Kratka politicka
i kulturna povijest Hrvatske
DOGADJAJNICA ILI
VREMENSKI REDOSLIJED ZBIVANJA
Najvazniji nadnevci i godine
395. rimski car Teodosije dijeli Rimsko Carstvo na istocni
i zapadni dio - Hrvatska i danasnja BiH pripadaju Zapadnom Carstvu
614. Avari i Slaveni zauzimaju rimsku Salonu (danas Solin kraj
Splita)
Oko 630. Hrvati sele iz Bijele Hrvatske u Dalmaciju
812. Mir u Aachenu - Franci i Bizant dijele Europu zapadno od
Cetine, tj. Hrvatska pripada pod franacki, a istocno (Bosna)
pod bizantski utjecaj
818.-823. ustanak Ljudevita Posavskog
Oko 820. pokrstavanje Hrvata
852. Hrvatski knez Trpimir izdaje povelju u kojoj se
prvi put spominje ime Hrvat (prijepis)
871. Hrvatski knez Domagoj preplovljava Jadran i ratuje
kod Barija
879. Papa Ivan VIII. priznaje kneza Branimira
zakonitim vladarem, a Hrvatsku neovisnom drzavom
925. Tomislav poslije pobjede nad Madjarima i Bugarima
kruni se za kralja - Hrvatsko kraljevstvo
1058.-1074. vlada kralj Petar Kresimir IV. Hrvatska prostorno
najveca dotad
1075. izaslanik papa Grgura VII. kruni Dmitra Zvonimira
za kralja
1097. poraz hrvatske vojske na Petrovoj gori protiv Madjara
1102. Hrvatska u personalnoj uniji s ugarskom dinastijom Arpadovica
1222. hrvatsko - ugarski kralj Andrija II., izdaje plemstvu
zlatnu bulu
1242. Tatari prodiru u Hrvatsku i vracaju se preko Bosne
u Aziju
1242. Kralj Bela IV. daje Zagrebu (Gradecu) polozaj slobodnog
kraljevskog grada
1244. Bela IV. pobjedjuje bosanskog bana - “heretika”
Ninoslava
1248. Papa Inocent IV. odobrava slavensko (hrvatsko)
bogosluzje
1253. kralj Bela IV. dijeli Bosnu na tri banovine: Bosnu,
Usoru, Soli i postavlja za bana Prijezdu - praoca dinastije
Kotromanica
1288. Vinodolski zakonik
1299. Hrvatski velikas Pavao Birbirski uzima naslov “ban Hrvata”
i “gospodar Bosne”
1301. ban Pavao Birbirski dovodi za hrvatsko - ugarskog
kralja Karla Anzu (Anjou)
1342.-1382. vlada Ludovik I. Anzuvinac, zet bana
Stjepana II. Kotromanica, gospodar Huma, postavlja Tvrtka za
bana
1358. Ludovik I. tesko porazio Veneciju i izbacuje je
s istocne obale Jadrana
1382.-1408. protukraljevski pokret u Hrvatskoj i Bosni
1396. osnovan dominikanski studij u Zadru
1397. krvavi krizevacki sabor - ubojstvo hrvatskih plemica
1409. kralj Ladislav Napuljski prodao je dio Dalmacije
Mlecanima
1415. Osmanlije provaljuju preko Hrvatske (Slavonije) do Celja
1420. Veneciji se predaju hrvatski gradovi u Dalmaciji
1440. izdan Poljicki statut - pisan bosancicom, tada nazvanom
“arvackim pismom”
1465. hrvatski banovi dobivaju naslov “banovi kraljevine Rame
(Bosne), Dalmacije i Hrvatske
1471. Osmanlije zauzimaju Pocitelj na Neretvi
1491. Hrvati pobjedjuju Turke kod Krbave
1493. tezak poraz hrvatske feudalne vojske na Krbavskom polju
1513. hrvatski ban Petar Berislavic tesko porazi Osmanlije
kod Dubice
1518. opet Berislavic pobjedjuje Osmanlije kod Jajca
i osigurava taj grad - utvrdu
1519. papa Leon X. daje Hrvatima casan pridjevak “prezidje
krscanstva”
1520. Osmanlije prodiru u Hrvatsku, ubijen Petar Berislavic
1522. na njemackom saboru u Nürnbergu B. Frankopan moli pomoc
Europe u obrani od Osmanlija - uzaludno
1525. Husref - beg podsjeda Jajce, ali ga spasava hrvatski knez
Krsto Frankopan
1526. hrvatski Dubrovnik priznaje osmanlijsku vrhovnu vlast
1527. dio hrvatskog plemstva na saboru u Cetinu bira za svoga
kralja Ferdinanda I. Habsburskog
1528. Gazi Husref - beg osvaja hrvatsko Jajce i time
pada Jajacka banovina - obrana Hrvatske i Slavonije
1532. Hrvat Nikola Jurisic zaustavlja vojsku sultana
Sulejmana pod Kisegom u Ugarskoj
1536. Husref - beg prodire u Slavoniju i osvaja Pozegu
1537. u obrani Klisa gine Petar Kruzic, a Hrvatska gubi
najvazniju utvrdu na jugu
1537. Kliski uskoci sele u Senj gdje nastavljaju braniti Hrvatsku
1552. Osmanlije osvajaju Viroviticu, Cazmu i dolaze do najzapadnije
crte u Hrvatskoj (Slavoniji)
1556. osvajaju Kostajnicu - “vrata Hrvatske”
1566. Osmanlije vode tesku bitku za Siget u Ugarskoj koga brani
Hrvat Nikola Subic Zrinski, nazvan Sigetski
1573. izbila seljacka buna Matije Gupca
1592. Hrvatski sabor donosi zakljucak o opcem ustanku - insurekciji
za obranu od Osmanlija
1592. Hasan Predojevic, bosanski pasa, gradi Novu Petrinju da
zaobidje i osvoji Sisak
1592. spomenuti pasa osvaja hrvatski grad Bihac
1593. teski poraz Osmanlija, pretezito bosnjackih pod Siskom,
za njih je to bila “godina propasti”
1595. Hrvati pobjedise Osmanlije kod Petrinje
1601. pobuna uskoka u Senju
1606. sklopljen mir s Osmanlijama, prvi povoljni sporazum s
kojim Hrvatska dobiva Moslavinu i Petrinju
1612. izgradjeno kazaliste u Hvaru, jedno od najstarijih u Europi
1617. zavrsetak uskockog rata i preseljavanje uskoka iz Senja
u unutrasnjost
1618.-1648. tridesetogodisnji rat u Europi u kojem se isticu
Hrvati
1630. Statuta valachorum - Vlaski statut po kome Vlasi u Slavonskoj
krajini dobivaju povlastice
1652. hrvatski ban Nikola Zrinski pobjedjuje Osmanlije
kod Kostajnice
1663.-1664. Hrvati pod vodstvom brace Zrinski izborili nekoliko
pobjeda protiv bosnjackih Osmanlija, a Nikola dopire do Osijeka,
spaljuje Sulejmano most, “cudo” njihova graditeljstva
1667. razorni potres pogodio “hrvatsku Atenu” - Dubrovnik
1670.-1671. pobuna i likvidacija Zrinkog i Frankopana u Beckom
Novom Mjestu
1683.-1699. traje veliki protuosmanlijski rat Austrije, Venecije,
Poljske, Sv. Stolice u kojem Hrvatska ima dostojno mjesto
1687. hrvatski ban Tomo Erdödy oslobadja Dubicu, Kostajnicu,
Zrin i pomice granicu Hrvatske na Unu
1688. nove pobjede krscanske (i hrvatske) vojske protiv Osmanlija,
oslobodjen Knin koji uzimaju Mlecani
1689. Luka Ibrisimovic i Marko Mesic, svecenici,
uz pomoc naroda oslobadjaju dotad osmanlijsku Slavoniju, Liku
i Krbavu
1697. E. Savojski s austrijskom vojskom prodire sve do
Sarajeva, koje zapali i vrati se u Slavoniju dovodeci vise desetaka
tisuca Hrvata - katolika iz Bosne
1699. sklopljen mir u Srijemskim Karlovcima prema kojem se Hrvatskoj
vraca Slavonija, Lika, a Veneciji hrvatski teritoriji u kontinentalnoj
Dalmaciji
1700. Senjanin P. Ritter Vitezovic pise “Croatia Rediviva” -
Ozivljena Hrvatska
1712. Hrvatski sabor donosi zakljucak tzv. Pragmaticku sankciju
s kojom se priznaje nasljedstvo habsburske kuce i zenskoj lozi
1718. sklopljen mir u Pozarevcu prema kojem Osmanlije odstupaju
Austriji sjevernu Srbiju, bosansku Posavinu, a Veneciji Imotski
i sve do Neretve. Dubrovnik odstupa turskoj strani Neum i Sutorinu
kako bi se zastitio od Venecije (danasnji pristup BiH prema
moru)
1736.-1739. nesretni rat Austrije protiv Osmanlija, poraz u
Turskoj Hrvatskoj kod Banja Luke
1739. Austrija gubi Beogradskim mirom sve ono sto je dobila
Pozarevackim
1745. Becki dvor dopusta uspostavu ustavnog stanja u oslobodjenoj
Slavoniji i obnovu triju zupanija
1746. preuredjenje Hrvatsko - slavonske Vojne krajine - osnivanje
pukovnija
1776. Marija Terezija vraca Hrvatskoj Rijeku i Hrvatsko
primorje
1779. Carica ukida Hrvatsko kraljevsko vijece i njegove ovlasti
predaje Ugarskom vijecu
1787.-1791. Austrija ratuje protiv Osmanlijskog Carstva zajedno
s Rusijom, ali bez uspjeha - pokusaj izgona Turaka iz Europe
i rjesenje istocnog pitanja nije uspjelo
1790. Hrvatski sabor prihvaca zajednicku vladu s Ugarskom kao
posljedicu apsolutizma Josipa II.
1791. mirom u Svistovu Osmanlije vracaju Hrvatskoj dotad okupirani
Dvor na Uni, i zaledje Bihaca (Dreznik, Petrovo selo, Lapac
i Srb)
1797. mirom s Francuzima Austrija dobiva Istru i Dalmaciju
1797. Napoleon ukida Mletacku Republiku. Mirom u Campo Formiju
Austriji su predani nasi otoci, Boka Kotorska i Venecija
1797. Matija Rukavina, general - Hrvat, ulazi s krajiskom
vojskom u Dalmaciju
1802. Hrvatski sabor uzaludno zahtijeva sjedinjenje Dalmacije
1805. poslije novog poraza austrijske vojske Istra, Dalmacija
i Boka dolaze u francuski posjed
1806. Rusi i Crnogorci okupiraju Boku, a Francuzi ulaze u Dubrovnik
1808. Francuzi jednostranom odlukom ukidaju Dubrovacku Republiku
1809. poslije novog poraza austrijske vojske Francuzi okupiraju
svu Hrvatsku juzno od Save
1809. Francuzi izravno granice s Osmanlijskim carstvom na Uni
1813.-1815. Hrvatska se oslobadja francuske okupacije
1822. Austrija ukida Kraljevinu Iliriju i Hrvatskoj vraca krajeve
juzno od Save
1830. Ljudevit Gaj pocinje preporodnu djelatnost
1835. Ljudevit Gaj pokrece Novine horvatzke - pocetak hrvatskog
narodnog preporoda
1836. Lj. Gaj preimenuje svoj list u Ilirske novine koje izlaze
otada na stokavici
1840. katolici u BiH stavljeni pod zastitu Austrije
1841. u Hrvatskoj se osniva Horvatsko - vugerska stranka, a
uskoro i Ilirska stranka - pocinje stranacki zivot
1842. poslije Gospodarskog drustva (1841.) osniva se i Matica
ilirska (od 1874. Matica hrvatska)
1845. sukob pristasa Ilirske i Vugerske (madjaronske) stranke
- srpanjske zrtve
1848. revolucionarna zbivanja u Hrvatskoj, izbor Jelacica za
bana, Narodna zahtjevanja ukidanja kmetstva, sukob s Madjarskom
1849. Jelacic ulazi s hrvatskom vojskom u Budim i Pestu
1849.-1851. Oktroirani ustav i pocetak austrijskog apsolutizma
u Hrvatskoj
1852. Zagrebacka biskupija uzvisena je na polozaj nadbiskupije
1861. po slomu apsolutizma sastaje se Hrvatski sabor koji donosi
povijesne odluke o polozaju i pravima Hrvatske
1862. u Dalmaciji izlazi list “Il Nazionale” i njegov prilog
“Narodni list” - pocetak hrvatskog preporoda u juznoj Hrvatskoj
1867. u Zagrebu osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i
umjetnosti (JAZU), danas HAZU
1868. sklopljena Hrvatsko - ugarska nagodba. Hrvatska potvrdila
svoju autonomiju, ali je njen dio (Istra, Dalmacija, Boka) ostao
u austrijskom dijelu Monarhije
1870. poceo hrvatski narodni preporod u Istri i kod backih Hrvata
1871. Hrvatski pravasi s E. Kvaternikom na celu digli
ustanak u Rakovici
1873.-1880. banovanje I. Mazuranica, bana reformatora
1874. osnovano Sveuciliste u Zagrebu s tri fakulteta
1875. Austrija planira ulazak u BiH. Car Franjo Josip
putuje uz granicu BiH i potice Hrvate - katolike na ustanak
1878. Berlinski kongres, BiH pod austrijskim protektoratom,
kraj ustanka, okupacija BiH koju vode generali Hrvati (J.
Filipovic i S. Jovanovic). Otpor islamskog pucanstva, u
ratu poginulo preko tisucu Hrvata
1878. Hrvatski sabor uzaludno zahtijeva BiH po povijesnom pravu
1881. ukinuta Hrvatsko - slavonska Vojna krajina i sjedinjena
s Hrvatskom
1883. narodni, protumadjarski pokret u Hrvatskoj, dolazak bana
D. Khuen-Hédervárya
1895. spaljena madjarska trobojnica u Zagrebu pri posjetu Franje
Josipa I.
1903. drugi narodni protumadjarski pokret, odstup bana Khuena
1905. suradnja hrvatskih i srpskih politicara u Hrvatskoj -
politika “novog kursa”
1908. Austrija proklamira aneksiju BiH, Srbija prijeti ratom
1914. teroristicka organizacija Mlada Bosna ubija u Sarajevu
nadvojvodu Franju Ferdinanda. Ultimatum Srbiji i rat.
Pocetak I. svjetskog rata
1915. Antanta obecava Italiji hrvatsku obalu. Pocetak rada Jugoslavenskog
odbora
1917. Hrvati, Slovenci, izglasavaju u Becu tzv. Majsku deklaraciju
s kojom zahtijevaju federalisticko uredjenje za sve juznoslavenske
narode u Monarhiji (i za BiH)
1917. Krfska deklaracija u kojoj srpska vlada i Jugoslavenski
odbor zahtijevaju oslobodjenje i ujedinjenje sa Srbijom
1918. slom Austro - Ugarske, prestanak njene uprave u Hrvatskoj
i BiH
1918. osnivanje narodnih vijeca u Hrvatskoj, BiH i drugim zemljama,
zajednicko Narodno vijece u Zagrebu, Drzava Slovenaca, Hrvata
i Srba u kojoj je i BiH
1918. 1.12. u Beogradu se proglasava ujedinjenje i nova Kraljevina
Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). U njoj su sve juznoslavenske
zemlje u bivsoj Monarhiji, te Srbija i Crna Gora
1918. 5.12. u Zagrebu pobijeni protivnici nametnutog ujedinjenja
- prosinacke zrtve
1920. s Italijom sklopljen Rappalski ugovor prema kojem Italija
uzima hrvatsku Istru, grad Zadar i neke jadranske otoke
1921. u Beogradu se izglasava tzv. Vidovdanski ustav bez sudjelovanja
Hrvata, a uz potporu Jugoslavenske muslimanske organizacije
i njenog vodje M. Spahe koji su omogucili Pasicu
da “progura” centralisticki ustav koji je najvise pogodio nesrpske
krajeve pa i BiH
1928. u Beogradu srpski radikal P. Racic ubija dvojicu
zastupnika Hrvata, dvojicu ranjava, a S. Radica - vodju
hrvatskog naroda smrtno ranjava
1929. kralj Aleksandar Karadjordjevic proglasava diktaturu,
a Kraljevinu SHS Jugoslavijom. Podjela zemlje na banovine koje
razbijaju hrvatske i bosansko - hercegovacke povijesne teritorije
1934. u Marseillesu ubijen kralj Aleksandar Karadjordjevic
1937. Jugoslavija krece prema fasizmu
1937. cetnici organiziraju progone Hrvata, a uz brojne zrtve
padaju 1937. u Senju i omladinci koji su dosli na koncert sarajevskog
drustva “Trebevic”
1939. sporazum srbijanskih radikala i Hrvatske seljacke stranke
(Cvetkovic - Macek) i stvaranje Banovine Hrvatske u koji
ulazi sredisnja i sjeveroistocna Bosna, te Hercegovina, osim
istocne
1941. Jugoslavija pristupa Trojnom paktu, 27. 3. velikosrpski
udar u Beogradu, 6. 4. napad Njemacke, Italije, Madjarske i
Bugarske. Slom Jugoslavije
1941. 10. 4. u Zagrebu proglasena Nezavisna Drzava Hrvatska
(NDH) u koju je “saptom” usla i BiH
1941. 22. 6. pocinje partizanski ustanak u Hrvatskoj
1942. u Zagrebu zasjeda neizabrani Drzavni sabor NDH
1942. potkraj, partizanske jedinice organiziraju u Bihacu I.
zasjedanje AVNOJ-a
1943. prvo zasjedanje ZAVNOH-a u Lici
1943. rujan, kapitulacija Italije, Istrani proglasili ujedinjenje
s maticom Hrvatskom
1943. i ZAVNOH i vlada NDH u Zagrebu ponistavaju ugovore s Italijom
1943. u Jajcu - odrzano II. zasjedanje AVNOJ-a, pocetak Druge
Jugoslavije
1944. III. zasjedanje ZAVNOH-a u Topuskom, zacetak Hrvatske
kao federalne drzave u Jugoslaviji. Neuspio pokusaj puca Vokica
i Lorkovica u NDH
1944. sporazum Tito - Subasic na otoku Visu, pokusaj
legaliziranja nove jugoslavenske drzave
1945. spremanje NDH za odsudnu obranu, u travnju u Splitu ustrojena
prva vlada federalne Hrvatske
1945. proboj srijemskog bojista
1945. 8. 5. jedinice NDH napustaju Zagreb
1945. 8. 5. kapitulacija Njemacke
1945. do 8. do 15. 5. “rat poslije rata”. Englesko zapovjednistvo
predaje hrvatske i druge jedinice Titovoj Jugoslavenskoj armiji,
masovne likvidacije u Sloveniji i po “kriznom putu”
1945. Trece zasjedanje AVNOJ-a u Beogradu, dirigirani izbori
i proglas Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ)
1945.-1990. Narodna Republika Hrvatska u okviru Jugoslavije
1946. “izglasani” ustavi Jugoslavije i republike Hrvatske
1946. montirani proces u Zagrebu protiv mladog nadbiskupa A.
Stepinca, progoni katolickog svecenstva
1948. rezolucija Informibiroa, otpor Jugoslavije, progoni pristasa
SSSR-a
1949. otvoren za komuniste-informbirovce logor na Golom otoku
1949. umoren smijenjeni sekretar KP Hrvatske Andrija Hebrang
1950. u Zagrebu utemeljen Leksikografski zavod za citavu Jugoslaviju
s M. Krlezom na celu
1966.-1970. uspostavljeni odnosi izmedju SFR Jugoslavije i Sv.
Stolice
1966. smijenjeno prosrpsko vodstvo u KPJ (A. Rankovic)
1967. sve kulturne i znanstvene ustanove u Hrvatskoj potpisuju
Deklaraciju o nazivu i polozaju hrvatskog jezika
1970. usvojeni ustavni amandmani koji traze vise prava republika
1971. u Hrvatskoj pocinje tzv. “hrvatsko proljece” sa zahtjevima
za vise autonomije i manje gospodarskog iskoristavanja
1971. predsjednistvo SK Jugoslavije u Karadjordjevu ostro obracunava
s “pojavama nacionalizma” u SK Hrvatske
1971. smijenjeno vodstvo SK Hrvatske sa S. Dabcevic - Kucar
na celu
1972. 11. sijecnja, utamniceni vodje tzv. Maspoka u Hrvatskoj:
F. Tudjman, V. Pavletic, V. Gotovac, M. Veselica, Z. Komarica,
H. Sosic, S. Djodan, J. Ivicevic, A. Glibota, A. Bacic i dr.
1974. donesen novi Ustav SFR Jugoslavije s kojim se Republike
priznaju drzavama s pravom odcjepljenja
1980. umire Josip Broz Tito
1989. 11. 12. SK Hrvatske donio odluku o izborima i visestranacju
1990. 20. 1. na XIV. kongresu SK Jugoslavije doslo do raspada
te organizacije prema nacionalnom kljucu
1990. u Hrvatskoj i BiH osnivaju se i registriraju prve gradjanske
politicke stranke
1990., travanj, svibanj - prvi demokratski izbori u Hrvatskoj,
velika pobjeda Hrvatske demokratske zajednice s dr. Franjom
Tudjmanom na celu
1990. 30. 5. prva sjednica Hrvatskog sabora, za Predsjednika
Republike izabran dr. Franjo Tudjman
1991. agresija pobunjenih Srba, cetnika i tzv. Jugoslavenske
armije na Sloveniju pa na Hrvatsku
1991. 18. studenog - pad Vukovara, likvidacije civila i ranjenika,
teska razaranja po Hrvatskoj, odlucan otpor velikosrpskoj agresiji
1992., 15. sijecnja Hrvatska medjunarodno priznata
1992., svibanj, Hrvatska primljena u UN
1993. sukobi pa rat Muslimana i Hrvata u BiH
1994., 18. ozujka, smirivanje sukoba i ugovor u Washingotonu
1995. svibanj, Hrvatska vojska (HV) oslobadja od cetnika okupirano
zapadnu Slavoniju
1995. velikosrpska blokada Bihaca
1995. HV sporazumno prelazi granicu BiH i oslobadja Drvar, Jajce,
itd.
1995. 4. kolovoza, HV oslobadja Banovinu, Kordun, Liku, Knin
u akciji “Oluja”
1995., kolovoz, a akciji “Oluja” HV deblokira Bihac i bratimi
se s bosnjackim jedinicama, medju kojima su se borili i Hrvati
1995., 12. studenog, predstavnici pobunjenih Srba iz istocne
Slavonije, zapadnog Srijema i Baranje potpisali su 12. studenog
1995. “Osnovni sporazum” o mirnoj reintegraciji toga hrvatskog
ozemlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske
1995., 21. studenog, u Daytonu, SAD, potpisan mir u BiH koji
su parafirali dr. Franjo Tudjman, Slobodan Milosevic i Alija
Izetbegovic, a kao svjedoci supotpisali su ga predstavnici SAD,
UN, Rusije te zemlje kontaktne skupine (Francuska, Njemacka,
Velika Britanija)
1995., 14. prosinca, u Parizu, u Elizejskoj palaci, su predstavnici
Hrvata, Srba i Bosnjaka-Muslimana (dr. Tudjman, Milosevic, Izetbegovic)
potpisali Opci okvirni sporazum o BiH koji je bio pripremljen
i parafiran u Daytonu 21. studenoga 1995.
1996., 4. sijecnja, u Sarajevu su se sastali predsjednik Republike
Hrvatske dr. F. Tudjman i predsjednik BiH A. Izetbegovic, posjetili
sjednicu Zajednickog vijeca za suradnju Hrvatske i BiH i dogovorili
daljnje korake za suradnju i jacanje Federacije BiH
1996., 13. sijecnja, BiH i Hrvatsku posjetio je americki predsjednik
B. Clinton
1996. 7. svibnja, sluzbeno je otvoren pogranicni prijelaz Bajakovo
na granici Republike Hrvatske i SR Jugoslavije (u Srijemu)
1996., 11. svibnja, u Zagrebu je potpisan sporazum izmedju Republike
Hrvatske i BiH o otvaranju luke Ploce i slobodnom prolazu kroz
Neum, sto je dio dogovora koje je postignut u Washingtonu i
Daytonu
1996., 20. lipnja, zavrseno razvojacenje hrvatskog Podunavlja,
objavio je prijelazni upravitelj J. P. Klein, a vecina naoruzanja
srpske paravojske prebacena je u Srbiju
1996., 6. srpnja, predsjednik dr. Tudjman izjavo je sudionicima
Trece konvencije Hrvatskog svjetskog kongresa na Brijunima kako
Hrvatska nece vise nikada ulaziti u neke nove “balkanske okvire”,
ni u kakve Euroslavije, Jugoslavije i slicne integracije
1996., 14. kolovoza, predsjednici Hrvatske i BiH, dr. F. Tudjman
i A. Izetbegovic potpisali su u Zenevi Zajednicku izjavu kojom
prihvacaju provodjenje Washingtonskih i Daytonskih sporazuma
1996., 23. kolovoza, Republika Hrvatska i SR Jugoslavija su
se medjusobno priznale. To je u Beogradu potpisao hrvatski ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granic
1996. 1. rujna, pocela su iskapanja na najvecoj zajednickoj
grobnici i pobijenih Hrvata u Ovcari pokraj Vukovara
1996., 9. rujna, Republika Hrvatska i SR Jugoslavija uspostavile
su diplomatske odnose
1996., 6. studenoga, Republika Hrvatska svecano u Strassbourgu
primljena u Vijece Europe kao 40. clanica te najstarije europske
zajednice
1996., 3. prosinca, predsjednik dr. Tudjman u pratnji predstavnika
Hrvatskog sabora i Vlade pohodio hrvatsko Podunavlje i grad
Vukovar
1997., 28. veljace, Prizivni sud u Parizu potvrdio je zakljucak
tzv. Badinterovog povjerenstva da SR Jugoslavija, odnosno Srbija
i Crna Gora, nisu jednini nasljednici bivse, druge Jugoslavije,
nego da su to takodjer i Hrvatska, BiH i Makedonija
1997., 13/14. travnja, na odrzanim izborima u Republici Hrvatskoj
pobijedila je za Zupanijski dom Hrvatska Demokratska zajednica
(HDZ) u 19 od 21 zupanija. Glavni tajnik UN K. Annan izjavio
je kako je zadovoljan nacinom na koji su provedeni hrvatski
izbori
1997., 8. lipnja, “Vlak mira” dovezao je u hrvatski grad - junak
- Vukovar brojno hrvatsko vodstvo i goste s predsjednikom dr.
Tudjmanom na celu. On je tada izjavio kako se “Republika Hrvatska
zauvijek vratila na svoje istocne granice, na obale Dunava”
1997., 20. lipnja, dr. Franjo Tudjman je prema nesluzbenim rezultatima
(koji su uskoro potvrdjeni) ponovno izabran za Predsjednika
Republike Hrvatske sa 61,41 posto glasova. (Dr. Z. Tomac je
dobio 21,03, a V. Gotovac 17,56 posto glasova)
1997., 5. kolovoza, predsjednik Tudjman polozio je svecanu prisegu
1997., 6. kolovoza, u Splitu je odrzan sastanak predstavnika
Republike Hrvatske, BiH i Federacije BiH (F. Tudjman, A. Izetbegovic
i V. Soljc) gdje je razmotreno provodjenje Washingtonskih i
Daytonskih dogovora, razvijanje daljnje suradnje i poboljsanje
medjusobnih odnosa
1997., 21. listopada, Hrvatska je najavila da ce uskoro izaci
s razradjenim prijedlogom o Posebnim odnosima s BiH, a nesto
prije (8. listopada) je odbila bosnjacki prijedlog da se luka
Ploce iznajmi BiH na 99 godina i postanje njihov Hong-Kong
1997., 12. prosinca, Zastupnicki dom Hrvatskog drzavnog sabora
donio je Ustavni zakon o izmjenama Ustava Republike Hrvatske
u kome se zabranjuje udruzivanje u bilo kakvu Jugoslaviju. Za
to je glasovao i dr. M. Pupovac, predstavnik hrvatskih Srba
1998., 15. sijecnja, mirovne snage UN koje su pune dvije godine
upravljale u hrvatskom Podunavlju predale su ga hrvatskim vlastima.
Tako je Hrvatska poslije pobjeda u ratu pobijedila i u miru
- “mirom je pobijedila rat”
1998., 4. svibnja, umro je hrvatski ministar obrane Gojko Susak.
Bio je ministar s najduzim stazom, duhovni i organizacijski
strojitelj Hrvatske vojske i zacetnik njenih pobjeda u Domovinskom
ratu
1998., lipanj-srpanj, nogometna reprezentacija Hrvatske osvojila
je na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj trece mjesto.
To je ocijenjeno kao najveci uspjeh hrvatskog sporta uopce i
izazvalo golemi val odusevljenja i nacionalnog ponosa
1998., 2.-4. listopada, papa Ivan Pavao II. pohodio je drugi
put Hrvatsku (Zagreb, Mariju Bistricu i Split) i proglasio u
Mariji Bistrici zagrebackog nadbiskupa i mucenika Alojzija Stepinca
blazenikom (3. listopada)
1998., 22. studenog u Zagrebu izmedju Republike Hrvatske te
Bosne i Hercegovine potpisan Sporazum o posebnim odnosima
Povratak
na sadrzaj
