HIC samo najbolje iz Hrvatske




HRVATSKI ŠAH

komplet hrvatski šah



zastave-stalci-koplja

zastava na stalku






25.siječnja 2022.
BEROŠ ČISTI HZZO EVIDENCIJE
Hrvatska ima 209 000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika



zdravstvena iskaznica

Hrvatska ima više od 209 000 zdravstvenih osiguranika nego stanovnika. Tko su svi ti ljudi koji imaju pravo na osiguranje na teret HZZO-a, a ne žive u Hrvatskoj? ne zna se, niti se zna zašto je tako velika razlika između broja stanovnika i broja zdravstvenih osiguranika.

U oči bode da najveći višak zdravstvenih osiguranika u odnosu na broj stanovnika imaju Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko- goranska, Istarska, Osječko-baranjska, Zadarska, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka i Sisačko-moslovačka županija.

Zagreb ima 38.935 više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika, Splitsko-dalmatinska županija njih 28.922, Primorsko-goranska ima 19.391, a Istarska 16.991. Slavonci na petom mjestu Osječko-baranjska županija tek je na petom mjestu s viškom osiguranika, njih 13.809 više u odnosu na broj stanovnika, pa slijede Zadarska županija sa 13.197 osiguranika više te Vukovarsko-srijemska s 11.365, Zagrebačka (10.465) i Sisačko-moslovačka županija s oko 9000 osiguranika više od stanovnika. Najbolju usklađenost broja stanovnika s brojem osiguranika ima Međimurska županija u kojoj ima samo 602 osiguranika više nego stanovnika, te Krapinsko-zagorska županija s 1505 osiguranika viška.

Na upit kako tumači razliku od čak 209.000 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika i tko su ti ljudi, demograf Stjepan Šterc kaže:
- Preciznih podataka nemamo, pa možemo samo nagađati da je riječ o našim novijim iseljenicima koji se nisu odjavili, hrvatskim državljanima s dvojnim državljanstvom, iseljenim hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti nakon Oluje te strancima koji u Hrvatskoj imaju nekretnine. Pravo na zdravstveno osiguranje imaju i naši studenti koji studiraju u članicama EU, no to su male brojke. To što je više osiguranika u Zagrebu i priobalnim županijama nego u slavonskim može govoriti i da su se iseljenici iz Slavonije više odjavljivali te da u priobalnim županijama zdravstveno osiguranje imaju i stranci koji imaju nekretnine u RH. Problem većeg broja osiguranika nego stanovnika treba riješiti tako da se izbrišu oni s duplim osiguranjem, a ne socijalni slučajevi s jednim - kaže Šterc. Moguće je, dodaje, da su među osiguranicima i oni koji rade na crno u zemljama EU. Što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kaže o višku zdravstvenih osiguranika?

- Vođenje evidencije broja prijava i odjava u obveznom zdravstvenom osiguranju u nadležnosti je HZZO-a. Rezultati posljednjeg popisa stanovništva pokazali su brojčanu nesukladnost u odnosu na posljednji podatak na dan 3. siječnja 2022. o 4,097.903 osoba koje u Hrvatskoj imaju obvezno zdravstveno osiguranje. Iznesene brojke otvorile su temu o potrebi temeljitijeg uređivanja sustava, kao i pitanje postoje li građani koji još u Hrvatskoj koriste prava na obvezno zdravstveno osiguranje, a u realitetu to pravo nemaju. HZZO je dosad provjeravao nesukladnosti vezano uz status u obveznom zdravstvenom osiguranju, no već se radi na dodatnom uređivanju sustava, za što će biti potrebne izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju - odgovorili su nam iz HZZO-a, dodajući da HZZO redovito kontrolira okolnosti temeljem kojih je stečen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Nema odjava zbog sumnje

- Broj osiguranih osoba HZZO-a s prebivalištem u drugim državama članicama (uključujući države EEA i Švicarsku) te ugovornim državama (BiH, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija) prema posljednjim podacima iznosi 41.084. Te osobe žive u inozemstvu, ali pravo na zdravstvenu zaštitu koriste na teret HZZO-a temeljem EU propisa o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. To su, primjerice, korisnici hrvatske mirovine koji žive u drugim članicama EU ili ugovornim državama, zatim izaslani radnici i njihove obitelji, osiguranici koji žive u u drugim državama, npr. rade u Hrvatskoj, žive u Sloveniji - navode iz HZZO-a.

No, opet ostaje viška 168.290 osiguranika i tko su oni ne zna se. Iz HZZO-a neslužbeno su naveli i da ne mogu automatizmom iz baze osiguranika odjavljivati ljude a da iz MUP-a ne kažu da osoba više nema prebivalište u RH, ne mogu odjaviti ni osobe koje više ne rade ako ih poslodavac nije odjavio. U slučaju sumnje da je osoba temeljem fiktivnog radnog odnosa u RH ostvarila pravo na zdravstveno osiguranje mogu voditi sudski postupak. (vecernji.hr)




Čiste se HZZO evidencije, bez besplatnog zdravstvenog osiguranja
bi moglo ostati oko
300 000 osiguranika



13.siječnja 2022: Nakon što se u djelo provede najava ministra Beroša o ‘čišćenju’ evidencije HZZO-a najmanje 300 000 osiguranika bi moglo ostati bez prava na zdravstveno osiguranje. S evidencija bi se izbrisali osiguiranici koji po svom statusu više nemaju pravo na državno zdravstveno osiguranje.


Riječ je mahom o iseljenicima koji su napustili Hrvatsku i otišli raditi u inozemstvo u posljednjem desetljeću, a ostali su na popisu osiguranika HZZO-a i uredno koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Prema svjedočenju liječnika, a i samih građana koji su otišli u inozemstvo, dobar dio njih će radije doći doktoru ili zubaru u Hrvatsku jer mu je to, uz zdravstvenu iskaznicu HZZO-a, daleko povoljnije nego platiti istu uslugu u državi u kojoj trenutno živi. Po nekim procjenama, takvu varijantu korištenja zdravstvenog osiguranja prakticira dvije trećine naših građana koji su otišli iz Hrvatske, piše Novi list.

U HZZO-u kažu kako se radi o izuzetno velikom broju ljudi, koji unatoč tome što ne uplaćuju zdravstveni doprinos uživaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja. Koliko ih je točno, moglo bi se znati za mjesec dana, nakon uparivanja baza podataka HZZO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Sve osobe koje nisu u evidenciji zavoda za zapošljavanje, a ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlene osobe ili članovi njihovih obitelji, ostat će bez zdravstvenog osiguranja.

“U ukupnoj cifri osiguranika koji se vode pod internom F oznakom, što znači kao osiguranici koji ostvaruju pravo na temelju nezaposlenosti, jako je velik broj onih koji se ne vode kao nezaposleni na birou. Takvi će automatski biti brisani s popisa osiguranika”, kaže ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić. Procjenjuje da bi se to, nakon potpisivanja ugovora između dvije institucije, moglo dogoditi već polovinom veljače.

Osiguranici koji su pravo na zdravstveno osiguranje HZZO-a stekli temeljem nezaposlenosti, dosad se nisu bili dužni odjaviti s državnog zdravstvenog osiguranja, već su nastavljali koristiti sva prava, ističu u HZZO-u. Nakon što je Hrvatsku napustio velik broj građana u potrazi za poslom, baza podataka HZZ-a se ispraznila, no u HZZO-u nije. Dio iseljenika brisan je s popisa osiguranika HZZO-a početkom ljeta, kad su razmjenom podataka s MUP-om u HZZO-u uspjeli popis osiguranika očistiti od osoba koje su se odjavile iz Hrvatske.

Doći do informacija o građanima koji su se zaposlili u inozemstvu i tamo plaćaju zdravstveni doprinos, pa bi time i zdravstvene usluge trebali koristiti u državi u kojoj žive, danas je gotovo nemoguće, vele u HZZO-u. Iako po zakonu ne smijete imati dvostruko zdravstveno osiguranje u različitim državama, još uvijek ne postoji jedinstvena baza podataka na razini EU-a na temelju koje bi se znalo tko u kojoj državi uplaćuje i koristi zdravstveno osiguranje.

Na meti čišćenja baze podataka HZZO-a naći će se i građani koji nisu napustili zemlju, a koriste povlasticu besplatnog zdravstvenog osiguranja iako za njega ne uplaćuju. Tako bi bez iskaznice mogli ostati i oni koji rade na crno, Zavod za zapošljavanje ih je skinuo s popisa nezaposlenih, a oni i dalje koriste zdravstveno osiguranje.

U tom slučaju, ako žele biti zdravstveno osigurani, morat će se prijaviti na burzu rada i pronaći legalan posao, odnosno uplaćivati pripadajuće poreze i doprinose, piše Novi list.



HIC.hr
foto: arhiv


 
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama
Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre