HIC grbovi-500-100








01.studeni 2020.
IZBORI U AMERICI
Za koga će glasovati amrički Hrvati ?

Trump-i-Biden

Izborna kampanja u Sjedinjenim Državama između predsjednika Donalda Trumpa i demokratskog izazivača Joea Bidena ušla je u završnu fazu: do izborne noći ostala su još samo dva dana, a u mnogim saveznim državama glasanje poštom traje već više tjedana. Sjedinjene su Države golema nacija u kojoj je jedan malen kutak rezerviran za doseljenike iz Hrvatske. Njihova se veličina procjenjuje na više stotina tisuća ljudi (do milijun), a Večernji je list htio provjeriti kako će glasati američki Hrvati ili, kako bi ih se preciznije trebalo nazivati, hrvatskim Amerikancima.


Vecenji list u razgovorima s više političkih lidera koji na ovaj ili onaj način predstavljaju hrvatski glas u Americi, saznao je nekoliko pojedinosti: hrvatski glasači, najprije, nisu “izborni blok”, odnosno nikako se ne može reći da Amerikanci hrvatskog podrijetla mahom glasaju za jednu stranku ili jednog kandidata.

Umjesto toga ponašaju se individualno, prema osobnim afinitetima. Sasvim je moguće, a to i jest u skladu s američkom tradicijom, da dvojica prijatelja koji su u istoj udruzi koja predstavlja hrvatske Amerikance glasaju već desetljećima suprotno jedan od drugog, a da to ne utječe na ukupni politički smjer njihove udruge. S time u skladu tri ključne organizacije, Hrvatska bratska zajednica (HBZ), Asocijacija profesionalaca hrvatskih Amerikanaca (APHA) i Nacionalna federacija kulturnih fundacija hrvatskih Amerikanaca (u daljnjem tekstu Nacionalna federacija), neće na ovim izborima kao udruge podržati nikog od kandidata ili stranaka.

No, to ne znači da to neće napraviti pojedinci. Bivši američki senator s Aljaske, demokrat Mark Begich,
čiji je djed iz Udbine, rekao nam je da svesrdno podržava Joea Bidena te nam govori da ljudi u njega
mogu imati povjerenja. S druge strane, George Radanovich predstavljao je Kaliforniju kao republikanac u Predstavničkom domu Kongresa čak 16 godina, a njegovi su baka i djed sa Splita i Brača, te nam govori da će glasati za Trumpa zato što bi druga strana, po njemu, američki brod uperila u krivom pravcu.

Obojica hrvatskog podrijetla, bivši senator i kongresnik, dakle zastupnici u dva doma američkog zakonodavnog tijela, birat će različite kandidate na izborima. Oni nikako nisu jedini poznati hrvatski Amerikanci koji su u prošlosti i sadašnjosti vedrili i oblačili tamošnjom politikom. Begichev otac Nick služio je kratko u Kongresu u ranim 1970-ima, prije tragične smrti u avionskoj nesreći. Michael Bilandic bio je u 1970-ima gradonačelnik Chicaga. Dennis Kuchinich pak služio je kao kongresnik iz Ohija od 1997. do 2013., prije kao gradonačelnik Clevelanda te je u dva navrata čak bio i kandidat za predsjednika. Rose Mofford ostala je upamćena kao prva žena guvernerica Arizone. Rudy Perpich bio je guverner Minnesote do 1991., a predsjednik Franjo Tuđman htio ga je angažirati u hrvatskoj Vladi. Isto tako, John Kasich kandidirao se 2016. za predsjednika Amerike, a od 2011. do prošle godine bio je guverner Ohija. Njegova je uloga važna i na ovim izborima, ali o tomu kasnije.

Također, nekada je priča bila jednostavna: biti Amerikanac hrvatskog podrijetla značilo je podržavati
Demokratsku stranku. Prije znatno konzervativnija nego danas, ta je stranka privlačila katoličke useljenike u Sjedinjene Države, tako među njima i Hrvate. Demokratska stranka 1924. kandidirala je guvernera New Yorka Ala Smitha za predsjednika, prvog katolika koji se upustio u utrku za najvišu poziciju u jednoj od dvije stranke. Prema povjesničaru Ivanu Čizmiću, HBZ je u čestitci predsjedniku Franklinu Delanu Rooseveltu 1940. spomenula da je “90% Hrvata u SAD-u na izborima glasalo za njega”.
Danas to više nije slučaj: hrvatski birači otprilike slijede podjele u širem američkom biračkom tijelu.
Prema istraživanju Gallupa iz svibnja, 31% Amerikanaca su demokrati, svaki četvrti je republikanac, a
40% su nezavisni. I u hrvatskom biračkom tijelu mnogi su“ promjenjivi” glasači, odnosno oni koji
kandidate biraju prema njihovim karakteristikama, a ne prema tomu u kojoj su stranci.
Kako nam govore upućeni u politiku hrvatskih Amerikanaca, pretežno svrstavanje na demokratsku stranu većinom je prekinuo Ronald Reagan koji je 1980. antikomunističkom retorikom privukao Amerikance
podrijetlom iz onih zemalja koje su trpjele u neslobodnom režimu.

Zanimljivo, u Hrvatskoj velik dio desnice zdušno se svrstao uz Trumpa, ističući njegovu ulogu kao borca
protiv globalne lijeve kulturne hegemonije. Ako se ukinu vize za hrvatske građane koji posjećuju SAD
tijekom njegove administracije, bio bi to velik uspjeh za hrvatsku svijest o republikanskim liderima. Oni
koji pak podržavaju Bidena spominju njegov konkretan doprinos za Hrvatsku, činjenicu da joj je pružio podršku u 1990-ima.

U Americi pak, bez obzira na to jesu li za Trumpa ili Bidena, govore o vrijednostima. Bivši senator Begich opisuje nam zašto će glasati za bivšeg potpredsjednika pod Barackom Obamom.

– Godine 1911. moj je djed John Begich napustio svoje polje u Hrvatskoj kako bi emigrirao u SAD. On i
moja baka svoje su sinove podigli u Minnesoti i obojica, moj otac i stric, služili su na javnim poslovima u svojim životima.
Moj djed, stric, otac i ja uvijek smo razumjeli da se mir i demokracija njeguju teškim radom svake generacije i da je potrebno pravo vodstvo kako bi se zaštitile te vrijednosti. Vjerujem da je Joe Biden
jedini predsjednički kandidat koji nosi te iste vrijednosti. Tijekom moje karijere više sam puta posjetio Hrvatsku. Moji rođaci i ja svjedočili smo izdaleka srceparajućem razdoblju rata i nemira te smo slavili ovu
novu eru stabilnosti i rasta. Inspirirajuće je vidjeti Hrvatsku koja se razvija kao turistička destinacija i važan igrač u EU – govori nam Begich te nastavlja o tomu kako je vidio demokratove napore u odnosima
s Hrvatskom, posebno u najtežem razdoblju za nju.

– Blisko sam pratio kada je senator Joe Biden poticao Clintonovu vlast da se suprotstavi Miloševićevoj agresiji. Otad, Joe Biden je igrao ključnu ulogu u podržavanju mirne, prosperitetne, euroatlantske budućnosti za regiju, uključujući hrvatski ulazak u NATO 2009. i EU 2013. godine. Iz svojih razgovora s Joeom Bidenom i članovima njegove kampanje, znam da je on predan raditi s Hrvatskom kako bi pomogao stabilnost, prosperitet i euroatlantske integracije regije te kako bi promovirao reforme, borio se
protiv korupcije te ustao protiv negativnog ruskog utjecaja – govori Begich.

Biv ši senator (od 2009. do 2015.) zatim nam nabraja koji su prioriteti, po njegovu mišljenju, koje hrvatski Amerikanci imaju u politici Washingtona i Zagreba: ukidanje dvostrukog oporezivanja, prepoznavanje Hrvatske kao strateškog partnera SAD-a, osnaživanje vojne suradnje te fokus na američku pomoć modernizacije hrvatskih zračnih snaga, priznavanje hrvatskih pomorskih i brodograditeljskih tradicija, ekonomska ulaganja u regiju, podrška Daytonskog ugovoru u originalnoj formi...

– Joe Biden bio je snažni zagovaratelj hrvatskog ulaska u euroatlantske institucije te je napisao kolumnu
za Financial Times 12. srpnja 2013. pod naslovom “Neka Hrvatska vodi Balkan u EU” koja je istaknula Hrvatsku kao primjer toga da “...zemlje mogu odabrati staviti budućnost na prvo mjesto i raditi na
dobrobiti budućih generacija”. Kao potpredsjednik Joe Biden je posjetio Zagreb u studenom 2015. kako bi nazočio summitu Procesa Brdo-Brijuni, i time pokazao osobnu predanost stabilnosti regije.
Hrvati su svjedočili Bidenovoj uključenosti i predanosti ovoj regiji te vjeruju da će koristiti svoj utjecaj i
moć kako bi osnažio ciljeve stabiliziranja i ekonomskog rasta. Za sve nas s rođacima i prijateljima u regiji, to je važno i vjerujem da su to razlozi zašto će ljudi podržati Bidena za predsjednika SAD-a – govori Begich.

Postane li predsjednik, Biden bi bio tek drugi katolik na čelu SAD-a, nakon Johna F. Kennedyja. To i
činjenica da je irskog podrijetla, a Irska i Hrvatska imaju donekle sličnu povijest, neke bi hrvatske Amerikance moglo privući bivšem potpredsjedniku.

– Znam da su vjera, nada i integritet važni Hrvatima. Najvažnija je stvar tražiti lidere koji se prema
drugim ljudima ponašaju s respektom. Biti vjernik znači razmišljati o stvarima koje su veće od nas te za
veće dobro i razumijevanje da, ako naudiš drugima ili dopustiš da pate, to je protivno učenjima većine religija i vjera. Politički vođe trebaju pokazati nadu i podići duh ljudi kako bi mogli nastaviti sa svojim životima, brinuti se o svojim obiteljima, boriti se s tugom i nesigurnosti te vjerovati da dolaze bolji dani. Joe Biden dobar je čovjek koji je iskusio tugu, a ipak nosi sa sobom pozitivnu poruku te ima integritet. Ljudi mogu imati povjerenje u Joea Bidena – zaključuje ovaj demokrat s Aljaske.


S druge strane stoji George Radanovich, bivši republikanski kongresnik koji je postao član Predstavničkog doma 1995. godine, i to u Kaliforniji, saveznoj državi generalnoj naklonjenoj demokratima.

– Glasat ću za predsjednika Trumpa zato što, od dvojice kandidata, bolje predstavlja konzervativne vrijednosti koje su mi važne.
Osjećam bojazan prema demokratskoj viziji Amerike koju zastupaju Joe Biden, kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris i predsjednica Predstavničkog doma Kongresa Nancy Pelosi. Mislim da bi oni vodili ovu zemlju u krivom smjeru. Donald Trump kontroverznog je stila, ali dobar za Ameriku – rekao je Radanovich Večernjem listu. Radanovich nam ističe svjetonazor kao ključan u svom odabiru političke stranke.

Ja sam konzervativac i kršćanin. Vjerujem da su mala država i snažne društvene institucije najbolja
formula za istinsku slobodu kojoj se svi nadamo. Kao nacija, borimo se da ostanemo slobodni među prijetnjama koje izriču socijalisti i drugi koji vjeruju da je država najbolji odgovor za sve. Ništa ne može biti dalje od istine. Iako nije savršena i nedostaje joj vizije, Republikanska stranka najbolji je prostor za njegovanje tog sna – govori bivši kongresnik. Neki Europljani Trumpu zamjeraju napuštanje principa savezništva sa Starim kontinentom. Rejting mu je među zemljama Europske unije, primjerice u Berlinu, zaista slab, što dokazuje niz anketa. Radanovicha smo pitali misli li da je Trumpova politika dobra za odnose s Hrvatskom i EU.

– Smatram da da. Iako predsjednik ponekad dobiva malo poena na stilu, njegove vrijednosti najbolje
oslikavaju vrijednosti nacija koje vole slobodu, poput Hrvatske. Predsjednik poštuje ekonomiju Europske unije, ali problematizira bilo kakvu dodatnu natkrivajuću moć koja bi prijetila slobodi zemalja članica. Balans između ekonomije i slobode zemalja članice stvarna je tema za svaku članicu EU. Hrvatska bi mogla biti predvodnik u ostvarivanju te ravnoteže. Nedavni posjet državnog tajnika Mikea Pompea Dubrovniku koji je objavio napredak u procesu uklanjanja viza dobar je znak da je Amerika snažan saveznik Hrvatske – smatra Radanovich.
Ovaj političar u svom je predstavničkom mandatu iz Amerike stalno davao podršku Hrvatskoj na putu u euroatlantske integracije, posebno sredinom 2000-ih u članstvo u NATO-u, a više puta ju je posjetio.

– Moji su baka i djed iz Splita i Brača. Oženili su se u crkvi sv. Petra u Supetru na Braču u ranom 20. stoljeću te su emigrirali u Punta Arenas u Čile. Vratili su se u Trst sa svojih petero djece na neko vrijeme, ali zatim su ponovno emigrirali kako se u Europi približavala prijetnja Prvog svjetskog rata. On se prerušio u nosača torbi te je uskočio na brod, da bi se skrasio u Kingstonu, u Kanadi. Šest mjeseci poslije moja baka, Mary, uspjela je do Kingstona doći u trupu broda. Moj je otac, posljednji od osmero djece, rođen u Kingstonu. Zbog bolesti strica, odbijen im je ulazak u SAD na otoku Ellis te su poslije uspjeli ući u zemlju u gradu Point Huron u Michiganu – objašnjava nam Radanovich.


U ovoj predizbornoj kampanji možda najspominjaniji hrvatski Amerikanac bio je John Kasich, i to zato što je kao republikanac koji je svojedobno radio s Reaganom, svesrdno podržao Bidena. Bivši guverner Ohija, Kasich se 2016. natjecao protiv Trumpa u unutarstranačkim republikanskim izborima za predsjedničku nominaciju. Trump je te izbore osvojio, a Kasich je već 2016. odbio podržati današnjeg predsjednika, ali tada nije stao ni na stranu demokratske kandidatkinje Hillary Clinton. Ove godine je u kolovozu čak bio zvijezda prve večeri Demokratske nacionalne konvencije, središnjeg predizbornog događaja te stranke, gdje je kao istaknuti republikanac pozvao Amerikance da glasaju za demokrata.

– Republikanac sam cijelog života, ali ta odrednica je na drugom mjestu nakon odgovornosti za moju zemlju. Zato sam se pojavio na ovoj konvenciji. U normalnim vremenima, to se vjerojatno ne bi dogodilo, ali ovo nisu normalna vremena – rekao je Kasich, veliki Trumpov protivnik.

– Svi možemo vidjeti što se događa u našoj zemlji danas i sva pitanja s kojima se susrećemo i nijedna osoba nema sve odgovore. No, znamo da možemo bolje od onoga što vidimo danas. Ja znam Joea Bidena, sa svojim iskustvom i mudrosti te dobrotom moći će nas okupiti kako bi nam pomogao pronaći taj bolji način– rekao je Kasich na toj konvenciji.

Republikanci i demokrati uoči izbora stalno upozoravaju svoje birače na to da će Amerika, dođe li druga stranka na vlast, biti u gorem stanju. Republikanci nisu zadovoljni lijevim radikalizmom dijela
Demokratske stranke te Bidena predstavljaju kao političara koji bi mogao potpasti pod njihov utjecaj. Demokrati pak ističu Trumpa kao elementarnu nepogodu za zemlju, ali i za američke saveznike. Nedavno je bivši vrhovni zapovjednik snaga NATO-a u Europi Wesley Clark zajedno s etničkim liderima podrijetlom
iz središnje i istočne Europe u SAD-u objavio video i priopćenje u kojem je istaknuo “opasnost koju reizbor predsjednika Donalda Trumpa” predstavlja za slobodu u tim zemljama. Nasuprot, kako tvrde, prijetnjama koje Trump predstavlja za opstojnost vojnog saveza, stavili su Bidenovu “predanost liderstvu u vojnom savezu kao bedemu za narode središnje i istočne Europe protiv ruskog autoritarizma i agresije”.

Među potpisnicima tog apela nalaze se Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj, ali i Steve Rukavina, lider Nacionalne federacije kulturnih fundacija hrvatskih Amerikanaca s kojim smo također razgovarali. Naglašava da govori kao pojedinac, ne predsjednik svoje organizacije, ali na izborima ima jasnog favorita.

– Kao individualni američki građanin, glasat ću za Joea Bidena koji će bolje sačuvati našu demokraciju i ustav, ozbiljnije se boriti protiv pandemije te će pomoći vratiti Americi moralno vodstvo u svjetskoj politici. Moramo obnoviti najbolje od američkih vrijednosti u Bijeloj kući te vjerujem da pod vodstvom predsjednika Bidena nijedan neprijatelj neće posumnjati u američku predanost NATO-u te obrani zemalja središnje i istočne Europe poput Hrvatske – govori nam ovaj hrvatski Amerikanac.

Rukavina, inače iz Pennsylvanije, zna dobro da koliko je važna savezna država u kojoj živi. Američki izborni sustav predviđa elektorski kolegij u kojem svaka država, na temelju izbornih rezultata, osigurava određeni broj elektora koji zatim glasaju za predsjednika. Elektora je ukupno 538, tako da je za pobjedu potrebno 270, ali kako se pobjednik zna u većini država zbog tradicionalnog glasanja, samo je nekoliko ključnih država koje mogu dati prevagu Trumpu ili Bidenu. Možda i najvažnija država na cijelim izborima jest upravo Pennsylvania, koja prema utjecajnom portalu Five Thirty Eight, ima najveće šanse biti prevaga, tko god pobijedio. Ta država nosi 20 elektorskih glasova, a 2016. ju je osvojio Trump s prednošću od samo 0,71 posto glasova ispred Clinton. I zanimljivo, upravo u Pennsylvaniji živi najviše Hrvata, njih oko 50 tisuća, i to posebno u gradu Pittsburghu gdje
se nalazi sjedište HBZ-a. Hrvatskih Amerikanaca u Pennsylvaniji, dakle, ima 50 tisuća, a razlika između Trumpa i Clinton 2016. bila je 45 tisuća glasova. Hrvatska je zajednica, sasvim je jasno, zaista bitna.

– Vidio sam brojeve u anketnim istraživanjima te glasači u Pennsylvaniji vole Joea Bidena više nego Hillary Clinton te će tih 3-4 posto poboljšanja vjerojatno predstavljati razliku za bivšeg potpredsjednika u vrlo izjednačenim izborima u ovoj ključnoj državi. Također, zbog 2,5 milijuna glasova putem pošte trebat će tjedan dana da se izbroje svi glasovi – smatra Rukavina.

S obzirom na njihovu prošlost, dvojica kandidata nisu imali prilike izgraditi odnose s Hrvatskom na jednak način. Trump je biznismen koji se 2016. ponosio činjenicom da se nikada nije bavio politikom te nije imao pretjeranih veza s Hrvatskom.
Sasvim je logično da ta zemlja, do 1991. dio višenacionalne komunističke europske diktature, nije bila u Trumpovu vidokrugu, a nakon što je 2017. došao na vlast, zatekao ju je kao vjernog saveznika. No, s njegovim je protukandidatom, dugogodišnjim članom, kasnije i šefom vanjskopolitičkog senatskog odbora , te “bićem američke vanjskopolitičke mašine”, kako ga je nazvao portal Vox, sasvim drugačije.

Joe Biden bio je jedan od prvih američkih senatora koji su još 1991. govorili o konkretnim problemima u Jugoslaviji. U to vrijeme SAD je slijedio politiku jedinstvene Jugoslavije, a mnogo se više bavio pitanjima poput Bliskog istoka (1990. i 1991. SAD je na čelu međunarodne koalicije porazio Irak) te raspadajućeg SSSR-a. Hrvatska i njezini problemi, kao i problemi drugih nacija koje je ugrožavao Beograd, nisu bili u fokusu. Biden je 2008. napisao knjigu memoara “Ispunjavanje obećanja” u kojoj je opisivao kako je pokušao pomoći napadnutim zemljama, naročito Bosni i Hercegovini, a pogled mu je “izoštrio” katolički svećenik, kako ga on u knjizi naziva, a zapravo se radi o Iliji Živkoviću, tadašnjem voditelju Hrvatske katoličke misije u Washingtonu.

“Moj interes za raspadom bivše Jugoslavije započeo je s vrlo upornim redovnikom. Pojavio se pred mojim uredom s lobistom iz Ulice K. (poznata ulica za lobiste u Washingtonu op. a.) kako bi mu pomogao prevesti, ali engleski mu je bio prilično dobar pa je sasvim dobro pričao sam za sebe. Nosio je tradicionalnu odoru te je bio iskren i uvjerljiv. Redovnik je bio Hrvat i katolik. Imao je priču koju je želio podijeliti sa mnom o onom što se događa u njegovoj državi Jugoslaviji...”, pisao je Biden u knjizi.

“Taj redovnik nije prestajao tražiti sastanak... Htio mi je reći o tim groznim stvarima koje etnički Srbi rade na katoličkom svetištu u Međugorju, u južnoj Bosni. Međugorsko svetište može se smatrati Lourdesom Bosne i pravoslavni Srbi nisu samo sprečavali pristup Hrvatima, oni su skrnavili svetište. Bojao se da će Srbi potpuno uništiti svetište, znao je za katolike u Bosni i Hrvatskoj koje ubijaju Srbi. Znao je da Milošević potiče Srbe na bijes. Bio je također prodoran, apelirao je na mene kao katolika. Bio sam takav pristalica Izraela, podsjetio me, a ovdje su ubijani katolici, pa zašto nisam obratio pozornost? Do trenutka kada me redovnik posjetio 1991., znao sam da se situacija u Jugoslaviji pogoršava, ali on mi je usmjerio pozornost”, napisao je Biden koji je u memoarima raspadu Jugoslavije posvetio dobrih 40 stranica, a posebno svojoj ulozi u ratu u Bosni i Hercegovini.


– Bidena pamtim kao vrlo sabranog političara koji je dobro poznavao lokalne prilike te je zagovarao primjenu Washingtonskog i Daytonskog sporazuma. Općenito je bio konstruktivan – rekao je za Večernji list iskusni hrvatski diplomat iz perioda kada je ministar vanjskih poslova bio Mate Granić. Taj nam je diplomat također rekao da je Bidena doživio kao hrvatskog prijatelja. Današnji predsjednički kandidat, koji je glasao protiv Pustinjske oluje te u korist rata u Iraku 2003. (obje odluke šira javnost danas smatra pogrešnima), većinom je bio u pravu u pogledu Bosne i Hercegovine, a općenito i Jugoslavije. Posebno je bio snažan njegov apel da se ukloni UN-ov embargo na izvoz oružja u BiH, odnosno da se Sarajevu, suočenom s agresijom Srbije, dopusti da uvozi oružje.

Najupečatljiviji dio Bidenove knjige opis je njegova razgovora s danas pokojnim srbijanskim diktatorom Slobodanom Miloševićem. Njih su se dvojica, jedan američki senator, a drugi šef rata i mira na Balkanu, sastali 1993. u Beogradu. Milošević je u jednom trenutku razgovora prepunog laži da Beograd nema kontrolu nad Radovanom Karadžićem, pitao Bidena, svojeg praktički vršnjaka po godinama: “Što vi mislite o meni.” „Mislim da ste vi prokleti ratni zločinac i kao takvom bi vam se trebalo suditi“, odgovorio je Biden Miloševiću.

Trumpovi pristalice među hrvatskim Amerikancima govore da trenutačni predsjednik dobro upravlja američkim brodom. Njegovi su se protivnici okupili oko Bidena i navijaju da republikanac ne osvoji novi mandat te ističu Bidenovu pomoć Hrvatskoj u 1990-ima. Do izbora je ostalo još samo tjedan dana.


preuzeto od vecernji.hr/ HIC.hr
foto






Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre