PROSLOV

Knjiga koju imate pred sobom, dragi citatelji, nastala je zahvaljujuci Hrvatskoj matici iseljenika i Hrvatskom informativnom centru pod vodstvom gospodina Ante Belje. On i njegovi suradnici pripremili su Medjunarodni znanstveni skup pod nazivom Jugoistocna Europa od 1918. do 1995. godine i na njega pozvali ugledne znanstvenike, sveucilisne profesore, poznate publiciste (povjesnicare, sociologe, geopoliticare, pravnike, geografe, demografe, politicare - svjedoke tih zbivanja) iz brojnih europskih i izvaneuropskih zemalja. Od pedesetak pozvanih odazvalo se 30 prominentnih imena iz Republike Hrvatske (12) i iz inozemstva (18), neki su se ispricali i obecali doci na iduci skup, a neki su prije ili poslije skupa poslali svoje napisane priloge. Medju nazocnima bilo je zastupljeno 10 drzava i dvadesetak nacionalnosti iz Europe i Amerike, pa mozemo zakljuciti da je to po broju sudionika i njihovu ugledu bio ponajveci medjunarodni skup znanstvenika s drustvenog podrucja koji je dosada odrzan u demokratskoj Republici Hrvatskoj nakon njezina osamostaljenja.

Iako je tema simpozija bila namijenjena Jugoistocnoj Europi i razdoblju od svrsetka I. svjetskog rata do 1995., zahvaceno je u ponekim izlaganjima i sire prostorno i vremensko podrucje. Naime, ono sto se zbivalo u Europi kao cjelini imalo je odraza i na ovom njenom dijelu, a ono sto se dogodilo prije 1918. uvjetovalo je kasnija zbivanja. Kao mjesto odrzavanja odabran je stari hrvatski priobalni grad Zadar koji je nastao jos u doba antike, a imao je dugu i burnu povijest. Pokusavali su ga osvojiti Mlecani, a kad u tome nisu uspjeli, pozvali su 1202. krizare da to za njih ucine. U novije vrijeme (1918.-1943.) drzali su ga Talijani, a 1991. napali su ga i razarali pobunjeni Srbi iz zaledja po nagovoru iz Beograda.

Sudionici skupa su se sastali u Zagrebu gdje su ih primili najvisi hrvatski drzavni duznosnici s predsjednikom dr. Franjom Tudjmanom na celu, a zatim su preko “spaljene zemlje”, tj. dijelova Republike Hrvatske koje je Hrvatska vojska oslobodila u munjevitoj akciji zvanoj “Oluja” u pocetku kolovoza 1995. dosli u Zadar 27. rujna iste godine. Tu su u iduca tri dana odrzali ovaj znanstveni skup i zatim okrugli stol svih sudionika pod nazivom Srbija i njezini susjedi. Potom su posjetili Split - najveci hrvatski grad na Jadranskom moru, pa poznato prosteniste u Hercegovini Siroki Brijeg i kulturno i administrativno srediste Hercegovine grad Mostar koji vodi medjunarodna uprava, a zavrsili u biseru hrvatske povijesti i kulture - Dubrovniku - gradu koji Hrvati s ponosom zovu svojom Atenom. Ugledni hrvatski i drugi znanstvenici drzali su u svim tim mjestima predavanja i vodili razgovore o toj aktualnoj temi koju u ovoj knjizi prezentiramo usporedno na hrvatskom i engleskom jeziku.

U Zagrebu, 15. sijecnja 1996. (na cetvrtu godisnjicu medjunarodnog priznanja Republike Hrvatske).

Organizator simpozija

Dr. sci. Dragutin Pavlicevic: Jugoistocna Europa i Balkan na granici svjetova - Uvod