja), potom i Posavinu do Bosanskog Broda,
koji je zauzela 19. travnja i napredovala dalje prema Pounju.

Napuštanje ugrožene Srijemske bojišnice

Kao uvod u proboj Srijemske bojišnice, partizanska Južna operativna skupina armija zauzela je noću s 2. na 3. travnja
Bijeljinu, zatim čitavu Semberiju, i do 12. travnja s dvjema divizijama pokraj Brčkog forsirala Savu, zauzela položaje između Save i Vrbanje, nasuprot Županji i Gradištu, gdje se spojila s dvjema partizanskim divizijama bosutske operativne skupine.

Snage Treće jugoslavenske armije pod zapovjedništvom generala Koste Nađa noću s 11. na 12. travnja 1945. nedaleko
od Valpova glavnim su smjerom forsirale Dravu i zauzele Valpovo i Belišće, a na pomoćnim smjerovimam snage Bugarske narodne armije forsirale su Dravu kraj Donjeg Miholjca.

Snage Treće jugoslavenske armije forsirale su Dravu i Dunav i u području Sarvaša i Dalja, ali su bile odbačene. Iste su noći forsirale Dunav između Opatovca i Sotina, čime je ugrožena Srijemska bojišnica koju su njemačke i hrvatske snage napustile 12. travnja. Snage Prve jugoslavenske armije pod zapovjedništvom generala Peke Dapčevića krenule su u progon
protivnika, zauzimajući Vukovar, Tovarnik i okolna sela i dalje kroz Slavoniju smjerom Vinkovci - Brod - Nova Gradiška - Ivanić Grad - Zagreb.

Izvlacenja njemackih i hrvatskih snaga iz Bosne

U nastavku borbi snage JA zauzele su Vinkovce i Županju (13. travnja), Osijek i Bizovac (14. travnja), Donji Miholjac (15. travnja). Zauzimanjem Valpova i Osijeka snage Treće armije uništile su većinu protivnikovih snaga na desnoj obali Drave i nastavile ga progoniti prema prometnici Đakovo - Našice i smjerom Našice - Virovitica - Varaždin.

Nakon borbi od 14. do 15. travnja, njemačke i hrvatske snage, uspostavile su obranu na crti Donji Miholjac - Đakovo -
Jaruge - ušće Bosne radi izvlačenja njemačkih i hrvatskih snaga iz Bosne. Nakon žestokih borbi te su položaje napustile
i uspostavile novu obranu na crti Novi dravski kanal - Voćinski potok - Orahovica - Kutjevo - Pleternica - Kapela -
Batrina - rijeka Vrbas.

U daljnjim borbama snage JA zauzele su Đakovo i Našice (16. travnja), Orahovicu (18. travnja), Slavonski Brod i Pleternicu
(20. travnja), Požegu (21. travnja), Banju Luku (22. travnja), Bosansku Gradišku (23. travnja), Novu Gradišku (24. travnja) i Viroviticu (25. travnja).

(Nastavlja se)

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre