izdavalastvo-top.gif (16358 bytes)










email117.gif (367 bytes)

hic-info@hic.hr
© 1998 CIC.
All Rights Reserved

 

RATNI ZLOCINI U BOSANSKOJ POSAVINI
Dragan Lukac

 

Nakladnik: Centar za prikupljanje dokumentacije i obradu podataka o Domovinskom ratu - Zagreb
Hrvatsko kulturno drustvo "Napredak" podruzenica Bosanski Samac
Urednik: Anto Coric
Lektor: Dr. sc. Stijepo Mijovic Kocan
Korektura: Mia Plemencic
Recenzija: Duro Matuzovic, Ivo Zivkovic
Graficki urednik: Gorana Hudin
Idejno rjesenje naslovnice: Mirjana Janjic
Design naslovnice: Marcel Mijovic Kocan
Tisak: TARGA - Zagreb
Naklada: 2000
ISBN 953-6058-25-1


1.2. UKUPNOST DOGADANJA KAO UVOD U RAT

(Srpske pretenzije na Bosnu i Hercegovinu, prilike u njoj prije srpske agresije)

Pozitivne drustvene promjene u istocnoj Europi u posljednjem desetljecu u jednom dijelu bivse Jugoslavije dobile su negativna socio-politicka obiljezja. Dok se veci broj zemalja istocne Europe preobrazio iz socijalisticko-komunistickog u zapadnoeuropski drustveni poredak, u Republici Srbiji se stvorila nacional-socijalisticka euforija koja je, tijekom vremena, prerastala u nacional-sovinizam, da bi se jednim dijelom usmjerila i pretvorila u fasisticku sredinu.

Podlogu za ostvarenje stoljetne ideje o stvaranju Velike Srbije, novokomponirani srpski nacional-socijalisti nalaze u Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u Beogradu. Za izradu ove srpske nacionalisticke platforme, odnosno plana za stvaranje Velike Srbije, SANU je 1985. godine osnovala komisiju od sesnaest clanova na cijem je celu bio srpski akademik Antonije Isakovic. Pored njega u izradi ove velikosrpske ideje posebno su se isticali srpski akademici Ivan Maksimovic, Dusan Kanazir, Dobrica Cosic, Kosta Mihailovic i Vasilije Krestic.1)

Odmah nakon izrade Memoranduma, 1986. godine, organizirano se pristupa njegovu ostvarenju. Osnovna mu je, bitna odredba, da srpski narod, ma gdje zivio na prostoru tadasnje Jugoslavije, mora biti u jednoj drzavi, nacionalno homogenoj, teritorijalno cjelovitoj.

Da bi se to postiglo, zapadna granica zamisljene velikosrpske drzave zacrtana je tako da povezuje gradove Viroviticu, Karlovac i Karlobag. Prema tome planu, srpska bi drzava trebala zauzimati citav prostor bivse Jugoslavije, iz kojega se izdvaja jedino Republika Slovenija i manji dio Republike Hrvatske (uza okolica Zagreba). Prilog: karta 5.

KARTA 5

Za prakticno ostvarenje zamisljene ideje, velikosrpski ideolozi trebali su osigurati tri bitne pretpostavke: odrediti vodu, osigurati novac i stvoriti ambijent srpskog nacionalizma.

Za vodu, realizatora ove ideje, srpski akademici su odabrali Slobodana Milosevica, bankarskog cinovnika iz Pozarevca. Nije slucajno odabran. Objedinjujuci u sebi osobine diktatora, tipa Staljina, Hitlera, Fidela Castra ili Sadama Huseina, obdaren smislom za podvale svojstvene srpskim vozdovima, govoreci tecno engleski jezik, svijetu se predstavljao kao civilizirani zapadnjak. Dakle, upravo je on bio pogodna osoba za ostvarivanje zamisljenog.

Kao sredstvo (sila) zacrtane zadace stvaranja velikosrpske drzave odredena je Jugoslavenska narodna armija (JNA), prema odredenim statistikama, treca vojna sila Europe u to vrijeme. Suvremeno je bila naoruzana, s godinama stvaranim vecinskim srpskim casnickim kadrom. Prema prosudbama velikosrpskih ideologa, ta je toboze jugoslavenska vojska bila siguran garant da ce se zacrtani cilj Velike Srbije i ostvariti.

Novcanu sigurnost za placanje troskova svega zamisljenog davala je zlatna podloga tadasnje Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) u svjetskim bankama, vrijedna oko dvadeset i pet milijardi americkih dolara.2)

Stvaranje uvjeta srpskog nacionalisticko-sovinistickog ambijenta Slobodan Milosevic, na politickoj sceni, izvodi metodom koncentricnih krugova. Ti se krugovi sire iz Beograda, prvo na prostor Srbije, a poslije i na prostor ondasnje Jugoslavije.

Napravljene su cistke "nepodobnih" na gradskoj politickoj sceni Beograda, a nakon toga, velikosrpska klika, na celu sa Slobodanom Milosevicem, udara na rukovodstvo Centralnog komiteta Saveza komunista (CK SK) Srbije. U tim cistkama s politicke scene Srbije otisao je Ivan Stambolic, dotadasnji predsjednik Saveza komunista. Preuzimajuci njegovu ulogu, Milosevic definitivno preuzima i vlast u Srbiji, stvarajuci na taj nacin osnovne pretpostavke za planirano djelovanje prema sjeveru i jugu. Milosevic uprilicuje tzv. antibirokratsku revoluciju, u Socijalistickoj Autonomnoj Pokrajini (SAP) Vojvodini, a organiziranim masovnim skupom Srba na Gazimestanu, u povodu 600. obljetnice srpskog poraza u ratu protiv Turaka 1389. godine, koji je organizirao 1989., stvara uvjete za definitivno pripajanje SAP Kosova Srbiji.

Vozajuci izmisljene tzv. mosti cara Lazara diljem bivse Jugoslavije, kroz srpsku mitologiju i rituale, podize emocionalni naboj Srba i na drugim prostorima u Jugoslaviji, stvara povoljnu nacionalisticku klimu za ono sto slijedi.

Takoder 1989. godine, Slobodan Milosevic organizira promjenu Ustava Republike Srbije te joj nezakono pripaja Vojvodinu i Kosovo, mimo vecinske volje naroda koji zive u tim pokrajinama.

Po okoncanom poslu u Srbiji, Milosevic postaje "drug Sloba", a svoje velikosrpske planove prenosi na ostale prostore bivse Jugoslavije. Bez vecih problema situaciju u Republici Crnoj Gori drzi pod kontrolom pomocu tek stasalih djetica, Momira Bulatovica i Mila Dukanovica.

Na najzapadniji dio zamisljene velikosrpske drzave, sa sjedistem u Kninu, postavlja u bradu zaraslog psihijatra Jovana Raskovica, s pomagacem Milanom Babicem, zubarom.

Za velikosrpsko djelovanje u istocnom dijelu Republike Hrvatske u tom se vremenu oslanja na JNA i Gorana Hadzica, skladistara iz Borova Naselja.

Ustoliceni velikosrpski pijuni, odmah po prijemu zaduzenja, predaju se ideji velikosrpstva i ostvaruju je “balvan revolucijom” u Republici Hrvatskoj.

U Republici Bosni i Hercegovini, kao nositelj velikosrpske ideje, izabran je Radovan Karadzic, Crnogorac s Durmitora, sarajevski psihijatar poremecenih nazora. Pripremne radnje za preustroj bivse Jugoslavije u Veliku Srbiju na razini tadasnjih saveznih drzavnih institucija Slobodan Milosevic je prije svega ostvario uz pomoc politicko-drzavnih i vojnih vlastodrzaca: Borislava Jovica, Dusana Skrebica, Radmila Bogdanovica, Veljka Kadijevica, Blagoja Adzica i drugih.

Nakon potrebnih priprema, velikosrpski ideolozi pristupaju izvedbi utvrdenoga koncepta na terenu, poglavito na prostoru Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

1) Intervju srpskog akademika Antonija Isakovica u hrvatskom tjedniku "Nacional" 3.5.1996. godine.
2) Izjava Ante Markovica, tadasnjeg predsjednika Saveznog izvrsnog vijeca SFRJ, data 1990. godine.

1.3. Bosna i Hercegovina u neposrednom ratnom ozracuju


Sve obavijesti oknjigama mozete dobiti putem E-Mail adrese:
email117.gif (367 bytes)
knjige@hic.hr

 

|| Povratak na vrh stranice|| Povratak na Home Page || O HIC-u || Vijesti || Usluge ||
|| Projekti || Izdavacka djelatnost || Kontakti || Linkovi |
|