HIC ukrasu za bor-kuglice


18.studenog 2020
29.OBLJETNICA
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnja se prisjeća svojih žrtava

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara



Dan kada je prije 29 godina pao Vukovar , nakon tri mjeseca opsade i više od 6,5 milijuna granata koliko je palo na grad, ostat će u trajnom sjećanju svih Hrvata. Ove godine 18. studeni po prvi put je u Hrvatskoj
državni blagdan.

Dan sjećanja se ove godine obilježava uz pridržavanje posebnih epidemioloških mejra zbog
zbog pandemije koronavirusa. Jutro u gradu heroja 29 godina poslije osvanulo je ispunjeno maglom koja je onima koji su odlučili otići na Vodotoranj onemogućila da s njegova vrha pogledaju grad. Sukladno epidemiološkim preporukama, svečani je program na početku komemoracije skraćen, a potom je formirana Kolona sjećanja koja je od Nacionalne memorijalne bolnice krenula prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Na njezinu su čelu bili hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara. Unatoč preporukama da se sudionici kreću u skupinama od 25 ljudi, među kojima treba biti razmak, mnogi se toga nisu pridržavali, kao što ni dio od desetak tisuća ljudi koji su u tišini hodali u Koloni sjećanja nije nosio maske, koje su im, ako ih nisu ponijeli, dijelili redari duž utvrđene trase.

Na obilježavanje su došli i predstavnici državnog vrha, s tim da predsjednik Republike Zoran Milanović nije bio u Koloni već je pijetet vukovarskim žrtvama iskazao polaganjem vijenca na Ovčari, bez izjava za medije.


Na Memorijalnom groblju su izaslanstva položila vijence te je svetu misu predvodio mons. Vinko Puljić, bosanskohercegovački kardinal i nadbiskup metropolit.


Premijer Andrej Plenković poručio je kako su se došli pokloniti žrtvama i hrvatskim braniteljima koji su osigurali pobjedu u Domovinskom ratu i zaslužni su za našu slobodu. "Vukovar je grad koji se razvija, kao i
cijela Slavonija, i zaslužuje posebnu pozornost i brigu državnih institucija. Hrvatska je pobijedila u
Domovinskom ratu, ostvarila sve svoje nacionalne zadaće, oslobodila bivši okupirani teritorij, konsolidirala
se demokratski i institucionalno, čvrsto se usidrila u NATO-u i EU-u i ima snage za iskorake koji su važni za suživot, pomirbu i povijesnu istinu te ispruženu ruku prema manjinama u RH, pa tako i srpskoj. Zato je dobro
, i po nama normalno i prirodno, da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević s nama
danas ovdje", rekao je Plenković, dodavši kako žele odaslati poruke okrenute budućnosti, suradnji, razvoju i Europi, što je put na kojemu će ustrajati, uz svu pažnju i poštovanje prema Domovinskom ratu i dignitetu hrvatskih branitelja.

Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, naglasio je kako je Vukovar postao simbol hrvatskog otpora, borbe za slobodu, herojstva brojnih znanih i neznanih junaka. "Došli smo i osuditi zločin. Ovdje se
vidjelo koliko je bio brutalan projekt velike Srbije i Miloševićevog režima. Svima je jasno što se ovdje
dogodilo i što je povijesna istina, no prošlo je puno godina, trebamo razmišljati o novim generacijama i zato
je dobro što je Boris Milošević ovdje", izjavio je Jandroković.


Dolazak u Vukovar Verana Matića, izaslanika srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, ocijenio je
kao korak naprijed koji bi, uz iskrenu ispriku, trebao pridonijeti da se odnosi između dvije zemlje u budućnosti stabiliziraju.

Dijalog za pomirbu

Dogradonačelnica Vukovara Ivana Mujkić izrazila je žaljenje što je Vukovar podijeljen grad, ocijenivši kako tomu najviše pridonosi podijeljenost djece u vrtićima i školama, što nije krivica ni Grada ni gradonačelnika, već odraz toga što manjine koriste prava koja im daju hrvatski zakoni. "Nekomu odgovara podijeljenost, no nadam se kako će svi koji se doista brinu za Vukovar i našu djecu ostaviti politiku po strani. Ako su predstavnici srpske manjine došli s pravim razlogom, pozdravljam njihov dolazak, to je svakako napredak i nadam se kako će donijeti nešto konkretno u smislu pronalaženja nestalih kako ovo ne bi bila samo kozmetika. Za pomirbu treba dublji dijalog", poručila je Mujkić, a Tomislav Josić, savjetnik vukovarskog gradonačelnika za branitelje, naglasio je kako nije bitno tko je u Koloni sjećanja, već oni kojima su se došli pokloniti.

"Idemo se pokloniti boljima od nas koji nisu poginuli da imamo ovakvu Hrvatsku i naša je dužnost to promijeniti i napraviti državu kakvu su oni željeli u kojoj bi svi Hrvati mogli živjeti od svoga rada i da nam mladost ne mora odlaziti van. Ove smo godine i sami upozoravali da zbog specifične situacije ne dođe puno ljudi, no bez obzira na broj sudionika u Koloni sjećanja, najvažnije je da držimo razmak i nosimo maske i pazimo jedni na druge kao što smo pazili i 1991. godine", naveo je Josić.


Upitan za komentar dolaska izaslanika srbijanskog predsjednika Matića i potpredsjednika Vlade Miloševića, odgovorio je kako u Kolonu nikada nisu nikoga pozivali i dobrodošao je svatko tko dođe, a oni koji su to odlučili učiniti trebaju "spustiti ego i pokloniti se onima zbog kojih danas imamo slobodnu Hrvatsku".


Boris Milošević naglasio je kako nema iluzije da će problem nestalih biti riješen za mandata ove vlade, ali i poručio kako će se za to zalagati. "Nadam se kako će se dijalog otvoriti u idućem razdoblju i da ćemo pronaći, ako ne sve, onda najveći mogući broj onih koji su nestali. Zbog budućnosti i mladih ljudi trebamo naći zajednički put, put pomirenja i dijaloga", naglasio je.


Ministar obrane Mario Banožić naveo je kako će sudjelovanje predstavnika srpske manjine pojačati napore traženja nestalih osoba u Domovinskom ratu, poručivši kako je upravo pronalaženje nestalih pitanje na kojemu Vlada RH intenzivno radi.

"Predstavnici srpske zajednice sudjeluju u Koloni sjećanja za žrtve Vukovara i mislim da ćemo u idućem razdoblju moći puno lakše dolaziti do određenih informacija", rekao je Banožić.


Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je kako sudionici na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara hodajući ulicama toga grada iskazuju zahvalu svim hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata, onako kako su oni to i zaslužili, dostojanstveno.


Treba istaknuti kako je u odnosu prema prethodnoj godini na obilježavanju vukovarske tragedije bilo manje ljudi, no daleko više od broja definiranog epidemiološkim okvirom. Otkako je objavljeno kako bi u Koloni trebalo biti do 500 ljudi, gotovo nitko nije ni vjerovao kako se neće okupiti višestruko veći broj građana iz
svih dijelova Hrvatske, ali i inozemstva, koji su i ovom prigodom željeli osobno doći u Vukovar i odati počast žrtvama Domovinskoga rata.

Vukovarci s kojima smo razgovarali izrazili su zahvalnost svima - kako onima koji su došli tako i onima koji su u svojim mjestima upalili lampione i u tišini se poklonili poginulima, ubijenima i nestalima, uz poruku kako su njihovi životi trajno ugrađeni u temelje slobodne i neovisne Hrvatske.

Vecernjakova galetija slika iz Vukovara-OVDJE


Vukovar je izdržao 87 dana opsade bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi

Grad je izdržao 87 dana opsade bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Vukovar je u potpunosti razrušen, u zarobljeničke logore odvedeno je oko 7.000 vukovarskih branitelja i civila, a iz grada protjerano oko 22.000 nesrba. Po do sada prikupljenim podacima, u tromjesečnoj agresiji na Vukovar poginulo je ili ubijeno 2.717 branitelja i civila, a na popisu zatočenih i nestalih još je 386 osoba kojima se svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovaru.

U spomen na njihovu žrtvu, ulicama Vukovara od 10,15 sati proći će Kolona sjećanja u kojoj se ove godine, zbog epidemioloških mjera potaknutih pandemijom koronavirusa, ne očekuje ni približno toliko sudionika kao prošlih godina kada je ulicama toga grada znalo proći na desetke tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i okolnih država u kojima žive Hrvati.

Iz HIC-ovog arhiva- Sve o Vukovaru



Škabrnja se prisjeća svojih žrtava


škabrnja polaganje vijenaca

Škabrnja se 18. studenoga prisjeća strašnog zločina koji su prije 29 godina počinili pripadnici Jugovojske te srpskih paravojnih postrojba u tom ravnokotarskome mjestu.

Zbog trenutačne epidemiološke situacije, u Škabrnju je stiglo oko 2500 sudionika što je znatno manje nego prijašnjih godina kada se u tom ravnokotarskome mjestu znalo okupiti i do 15.000 građana iz cijele Hrvatske.

Vijence na Spomen obilježje i središnji križ na mjesnom groblju Sv. Luke položili su članovi obitelji poginulih
branitelja i civila i službena izaslanstva. Vijence su položili izaslanik predsjednika Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika Sabora Ante Sanader, izaslanici Vlade ministri Gordan Grlić RadmanIvan Malenica i Marija Vučković.

hrvatski šah, komplet


Svaki zločin mora se procesuirati i to je prioritet hrvatske Vlade, rekao je u srijedu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Škabrnji na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i
Škabrnje. Grlić Radman je istaknuo kako je 18. studenoga na poticaj Vlade proglašen neradnim kako bi se njime "komemorirale sve žrtve i iskazao poseban pijetet Vukovaru, gradu heroja koji je najviše pretrpio u Domovinskom ratu". Naglasio je da se aktivno radi i na potrazi za nestalima kojih je 1869, pa dodao da "nikoga ne može zaobići ruka pravde". "Na tome će raditi ova vlada, Ministarstvo pravosuđa i sve institucije. Nitko nije ravnodušan i želimo zaliječiti sve rane u našoj lijepoj domovini, a to je i zadovoljština obrambenom i pravednom Domovinskom ratu", dodao je. Zaključio je kako "dobro ipak pobjeđuje" jer je Hrvatska danas slobodna, suverena i međunarodno priznata država. Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.

Misu za sve stradale u Domovinskom ratu u crkvi Uznesenja bl. Djevice Marije predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Istaknuo je kako se sve poginule žrtve borile za bolje društvo i kazao: "Njihova žrtva nije vrijedna ovoga što se često događa , to je polarizacija i netrpeljivost. Oni su se borili za slobodu, za bolje društvo i u tom duhu njihova poruka je upravo to. Na mmisi je, zbog epidemioloških mjera, moglo biti samo 96 vjernika.

Crkvena zvona točn u 18 sati zazvonila su diljem Hrvatske za Vukovar i Škabrnju. I na taj način je odata
počast poginulima.



Napad na Škabrnju

Tenkovsko-pješačke snage Jugoslavenske narodne armije potpomognute paravojnim jedinicama za napad na Škabrnju tog sudbonosnog dana 18. 11. 1991. godine došle su iz dva smjera.

Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva prolazeći kroz Zemunik Gornji došla je oko 7.00 sati na zapadni ulaz u Škabrnju i s tenkovskim cijevima okrenutim prema hrvatskim položajima zauzela dva napadajna položaja. Istodobno je druga kolona tenkova i pješaštva došla iz pravca Biljana Donjih cestom Benkovac – Škabrnja – Zadar i na Marinovcu, sjevernom ulazu u Škabrnju prema Ražovljevoj glavici, zauzela također napadni položaj.

Sam napad i usklađena vatrena priprema po položajima hrvatskih branitelja na pravcu Škabrnja – Nadin
počeo je oko 7.30 sati iz raketno-topničkog oružja, oklopnih postrojbi i tenkova. Glavni udar i težište napada agresora bili su na pravcu zapadnog ulaza u Škabrnju, zaselka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz
žestoku vatrenu potporu iz navedenih neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.

Dok branitelji Škabrnje na ovim pravcima obrane pružaju srčani otpor, iza leđa im je JNA angažirala i helikopterske postrojbe koje desantiranjem na područje Jabuke, jugozapadno od crkve sv. Marije i uz pomoć jakih tenkovsko-pješačkih snaga, oko 10 sati zauzimaju groblje i crkvu sv. Luke, te na taj način prekidaju jedinu cestovnu vezu Prkos – Škabrnja. Ostale crte škabrnjske obrane još su odolijevale napadima agresora. Na drugom pravcu i težištu napada agresora obrana je odolijevala sve do 13.30 sati, kada se branitelji povlače na pričuvne položaje u podnožju Ražovljeve glavice. Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve
Velike Gospe došli su tek predvečer oko 16.30 sati, tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se sklonili u podrume i druge zaklonjene prostore,
nasilno su izvlačeni van i ubijani i masakrirani.

Do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.




hrt /HIC.hr
foto:

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre