PROSLOV

Više od četiri desetljeća Ćiril Ćiro Raič zapisuje Hercegovinu fotografijama. Problem nastaje kada želite iz obilja njegova slikovnoga materijala izabrati okvir koji predstavlja Hercegovinu. Ali, prije toga trebalo bi objasniti što predstavlja Hercegovinu. Ovdje je opisana u četverokutu Trebinje - Livno - Šćit - Gacko. Možda će tko prigovoriti da Livno i Tomislavgrad nisu Hercegovina u tradicionalnome i zemljopisnome smislu. Ipak, smatramo kako se radi o teritoriju s vrlo sličnom poviješću, mediteranskim obilježjem i etnološkim značajkama, koji se može u širemu vrednovanju zamisliti kao zalede hrvatskoga primorja od Splita do Dubrovnika.

Dakle, kako je zamišljena Hercegovina u Raičevu objektivu?

U tome svjetlopisnu zdanju krenuli smo kronološki: prvo pretpovijest, pa rimsko doba, rano kršćanstvo, srednji vijek, orijentalno doba i onda mletačko razdoblje. U tim vremenskim razdobljima izdvojeno je ono najznačajnije, najpoznatije, najvrednije, najzanimljivije, najslikovitije i najfotogeničnije. Komu nije znano da, su gradine i kamene gomile najdičniji ostatci iz pretpovijesti, nadgrobni natpisi iz rimske prošlosti, stećci iz srednjega vijeka a sahat kule iz orijentalna doba? Drugi veliki odsječak Hercegovine predstavlja arhitektura, od mostova i ulica do vjerskih objekata svih konfesija. Raič je selu i životu na selu, jer Hercegovina je ponajprije ruralna sredina, posvetio puno snimaka. Mnogi od njih svjedoci su vremena koje je iščezlo pred našim očima - gdje su sada stupe, mlinice, ognjišta, mobe, rezbarije, planinštarenje...? Priroda iz Ćirina laboratorija odiše raskoši krajolika, polja, vrela, slapova, kamena i pećina. Nisu zaboravljene umjetničke slike, knjige, nošnje, pučka glazba, gospodarstvo, šport i sve ono što je tkalo život i kamenoj i sunčanoj Hercegovini.

Ako gledamo očima statistike, Hercegovina je predstavljena kroz 33 veće tematske cjeline i 116 tema. Nastojalo se iz svih dvadeset općina prikazati najznačajnije motive, negdje više, negdje manje, jer ima malih općina i onih površinom zaista velikih - preko tisuću četvornih kilometara. Logično je da su pretpovijesna staništa blizu pećina iznad rijeka, rimska naselja i logori u ravnicama a srednjovjekovne kule na brdskim vrhuncima.

U odabiru fotografija koje predstavljaju Hercegovinu namjerno smo preskočili slike iz ratnoga razdoblja 1991. - 1995. Više je razloga za takav postupak. Zadnjih godina iz tiska je izišlo dosta monografija i knjiga s ratnim temama: genocidima, kulturocidima, urbicidima, srušenim vjerskim objektima i pokoljima nedužna pučanstva. Zbog ratnih zbivanja mnoga mjesta Raiču nisu bila dostupna. To bi suzilo i znatno reduciralo izbor i mjestopisnu zastupljenost, pa bi se upalo u subjektivne vode zbog nedostatka materijala i pogrešna tumačenja činjenica. Odabir koji je ovdje napravljen predstavlja Hercegovinu kroz slojevitu prošlost, različite vlasti, sudare svjetova, kultura, vjera, pisama, ideja, zanosa, buna i gladi; Hercegovinu kroz vodu, kamen, cvijet i ptice.

Hercegovina u objektivu životno je djelo Ćirila Raiča. Slična djela nije bilo. Pitanje je može li ga više biti. Ipak, može se pozvati A. B. Šimića i s njime reći da je Hercegovina slikarija na nebu.

Radoslav Dodig