HIC kugluice za bor
vijesti-regija


Made-in-Croatia, hrvatski proizvodi i hrvatski suveniri



28.prosinca 2019.
PROSRPSKI ZASTUPNICI IZAZVALI NERED
Crna Gora uz burno negodovanje oporbe usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Crna Gora skupština

U Crnoj Gori je izglasan Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je predviđen povrat objakata i zemljišta kojima se služe vjerske zajednice na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinu vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine.

Iako su prosrpski oporbeni zastupnici Demokratskog fronta (DF) uporabom pirotehnike, uništavanjem
inventara, uvredama i prijetnjama pokušali prekinuti rad crnogorske Skupštine i odgoditi donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nakon intervencije policije koja je privela 22 osobe, zastupnici vladajuće većine u 2.30 ujutro izglasali su zakon u onom obliku u kojem je bio predložen.  


Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana Srpskoj pravoslavnoj crki (SPC) koja u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.


Incident koji je prethodio kratkotrajnom prekidu rada crnogorske Skupštine i kasnijem izglasavanju zakona za koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdi da je paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u toj zemlji, dogodio se kad su odbačena dva amandmana koje je Skupštini uputila Mitropolija SPC-a.


Prosvjedi zbog izglasavanja Zakona

Oporbeni, prosrspski zastupnici su zbog navedenog zakona izazvali nerede u crnogorskoj skupštini a na ulicama Nikšića protestirale su prosrpske pristaše. Protestiralo se i u Beogradu

U Nikšiću je oko stotinu građana blokiralo prometnice, prosvjedujući protiv izglasanog zakona. Sukobili
su se s policijom koja je ponovno privela nekoliko oporbenih, prosrpskih zastupnika i predstavnika. 

Protiv trojice koji su u petak uhićeni, a među njima je i čelnik oporbe Andrija Mandić bit će podnesene kaznene prijave zbog napada na službenu osobu. Oni su, pak, najavili da počinju štrajk glađu.

Prosvjed je održan i u Beogradu ispred crnogorskog veleposlanstva, u organizaciji studenata Pravnog fakulteta. Traže oštru reakciju vlasti zbog, kako kažu, otimanja srpskih svetinja, hramova i imovine.

Okupljeni su uzvikivali parole, među kojima, "Crna Gora i Srbija to je jedna familija" i "Nema podjele za Kosovo".

Profesor Pravnog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici Dejan Mirović ocijenio je da je režim Aleksandra Vučića u Srbiji "mlađi partner" crnogorskog šefa države Mila Đukanovića, šta su okupljeni propratili pogrdnim uzvicima na račun predsjednika Srbije.

Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić izjavio je za Radio-televiziju Srbije da se Srbija ne miješa u unutarnje stvari Crne Gore, ali ju zanimaju prava srpskog naroda, ocijenivši da je usvajanja spornog
zakona o vjerskim slobodama u Crnoj Gori, "najgori trenutak" između srpskog i crnogorskog naroda.

- Ne znam što ga je natjeralo na ovako nešto i mislim da je to veoma loš potez, ali u pitanju je druga država. Mi se ne miješamo u njihove unutarnje stvari, ali nas interesiraju prava našeg naroda, rekao je Dačić, podsjetivši na raniju ocjenu predsjednika Srbije da će Beograd reagirati mirno, pametno i bez izazivanja sukoba.

Prosvjedu u Beogradu je prethodio incident u srbijanskoj skupštini. Čelnik ekstremno nacionalističkog pokreta Dveri Boško Obradović i njegov stranački kolega Ivan Kostić tijekom sjednice razvili su transparent i počeli uzvikivati parole protiv predsjednika Vučića. Naguravali su se i umalo potukli sa zastupnicima vladajuće Napredne stranke i predstavnicima vlade.

Crna Gora: situacija mirnija, u pritvoru još tri prosrpska zastupnika

Stanje u Crnoj Gori se smirilo dan nakon burnog prihvaćanja spornog zakona o crkvama zbog čega je policija uhitila 18 zastupnika prosrpske oporbe, od kojih su trojica zadržana u pritvoru.

Zbog incidenta u parlamentu u pritvoru su još Andrija Mandić, Milan Knežević i Milun Zogović, zastupnici Demokratskog fronta (DF). Osumnjičeni su za kazneno djelo sprječavanja službene osobe u obavljanju dužnosti, za koje je predviđena zatvorska kazna od 3 mjeseca do 5 godina.

Ostali uhićenici neće se kazneno goniti, nego će se protiv njih pokrenuti prekršajni postupci.

Unatoč tome što su zastupnici DF-a uporabom pirotehnike, uništavanjem inventara, uvredama i
prijetnjama pokušali prekinuti rad parlamenta, nakon intervencije policije zastupnici vladajuće većine 
prošle su noći u 2.30 izglasali zakon o slobodi vjeroispovijesti.   


SPC u Crnoj Gori protivi se usvojenom Zakonu


Srpska pravoslavna crkva (SPC) i zastupnici srpskih stranaka u Crnoj Gori usvojeni zakon o slobodi vjeroispovijesti smatraju neustavnim i usmjerenim na oduzimanje njihove imovine (crkava, manastira i zemljišta).
Svećenici Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Srpske pravoslavne crkve (SPC) te nekoliko stotina sljedbenika te crkve prosvjedovali su u Podgorici. MCP je objavio priopćenje u kojem se kaže da
svu odgovornost za posljedice donošenja zakona o slobodi vjeroispovijesti pripisuju vladi i crnogorskom predsjedniku Mili Đukanoviću.

Nasiljem prema okupljenim građanima širom naše zemlje, nečuvene podjele i mržnje uvode Crnu Goru u situaciju koja nikome dobra donijeti ne može. Zahvaljujući ovome, pravoslavni vjernici u Crnoj Gori dočekuju jedan od najtužnijih Božića u novijoj povijesti – priopćio je MCP. Oni su dostavili i amandmane na nacrt zakona, ali su oni odbačeni, a time je, kako kažu, “potvrđena sumnja“ te crkve o “otimačini“ imovine Srpske pravoslavne Crkve. Time je započelo, kaže se u priopćenju, ostvarenje cilja programa vladajuće stranke o “obnovi“ nove, državne, podobne i poslušne režimu “autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve“.

Crnogorska pravoslavna crkva sa sjedištem u Cetinju obnovljena je u listopadu 1993. nakon što je 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva, odnosno samostalna pravoslavna Crkva. Crnogorska pravoslavna Crkva bila je autokefalna od ukidanja srpske Pećke patrijaršije 1766. godine.
No ni dotad nitko nije imao kanonske jurisdikcije da se miješa u crkveni život pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori. Svoga duhovnog poglavara Crnogorci su sami birali, a crkveni poglavari su ujedno bili politički vladari tadašnje neovisne crnogorske države.

Carigradska patrijaršija priznala je autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve. U Ustavu Knjaževine
Crne Gore 1905. godine bilo je upisano da je državna vjera istočno pravoslavna te da je Crnogorska crkva autokefalna.


Kriva je aneksija 1918.

Do konca 1918. Crna Gora je bila neovisna država, koju je Srbija anektirala kada je stvarana Kraljevina SHS. Crnogorska pravoslavna crkva prestala je postojati i postala je eparhija pod kontrolom SPC-a sa sjedištem u Beogradu. Proces obnove CPC-a započet je početkom devedesetih godina. Toj se obnovi protivio SPC. Srpska Mitropolija crnogorsko-primorska drži da je ona jedina nasljednica prvih eparhija Pravoslavne crkve. Na čelu Srpske mitropolije u Crnoj Gori od 1990. je mitropolit Amfilohije Radović.

Na čelu Crnogorske pravoslavne crkve je mitropolit Mihailo koji je, opisujući spor oko zakona o slobodnoj vjeroispovijesti, kazao: – Koristeći se neredovnim političkim prilikama koje su vladale u zemlji između 1989. i 2006., u vrijeme srpske okupacije zemlje, Beogradska patrijaršija je, poduprta srpskom vojno-
policijskom silom, u vlasništvo nezakonito upisala oko 12 četvornih kilometara crkvenoga zemljišta, većinu od oko 600 crkava i oko 60 manastira. Do tada je ta imovina bila u vlasništvu države, sela i bratstava.
Inače, iz manastira Ostrog godišnje se uprihodi oko 50 milijuna eura. Da bi prihod uvećala, bila je nakanila graditi i turistički kompleks na 30 hektara zemljišta u vlasništvu manastira Gradište u Buljarici kod Budve. Novim zakonom o slobodi vjere, člankom 62., utemeljena je zakonska osnova za povrat nezakonito prepisane crkvene imovine s Beogradske patrijaršije na državu. Taj je članak uzrok nekontroliranoga bijesa koji beogradski kler i političari svakodnevno izlijevaju na državno vodstvo, zemlju i sve Crnogorce – zaključio je Mihailo.(vecernji.hr)



hrt /HIC.hr
foto
: