1.1. BOSANSKA POSAVINA - PROSTOR I LJUDI

Bosanska Posavina, kao regionalna cjelina, na sjeveroistoku je Bosne i Hercegovine. Njezinu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka Sava, na sjeverozapadu planina Motajica, na jugu planine Ozren i Trebavac, a na jugoistoku planina Majevica.

Svoju povijesnu, geopoliticku i medunarodno utvrdenu regionalnu utemeljenost Bosanska Posavina, kao hrvatski prostor, ima dugo vremensko razdoblje, a posebice je to potvrdeno u zadnjih sezdeset godina.

Naime, 24. kolovoza 1939. godine Namjesnistvo Kraljevine Jugoslavije odobrilo je potpisani Sporazum Cvetkovic-Macek i Uredbu o Banovini Hrvatskoj, sto je imalo drzavno-pravnu snagu. Ti su akti postali valjani 26. kolovoza 1939. godine.

Podrucje Banovine Hrvatske u tom Sporazumu utvrdeno je i teritorijalno odredeno na sljedeci nacin: "Savska i Primorska Banovina, kao i srezovi Dubrovnik, Sid, Ilok, Brcko, Gradacac, Derventa, Travnik i Fojnica, spojit ce se u jednu jedinicu koja ce se zvati Banovina Hrvatska.”

Iz toga je jasno da su kotarevi Brcko, Gradacac i Derventa ukljuceni u Banovinu Hrvatsku. Odredenost tog prostora kao hrvatskog odobrilo je tadasnje Namjesnistvo kralja u Kraljevini Jugoslaviji i vlada na celu s predsjednikom Dragisom Cvetkovicem.

Sto su sve obuhvacali navedeni kotarevi vidljivo je na karti 1.

KARTA 1

Uspostavom Nezavisne Drzave Hrvatske, 10. travnja 1941. godine, Bosanska Posavina je, odrzavajuci svoj povijesni kontinuitet kao hrvatski teritorij, i dalje ostala sastavnicom hrvatske drzave, sto je vidljivo na karti 2.

KARTA 2

Nakon drugog svjetskog rata, uspostavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije, Bosanska Posavina se nasla u sastavu Republike Bosne i Hercegovine.

U toj novonastaloj drzavi, unutarnji ustroj velikosrpsko rukovodstvo je koncipiralo tako da je poseban naglasak stavljen na razbijanje hrvatskih teritorijalnih cjelina. Tako je i Bosanska Posavina razdvojena: njezin zapadni dio administrativno-politicki je vezan za regionalno srediste u Doboju, a istocni dio za Tuzlu.

U Bosanskoj su Posavini tada, iznova, ustrojene i opcine. Na takav nacin su one s apsolutnom hrvatskom vecinom pretvorene u opcine s priblizno jednakim brojem Hrvata i Srba, kako bi se izmijenio njihov unutarnji odnos, pa time stvorili osnovni uvjeti za srpsku prevlast i vladavinu. Najjasniji primjeri su hrvatske opcine Derventa i Bosanski Samac. Iz sastava opcine Derventa tada su izdvojena hrvatska sela Johovac, Foca, Bukovac i Veliki Prnjavor, te su pripojeni opcini Doboj, a sastavu tadasnje hrvatske opcine Bosanski Samac pripojeno je veliko srpsko selo Obudovac, kako bi se postigao isti cilj.

Uvazavajuci sve povijesne cinjenice, u namjeri da se razrijesi situacija u Bosni i Hercegovini, 2. sijecnja 1993. godine u Zenevi je odrzana Mirovna konferencija te su njezini supredsjedatelji, gospoda Wance i Owen, predlozili teritorijalnu podjelu drzave Bosne i Hercegovine. U tom prijedlogu Bosanska Posavina, kao Provincija br. 3., definirana je kao hrvatska. Predstavnici svjetske zajednice ucinili su to s nepobitnim argumentima, prije svega povijesne, etnicke i zemljopisne naravi. (karta 3.).

Na povijesnoj zasnovanosti, objektivnim cinjenicama, kao i medunarodno priznatim standardima, misljenju i stavovima relevantnih cimbenika Svjetske zajednice, nepobitno je da u sastav Bosanske Posavine, kao hrvatske regije-zupanije, ulaze sljedeca naseljena mjesta:

OPCINA DERVENTA: Agici, Begluci, Bijelo Brdo, Bosanski Dubocac, Brezici, Bukovac, Bukovica Mala, Bukovica Velika, Bunar, Cerani, Crnca, Daznica, Derventa (gradsko naselje), Donja Bisnja, Donja Lupljanica, Donji Detlak, Donji Visnjik, Drijen, Gornja Bisnja, Gornja Lupljanica, Gornji Bozinci, Gornji Detlak, Gornji Visnjik, Gradac, Gradina, Kalenderovci Donji, Kalenderovci Gornji, Kostres, Kovacevci, Kutlina, Kuljenovci, Lug, Luzani, Luzani Bosanski, Luzani Novi, Mala Socanica, Misinci, Miskovci, Modran, Osinjak, Osojci, Pjevalovac, Pojezna, Poljari, Polje, Rapcani, Stanici, Susnjari, Tetima, Trstenci, Tunjestala, Velika, Velika Socanica, Vrhovi, Zelenike, Zeravac i Zivinice.

DIJELOVI OPCINE DOBOJ: Johovac, Foca, Veliki Prnjavor, Bukovac, Majevac, Ritesic, Vranduk i Podnovlje.

OPCINA BOSANSKI BROD: Barica, Bosanski Brod (gradsko naselje), Brusnica Mala, Brusnica Velika, Grk, Klakar Donji, Klakar Gornji, Kolibe Donje, Kolibe Gornje, Korace, Kricanovo, Kruscik, Lijesce, Mocila Donja, Mocila Gornja, Novo Selo, Poloj, Sijekovac, Unka, Vinska, Vrela Donja, Vrela Gornja i Zboriste.

OPCINA ODZAK: Ada, Donja Dubica, Donji Svilaj, Gnionica, Gornja Dubica, Gornji Svilaj, Josavica, Novi Grad, Novo Selo, Odzak (gradsko naselje), Posavska Mahala, Potocani, Srnava i Vrbovac.

OPCINA MODRICA: Babesnica, Batajica, Cardak, Dobra Voda, Dobrinja, Dugo Polje, Garevac, Jakes, Kladari Donji, Kladari Gornji, Kuznjaca, Milosevac, Modrica (gradsko naselje), Pecnik, Rijecani Donji, Skugric, Rijecani Gornji i Tarevci.

KARTA 3

OPCINA BOSANSKI SAMAC: Batkusa, Bazik, Bosanski Samac (gradsko naselje), Brvnik, Crkvina, Domaljevac, Donja Slatina, Donji Hasic, Gornja Slatina, Gornji Hasic, Grebnice, Kornica, Kruskovo Polje, Novo Selo, Obudovac, Pisari, Prud, Srednja Slatina, Skaric, Tisina, Zasavica...

DIJELOVI OPCINE GRADACAC: Donji Skugric, Donje Ledenice, Gornja Tramosnica, Donja Tramosnica, Orlovo Polje, Njivak, Samarevac, Turic, Blazevac, Donji Hrgovi i Pelagicevo.

OPCINA ORASJE: Bok, Covic Polje, Donja Mahala, Donji Zabar, Kopanice, Kostr, Loncari, Matici, Orasje (gradsko naselje), Ostra Luka, Tolisa, Ugljara i Vidovice.

DIJELOVI OPCINE BRCKO, ODNOSNO OPCINE RAVNE-BRCKO: Bijela, Boce, Boderiste, Bukovac, Donji Rahic, Donji Zovik, Dubrave, Dubravice Donje, Gorice, Gornji Zovik, Krepsic, Lanista, Markovic Polje, Skakava Donja, Skakava Gornja, Strepci, Ulice, Ulovic, Vitanovici Donji, Vitanovici Gornji, Vucilovac, Vuksic Donji i Vuksic Gornji.

DIJELOVI OPCINE SREBRENIK: Cernik, Gornji Hrgovi, Gornja Spionica, Srednja Spionica i Tutnjevac.

Kartografski je prikaz ovih naselja Bosanske Posavine na karti 4.

KARTA 4

SASTAV STANOVNISTVA U BOSANSKOJ POSAVINI

Nacionalni sastav pucanstva, koje je prema popisu iz 1991. godine, zivjelo u Bosanskoj Posavini je sljedeci: od ukupno 260.793 stanovnika, Hrvata je 131.542 ili 51 posto, Muslimana 32.796 ili 12 posto, Srba 77.723 ili 29 posto a ostalih 18.726 ili 7 posto. Jasno je da su Hrvati vecinski narod na ovome prostoru, i da cine natpolovicnu vecinu. Oni su takoder i vecinski vlasnici katastarskog zemljista na ovom prostoru, naime, u hrvatskom je posjedu 70 posto zemljisnih povrsina.

Odnos pucanstva Bosanske Posavine, iskazan po opcinama, vidi se iz tablice:

U prijeratnom razdoblju, posebice u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih pokrajina u Bosni i Hercegovini. Znacajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveca zitnica Bosne i Hercegovine), gospodarski (rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Modrici, tvornice namjestaja, tekstila, obuce, metalne industrije, kemijske industrije i drugo), prirodnim rijecnim bogatstvima, sumama, mnogo je ljudi bilo na privremenom radu u inozemstvu. Oblast je usmjerena Zapadu, a sve su to pretpostavke suvremenog zivljenja ovdasnjih ljudi, s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog ukljucivanja u europske civilizacijske, gospodarske i kulturne tijekove.

Sve obavijesti o knjigama mozete dobiti putem E-Mail adrese:

knjige@hic.hr