HIC zastave-stalci-koplja
hic-politika
made in croatia


15.svibnja 2020.
75. OBLJETNICA STRADANJA HRVATA U BLEIBURGU
Sabor odao počast a premijer Plenković vjenac je položio i zapalio svijeće u Macelju

Bleiburg, spomenik hrvatskim žrtvama

U povodu 75. godišnjice Bleiburške tragedije, premijer Andrej Plenković položio je vijenac i zapalio svijeću kod zajedničke grobnice i Spomen-obilježja u Macelju. Tako je odao počast svim žrtvama Križnog puta.


Ovo je poruka poštovanja, pijeteta, poruka humanosti, suosjećanja nad tragedijom hrvatskog naroda koja se dogodila u poraće 2. svjetskog rata. Evo ovdje na Macelju je najveće stratište koje se dogodilo hrvatskom narodu u tom poraću u tom tragičnom vremenu u našoj povijesti. Vlada RH nastavlja ovdje s ekshumacijama, pretpostavlja se da je u ovim šumama pogubljeno više od 10 tisuća ljudi. Obitelji stradalih tragaju za istinom. Ta nas istina samo može osloboditi. Jedno je antifašistička borba u ratu, a drugo zločini totalitarnog režima, ističe HDZ-ov zastupnik Žarko Tušek.


Sabor odao počast žrtvama komunističkog režima ubijenim bez suda

Hrvatski sabor u petak je minutom šutnje odao počast svim žrtvama komunističkog režima koje su bez suda ubijene na Bleiburgu i Križnom putu.

- Neka im je laka zemlja pod kojom im kosti počivaju, ma gdje god to bilo, rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozivajući zastupnike da se s pijetetom prisjete žrtava.

Pozivam vas da se s pijetetom sjetimo svih žrtava ubijenih od komunističkog režima, bez suda, nakon završetka 2. svjetskog rata na Bleiburgu i svim drugim mjestima i križnim putevima, rekao je Reiner podsjetivši da je Sabor pokrovitelj obilježavanja bleiburške tragedije.  

Zbog epidemije koronavirusa  ove je godine otkazana središnja komemoracija za žrtve na Bleiburškom polju u Austriji.

Počasni bleiburški vod (PBV) odlučio je da se komemoracija u povodu 75. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda u svibnju 1945. održi u subotu, 16. svibnja na tri lokacije - na Bleiburškom polju, na zagrebačkom groblju Mirogoj te misa zadušnica u Katedralnoj crkvi u Sarajevu.
Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao križni putevi.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 75. OBLJETNICE- ovdje







Prije 75.godina

Bleiburško polje 1945
fotografija (iz starih arhiva)


U dvorcu pokraj Bleiburga britanski časnik Patrick Scott je 15.svibnja 1945. godine hladno primio hrvatsku delegaciju i dao joj na znanje da Britanci ne će prihvatiti Hrvate, te da je to sukladno naredbi britanskog feldmaršala Harolda Alexandera i uputama premijera Winstona Churchilla.

15.svibnja obilježava se spomen na tragične događaje 1945. godine, kad su Britanci odbili prihvatiti vojnike Nezavisne Države Hrvatske i hrvatske civile, žene, starce i djecu te ih prepustili partizanskom zarobljavanju. Naime, još desetak dana ranije, jedinice NDH i mnogi hrvatski civili počeli su povlačenje prema Sloveniji i Austriji u nadi da će se uspjeti predati britanskoj vojsci i izbjeći zarobljavanje od osvetnički raspoloženih partizana.

Nakon mukotrpnog puta kroz Sloveniju i velikog broja usputnih bitaka uspjeli su se probiti preko austrijske granice i doći 14. svibnja na Bleiburško polje, gdje su se susreli s britanskom tenkovskom jedinicom 5. korpusa 8. armije. Britanci su im pokazali demarkacionu crtu do koje smiju doći i koju ne smiju prijeći.

Kako se čistila Jugoslavija

Ujutro 15.svibnja 1945. Britanci su obavijestili hrvatske delegate da će ih u 13 sati primiti predstavnik britanskog štaba. Sastanak je održan u starom dvorcu pokraj Bleiburga. Kao hrvatski poslanici došli su generali Ivo Herenčić i Vjekoslav Servatzy, te pukovnik Crljen. Britanski brigadir Patrick Scott hladno ih je primio i dao im na znanje da Britanci ne će prihvatiti Hrvate, te da je to sukladno naredbi britanskog feldmaršala Harolda Alexandera i uputama premijera Winstona Churchilla.

Zatim je Scott primio partizanske predstavnike, suočio ih s hrvatskim delegatima i zamolio ih da im izdiktiraju uvjete predaje. Partizanski uvjeti bili su strogi – bezuvjetna predaja čitave vojske u roku od 1 sat i 20 minuta. Kad su hrvatski predstavnici htjeli pregovarati u uvjetima, barem da se produži rok za predaju, brigadir Scott ih je prekinuo i upozorio da će britanski tenkovi biti na raspolaganju partizanima.

Hrvatska delegacija nakon toga se povukla i u kasnim poslijepodnevnim satima hrvatske su se jedinice predale partizanima. Partizanske osvetničke akcije nad zarobljenicima koje su uslijedile, u obliku masovnih ubojstava i u obliku Križnog puta, predstavljaju zločin koji se ne može ni na kakav način poreći ili opravdati.

Taj zločin spada među najveće zločine u povijesti učinjene po završetku ratnih djelovanja i predaji oružja poražene vojske. Odmazda, progoni i ubijanje trajalo je godinama nakon završetka vojnih sukoba.
(narod.hr/hic)

 

Bleiburg na današnji dan prije 70 godina

SVE O BLEIBURGU (arhiv HIC-portala)


hrt/hic.hr
foto:


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre