Kratka politicka
i kulturna povijest Hrvatske
VII. U VRTLOGU
II. SVJETSKOG RATA (1941.-1945.)
1. Slom Jugoslavije - Nezavisna Drzava Hrvatska (NDH - 1941.)
Jugoslavija je 25.3.1941. pristupila Trojnom paktu,
ali je uskoro uz pomoc Engleske izveden puc u Beogradu
kojim je taj pristup ponisten. To je bio povod Njemackoj da
uz pomoc svojih saveznika (Italija, Madjarska, Bugarska) napadne
i u 12 dana rata slomi, a odmah zatim podijeli Jugoslaviju.
Od Hrvatske, Bosne i Hercegovine stvorena je Nezavisna
Drzava Hrvatska (NDH) koju su pomagale spomenute drzave,
osobito Italija koja je sebi uzela veliki dio hrvatske morske
obale, vise otoka i gradova, a Madjarska Medjimurje. Vlast u
NDH preuzeli su ustase i njihov vodja dr. Ante Pavelic.
Buduci su oni, iako manjina u Hrvatskoj, uz pomoc profasistickih
sila ipak obnovili hrvatsku drzavu, imali su u pocetku potporu
dijela hrvatskog naroda. Vecina, koja nije htjela suradnju s
Njemackom i Italijom, a pripadala je Hrvatskoj seljackoj stranci
dr. Vladka Maceka, ostala je neutralna.
2. Nastanak
Federalne Hrvatske u Jugoslaviji
Druga, lijevo orijentirana manjina predvodjena komunistima
pocela u Hrvatskoj borbu protiv fasizma vec 22.6.1941.
osnovavsi Sisacki, prvi partizanski odred u Europi.
Oni su pomalo pridobivali pristase medu Hrvatima i hrvatskim
Srbima i 1943. utemeljili svoju komunisticku, ali federalno
utemeljenu drzavu u okviru buduce Jugoslavije. Ustaska
vlast brzo je gubila potporu naroda jer se kompromitirala
progonima Srba, Zidova, Roma ali i Hrvata-komunista
(logori Jasenovac, Stara Gradiska i dr.) Medjutim, srpska je
propaganda kasnije visestruko povecala broj svojih zrtava, a
o onim partizanskim i cetnickim bilo je zabranjeno do 1990.
govoriti, pa se tako planski stvorila netocna slika o toboznjoj
genocidnosti hrvatskog naroda.
Poslije kapitulacije Italije 1943. hrvatski narod masovno odlazi
u partizane, poglavito u Dalmaciji, Istri, Hrvatskom primorju
i zaledju koje je dotad nadzirala Italija, pa Hrvatska uz
Bosnu i Hercegovinu, te Sloveniju postaje sredistem
antifasisticke borbe. U Srbiji do 1944. vlast drzi kvislinska
vlada i cetnici. Tada uz pomoc Rusa Titovi partizani prelaze
u Srbiju, oslobadjaju Beograd i pocinju zavrsne borbe za Hrvatsku
i Sloveniju (u proljece 1945. godine).
3. Rat poslije
rata - “Krizni put” (1945.)
Iako je rat u Europi zavrsio 8.5.1945. hrvatska vojska
je vodila borbu jos tjedan dana u juznoj Austriji, a tada se
predala Englezima koji su je, protivno ratnom pravu, izrucili
Titovoj vojsci. Vecina je uskoro bez sudjenja pobijena kod Bleiburga
i po Sloveniji a ostali su u marsevima smrti vodjeni po Jugoslaviji
i uglavnom likvidirani. Na tom “Kriznom putu”, ali i
poratnim likvidacijama najvise su stradali Hrvati, kao sto su
u ustaskim logorima (Jasenovac i dr.) pretezito pogibali politicki
protivnici (cetnici, partizani, komunisti, antifasisti) a zbog
rasnih zakona i vjerskih razlika i Zidovi, Srbi i Romi (Cigani).
Razlika je bila samo u tome sto su likvidacije politickih protivnika
do 1945. provodjene u ratu, a one poslije u miru (pa i u spomenutom
Jasenovcu).
Povratak
na sadrzaj
