Henrik Heger, redoviti profesor na Sorboni, gdje predaje francusku srednjovjekovnu knjizevnost, doktor filozofije, clan hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, porijeklom iz Hrvat, odrzao je u cetvrtak 8. listopada predavanje o hrvatskom knjizevniku, teologu Georges d’Esclavie (Zorz d’Esclavie ili Juraj iz Esclavie, - francuski naziv u srednjem vijeku za Hrvatsku). U amfiteatru “Guizot” na Sorboni gospodin Heger je potanko govorio o zivotu priznatog teologa i knjizevnika Jurja, koji je rodjen u selu Brezice na Sutli oko 1335. godine. Na Sorboni je studirao teologiju i doktorirao 1389. godine. Okupljao je hrvatske studente koji su na Sorboni studirali teologiju pa je tako prvi Hrvat koji je na Sorboni predstavljao hrvatsku kulturu, vec u srednjem vijeku.

Napravivsi briljantnu eklezijatsku karijeru, usao je u povijest francuske knjizevnosti. Posjedovao je bogatu biblioteku koju je darovao samostanu te je trazio da mu se nakon njegove smrti sluzi misa za spas njegove duse jedan dan poslije svetkovine svetoga Jeronima. Gospodin profesor Heger stoga predlaze da mu se na taj dan svake godine posveti jedno predavanje na Sorboni. (I. P. Orsulic)

***

DJELATNOSTI HRVATSKO-TALIJANSKE UDRUGE U RIMU
Dopunska nastava za hrvatsku djecu

Nakon uspjelih tecajeva za hrvatski i talijanski jezik, koje Hrvatsko-talijanska udruga iz Rima organizira vec nekoliko godina, 10. studenoga pocet ce i dopunska nastava za hrvatsku djecu koja borave u tom gradu. Nastava ce se odrzavati prema programu Ministarstva prosvjete i sporta. Osim ucenja materinskog jezika, poducavat ce se gradja iz povijesne znanosti i kulture. Nakon zavrsetka tecaja, djacima ce biti podijeljene svjedodzbe koje su predvidjene prema uputama nadleznog ministarstva, a koje ce posluzite za mozebitni upis u neko javno uciliste u Hrvatskoj.

Podaci o upisu pokazuju da ce nastavu pohadjati oko 60-ak ucenika u dobi od pet godina navise. Nastava ce se odrzavati u cetirima skupinama u prostorijama Sv. Jeronima, a vodit ce je profesorice Zdravka Krpan i Dunja Kalodjera.(Z. Lesic)

***
HRVATSKI IZDAVACI NA 50. FRANKFURTSKOM SAJMU KNJIGA
Hoce li Hrvatska biti zemlja gost Frankfurtskog sajma knjiga 2002. godine

Na ovogodisnjem 50. najpoznatijem svjetskom sajmu knjiga u Frankfurtu na hrvatskom nacionalnom standu predstavilo se 27 izdavackih kuca iz Hrvatske. Nacionalni stand tom je prigodom svecano otvorio ministar kulture RH mr. Bozo Biskupic u nazocnosti brojnih uglednika: dr. Ive Sanadera, zamjenika ministra vanjskih poslova RH, prof. dr. Zorana Jasica, hrvatskog veleposlanika u Bonnu, gospodina Vjekoslava Tomasica, predsjednika Gospodarske komore grada Zagreba, konzula savjetnika Stanka Lipnjaka i Dragutina Penica-Bernharda iz GK RH Frankfurt te mnogih drugih.

-Zelim uspjeh hrvatskim izdavacima, da izdavacka prava uspiju prodati stranim partnerima. Usto, pruzit cemo svoju pomoc u prevodjenju hrvatskih knjiga. Ove godine nasi se izlagaci predstavljaju novim izdanjima. Iako su nazocni u manjem broju nego prosle godine, ovaj put standovi su bolje uredjeni, u vrlom lijepom nacionalnom prostoru. Postoji i mogucnost da nasa zemlja 2002. godine bude zemlja gost frankfurtskog Sajma knjiga, cemu se svi posebno veselimo. S direkcijom Sajma vodili smo vrlo iscrpne razgovore, a nasa je zemlja usla u skupinu pet zemalja koje su kandidati za zemlju gosta na tom najpoznatijem svjetskom sajmu knjige. Kultura je gospodarstveni cimbenik i tako to treba gledati. Uspijemo li u toj svojoj nakani, bila bi to lijepa prilika za prezentaciju hrvatske kulture u ovoj nama prijateljskoj zemlji - rekao je u svom izlaganju ministar Biskupic.

Frankfurtski sajam, koji je ove godine zabiljezio i nove rekorde sto se tice novih naslova, za sestodnevnog je odrzavanja posjetilo vise od 300.000 posjetitelja iz cijelog svijeta, medju kojima cak 9000 novinara. Od zanimljivih dogadjaja na ovogodisnjem Sajmu, svakako, valja spomenuti nazocnost Salmana Rushdieja, koji je na svecanom otvaranju Buchmessea sjedio u prvim redovima. Podsjetimo, Rushdie je britanski pisac kojemu od 1989. godine iranske vlasti prijete smrcu zbog izdavanja knjige “Sotonski stihovi”. Od zanimljivosti mozemo izdvojiti jos jednu zabranu. Turska autorica i izdavacica Ayse Nur Zarakolu nije smjela doci na frankfurtski Sajam knjiga jer joj turske vlasti nisu htjele produziti putovnicu, pa su njezinu nagradu za ljudska prava morali preuzeti njezin suprug i sin.