HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/


28.prosinca 2018.
KNJIGE
Značaj Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca

leksikon podunavskih Hrvata

Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca pripada tipu specijalnih leksikona, i to po dvjema osnovama: njegovu posebnost ne čini samo zemljopisno područje na koje se odnosi nego mu posebnu dimenziju daje i to što se u zadanome teritorijalnom okviru usredotočuje na pojave i osobe koje imaju (i) hrvatski karakter. Kao takav, on nastoji obuhvatiti ne samo Bunjevce i Šokce u vojvođanskom i mađarskom dijelu Bačke nego i u cijelome povijesnom ugarskom Podunavlju.


Predgovor

 Pripadnici hrvatske etničke zajednice koji već nekoliko stoljeća žive u dijelu međuriječja Dunava i Tise na domicilnom se području različito imenuju. U prošlosti su najčešće nazivani Dalmatincima, znatno rjeđe Ilirima i katoličkim Ilirima, a posve sporadično katoličkim Racima ili Racima.  U novije se doba također rabe različita imena: Bunjevci, Šokci, Mađari slavenske rase, Mađari slavenskog podrijetla, Srbi–Bunjevci, Srbi katoličke vjere, bunjevački Hrvati, šokački Hrvati, Hrvati–Bunjevci, Hrvati–Šokci, skupno bunjevačko-šokački Hrvati, bački Hrvati, podunavski Hrvati ili jednostavno Hrvati. 

Ostavljajući po strani tu raznolikost nazivâ, najveći broj Hrvata koji naseljavaju dio prostora od Sentandrije do Novog Sada objektivno je dio dviju hrvatskih subetničkih skupina – Bunjevaca i Šokaca. Objema je skupinama zajedničko što su nakon doseljenja u ugarsko Podunavlje bile izolirane od glavnine kulturnih i političkih procesa u Hrvatskoj, a povijest im nije osobita samo u odnosu na Hrvate s druge strane Dunava, koji su živjeli ili žive u granicama Hrvatske (južna Baranja, Slavonija, Srijem), nego donekle i u odnosu na Hrvate iz nekadašnjih susjednih ugarskih županija (Baranja, Banat).

Tijekom stoljeća bunjevačko-šokački puk na sjeveroistočnom rubu hrvatskoga etničkog prostora, usprkos katkad burnim vremenima i često nesklonom okružju, znatno je pridonio duhovnosti, kulturi, znanosti, umjetnosti, politici, vojništvu i gospodarstvu u matičnoj i domicilnim zemljama te uspio, makar u jezgri, očuvati svijest o svojoj prapostojbini, podrijetlu i identitetu. No zbog nepostojanja škola na materinskom jeziku, prosvjetnih, kulturnih i znanstvenih institucija, razgranatije i gušće mreže sredstava masovnog priopćavanja, osobito elektroničkih medija, sustavnije nakladničke djelatnosti te zbog spleta drugih povijesnih okolnosti i uvjeta, procesi asimiliranja od susjednih većinskih naroda bili su i do danas su ostali izraženi, a formiranje hrvatske nacionalne svijesti nije do kraja završeno.

Teritorijalna, politička i kulturna odvojenost od Hrvatske te položaj svojevrsne enklave u različitim državama koje su se smjenjivale kroz povijest uvjetovali su usto i ambivalentna stajališta prema mnogim elementima lokalnih bunjevačkih i šokačkih tradicija jer mnogi događaji, kulturne i političke institucije, osobe pa i cijela povijesna razdoblja nisu uvijek jednako percipirani u hrvatskoj, mađarskoj i srpskoj kulturi. Iako je razumljivo da pojave s ruba etničkog prostora u cjelokupnoj nacionalnoj tradiciji nemaju isto značenje kao one koje su obilježile njezino središte, u matičnoj su zemlji posve nezamijećene ostale i mnogobrojne pojave koje su za hrvatsku zajednicu u srednjem dijelu ugarskog Podunavlja, svjesnu vlastite posebnosti u odnosu na izravno okružje, a donekle i u odnosu prema matici, bile od iznimne važnosti. U domicilnim su pak zemljama prešućivanje i pristrana interpretacija mnogih elemenata bunjevačkih i šokačkih tradicija imali drukčije motive. 

Sa sviješću o svemu tome, skupina subotičkih kulturnih i znanstvenih djelatnika (Slaven Bačić, †Josip Buljovčić, Lazar Merković, Milovan Miković i Tomislav Žigmanov) u kasnu je jesen 2001. godine inicirala pokretanje projekta u okviru kojega bi se moderni leksikografski pristup povijesti i današnjici Hrvata s prostora između Dunava i Tise spojio s potrebom pristupačnosti običnom čitatelju. Tijekom nekoliko sastanaka utanačena su temeljna načela rada na projektu.

Dogovoreno je da inicijatori čine buduće uredništvo projekta kojemu je, nakon duljih rasprava, određen naziv Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Kao najpogodniji institucionalni okvir za rad na projektu odabrano je Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, koje je svojim programom i profiliranošću najviše odgovaralo projiciranom cilju Leksikona, nakon čega je u okviru Sekcije za filozofiju i leksikografiju Hrvatskoga akademskog društva utemeljen Odbor za leksikon podunavskih Hrvata.

Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca pripada tipu specijalnih leksikona, i to po dvjema osnovama: njegovu posebnost ne čini samo zemljopisno područje na koje se odnosi nego mu posebnu dimenziju daje i to što se u zadanome teritorijalnom okviru usredotočuje na pojave i osobe koje imaju (i) hrvatski karakter. Kao takav, on nastoji obuhvatiti ne samo Bunjevce i Šokce u vojvođanskom i mađarskom dijelu Bačke nego i u cijelome povijesnom ugarskom Podunavlju. Iako se tomu može prigovoriti da je više povijesna reminiscencija, a manje je odraz sadašnjosti, zauzeto je stajalište da je povijest Hrvata u Bačkoj neodvojiva od povijesti ostalih Bunjevaca i Šokaca u cijelome ugarskom Podunavlju i da s njome čini posve logičnu cjelinu. S druge strane, predmet Leksikona jesu povijesni događaji, osobe i institucije nedvojbeno hrvatske naravi. Dio je njih već otprije poznat stručnoj javnosti, ali su ovdje podrobnije obrađeni. U Leksikon su međutim ušle i druge, manje poznate ili čak posve nepoznate pojave u hrvatskim, mađarskim ili srpskim stručnim krugovima. Jednoglasno je mišljenje usto bilo da sastavni dio Leksikona trebaju biti i one osobe, događaji i institucije koji nisu primarno vezani za podunavske Bunjevce i Šokce, ali su imali ili imaju znatan utjecaj i na njih. Time se, dakako, ne niječe pripadnost takvih pojava drugim kulturama, već se samo želi upozoriti na to da su jednim svojim aspektom uključene i u hrvatske kulturne tradicije. U Leksikonu se posebna pozornost posvećuje odnosu općega i posebnoga, ukupnosti odnosâ onog dijela prostora na kojem obitavaju Hrvati u međuriječju Tise i Dunava sa širim okolnim područjima te utjecaju događaja koji pripadaju općoj povijesti na podunavske Hrvate – Bunjevce i Šokce. Zbog toga teritorijalno–sadržajna granica koja je Leksikonu postavljena nije umjetna i kruta, već je obilježena i vezama s okolnim narodima te međusobnim kulturnim doticajima. Prihvaćanjem takve koncepcije nastojale su se izbjeći metodološke pogreške u koje su upale neke nacionalne enciklopedije i leksikoni, čije su natuknice koje se odnose na podunavske Hrvate umjetno istrgnute iz cjeline pojava, zbog čega su postale neobjektivne i znanstveno neupotrebljive.

Svrha je Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca svrha leksikografskog rada uopće – prikupiti faktografske podatke, dati osnovna objašnjenja i povijesni pregled, uz kritičku analizu i ocjenu obrađenih zbivanja, pojava i osoba. Kao takav, Leksikon bi trebao popuniti dosadašnje praznine i nedorečenosti nastale ne samo zbog nedovoljne istraženosti nego i zbog namjernog prešućivanja, umanjivanja važnosti ili iskrivljivanja podataka. Opsežna literatura na hrvatskome, srpskome i mađarskome, arhivska građa te postojeće bibliografije predstavljaju polaznu osnovu za leksikonsko tretiranje građe. No rad na Leksikonu nije samo kompilatorski već je u pojedinim domenama i pravi istraživački rad koji daje posve nove spoznaje. S obzirom na uvrštavanje osoba, posebno se kritički prilazilo zahtjevima za unošenje suvremenika – pozornost se posvećivala ne samo formalnim zvanjima nego i konkretnim rezultatima i prinosima u određenom području. Slično tomu, kad su u pitanju pojave u kojih ne postoji dovoljan vremenski odmak, izbjegavaju se ocjene i podaci govore sami za sebe.

U pogledu dinamike dogovoreno je da Leksikon izlazi u manjim svescima, dakle na način kakav je odabran, primjerice, i u Enciklopediji Novog Sada. Takav pristup uvjetovan je objektivnim čimbenicima, prije svega nepostojanjem profesionalnog ustroja, brojem suradnika, nedovoljnim iskustvom te materijalnim razlozima. 

S tako određenim općim načelima rada šira javnost i institucije postupno su upoznavane tijekom 2002. godine, a istodobno je počelo i prikupljanje materijalnih sredstava potrebnih za rad. Na projektu se okupilo četrdesetak suradnika iz Vojvodine, Mađarske i Hrvatske, a na temelju njihovih prijedloga potkraj godine završen je inicijalni abecedarij. Materijalnu su potporu projektu u toj fazi osigurali Skupština Općine Subotice i Savezno ministarstvo nacionalnih i etničkih zajednica, u manjoj mjeri Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine. Dio potpore pružio je časopis Klasje naših ravni iz Subotice, a stručna suradnja uspostavljena je s djelatnicima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. 
U 2003. godini pristupilo se i konkretnoj izdradbi Leksikona, odnosno pisanju natuknica. Neplaniranu teškoću predstavljala je činjenica što je više osoba od kojih se očekivao znatan prinos u radu na Leksikonu u međuvremenu preminulo (Tomo Vereš, Josip Buljovčić, Marija Grasl, Petar Šarčević, Kaspar Ulmer, nešto prije pokretanja inicijative i Bela Gabrić), a umjesto preminulog J. Buljovčića članom je inicijalnog uredništva postao Stevan Mačković. U novoj su se fazi rada pokazale osnovne teškoće u radu, a to su nepostojanje profesionalnoga institucionalnog ustroja i iskustva na poslovima ovakve vrste, a dodatni je problem bilo i to što neki, čak i najbliži suradnici, nisu mogli udovoljiti elementarnoj dinamici i kvaliteti rada. Usto, neke je od početnih stajališta, očekivanja i planova razvoj događaja u stanovitoj mjeri izmijenio. Unatoč tomu, može se slobodno reći da je većina sudionika u radu na Leksikonu uspješno obavila  pionirski pothvat objedinjavanja i izlaganja podataka o podunavskim Hrvatima – Bunjevcima i Šokcima. Valja naglasiti da su daljnju, odlučujuću materijalnu potporu osigurale Vlada Republike Hrvatske i Skupština Općine Subotica. 

I tako, dvije i pol godine nakon pokretanja inicijative nazvane Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, izlazi prvi svezak, koji s osamdesetak natuknica obuhvaća slovo A. Premda je zamišljen opsežnije, na skromniji opseg prvog sveska utjecali su ne samo nužnost za prilagođavanjem objektivnim stvaralačkim mogućnostima hrvatske zajednice u Vojvodini i Mađarskoj nego i svijest da prvi svezak ovakva projekta, zbog obilja posebnosti, ima istodobno i karakter pokusnoga ili pilotnog sveska. To, dakako, znači i da bi on mogao biti bolji, da ima propusta te da je u nekim segmentima rezultat mogao biti drukčiji, pa su stoga sve dobrohotne sugestije dragocjene i bit će razmotrene već za drugi svezak, koji je u pripremi. 

Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice suradnicima je Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca pružilo punu stvaralačku i radnu slobodu, što je bilo dragocjeno za uspješan tijek projekta. Najveći dio posla u uređivanju prvog sveska iznijeli su Tomislav Žigmanov, Petar Vuković i Slaven Bačić, koji su gotovo svakodnevnim konzultacijama i raspravama odlučujuće utjecali na strukturu ovog sveska. Lekturu svih tekstova napravio je Petar Vuković, a faktičku zadaću tehničkog urednika obavio je Tomislav Žigmanov. Posebno mjesto u pripremi sveska imaju mnogobrojne osobe i institucije koje su pružile pomoć u prikupljanju i provjeri podataka ili su na druge načine pridonijele Leksikonu. Bez njih bi ovaj pionirski posao teško mogao biti napravljen, a sve ih je gotovo nemoguće poimence spomenuti.

Zato sa zadovoljstvom možemo reći da Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca napokon počinje izlaziti na svjetlo dana te ga prepuštamo cjelokupnoj kulturnoj javnosti, a posebice hrvatskom puku koji naseljava ravnicu između Dunava i Tise. Želja nam je da dospije u što više bunjevačkih i šokačkih domova, da njihovim stanovnicima osvijesti bogatu i nedovoljno poznatu prošlost, da ih podsjeća na sadašnjost i bude im poticaj u budućnosti.

dr. sc. Slaven Bačić

http://www.hnl.org.rs/nova/hrvatske-novine /HIC.hr
foto:


HIC-oglas
Adresar Hrvata izvan RH


ADRESAR HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
, naručite






Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre