REPUBLIKA HRVATSKA

Potkraj osamdesetih godina, uglavnom raspada komunistickih rezima u Istocnoj Europi, u Jugoslaviji, pa i u Hrvatskoj nastupa liberalizacija u drustvenim i gospodarskim prilikama. Godine 1989. osnivaju se u Hrvatskoj javne opozicijske stranke, a 1990. provedeni su prvi demokratski visestranacki izbori. Novoizabrani Hrvatski sabor proglasava Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu drzavu. Obnaroduje novi Ustav u kojemu u clanku 8. odreduje da promjene granice Republike spadaju u djelokrug Sabora. Na referendumu 1991. za slobodnu i samostalnu Republiku Hrvatsku izjasnilo se 94.17% biraca. Na temelju te opce narodne volje pocela su medunarodna priznanja nezavisne drzave Hrvatske. U listopadu 1991. hrvatsku su drzavu priznali: Slovenija, Litva, Latvija i Ukrajina; 19. XII. 1991. Island; 23. XII. 1991.; s odgodom Njemacka; 9. I. 1992. Italija; l3. I. 1992. Vatikan; 15. I. drzave Europske zajednice i niz drugih. U Ujedinjene narode primljena je 22. V. a8. VII. 1992. u KESS. Medunarodna priznanja Hrvatska je stekla u okviru medunarodno priznatih granica koje je imala kao clanica federacije do 1991. Republika Hrvatska je stupila na europsku i svjetsku pozornicu kao slobodna, demokratska i suverena drzava. U njoj zivi (po popisu iz 1991.) 4 7603 44 stanovnika, od toga su 77.9% Hrvata, 12.2% Srba i ostalih nacionalnih manjina, na povrsini od 56 538 km².

Prema Zakonu o podrucjima zupanija, gradova i opcina u Republici Hrvatskoj, koji je stupio na snagu 30. XII. 1992., prostor Republike podijeljen je na zupanije, gradove i opcine te dva kotara. Prema Ustavu, u podrucje svake zupanije mora ulaziti onaj dio Republike Hrvatske koji izrazava povijesne, prometne, gospodarske i druge cimbenike sto zupaniju cine prirodnom, samoupravnom cjelinom u okviru Republike Hrvatske. Prema ustavnim i zakonskim nacelima i normama, podrucje Republike Hrvatske podijeljeno je na 420 opcina, 70 gradova i 20 zupanija.

Istodobno od ozujka i travnja 1991. i dalje poceo je velikosrpski vojni napad na granicna podrucja Hrvatske: zapadni Srijem, istocnu Slavoniju, zapadnu Slavoniju i Baranju, Baniju i Kordun, dijelove Like, sjeverne Dalmacije i juzne Hrvatske. Nastoje silom, razaranjem, ubijanjem i raseljenjem Hrvata i ostaloga nesrpskog stanovnistva oduzeti te teritorije i pripojiti ih "velikoj Srbiji". Hrvatsko se pitanje moralo internacionalizirati. Godine 1992. dosle su u okupirana pogranicna podrucja snage UN (UNPROFOR) s temeljnom zadacom da zaustave borbe u tim podrucjima te ih razvojace, omoguce prognanicima povratak na svoja pradjedovska ognjista i zastite hrvatske drzavne granice.

Predgovor I - Predgovor II - Sadrzaj karata - Ilirik - Hrvatska za Kralja Tomislava - Republika Hrvatska - Povratak na sadrzaj