Sprjecava li birokracija integraciju mladih povratnika!?

Na okruglom stolu “Ukljucivanje mladih povratnika i useljenika u hrvatski skolski sustav”) kojeg je organizirao Klub hrvatskih povratnika pokusalo se odgovoriti na goruce pitanje mladih povratnika u Hrvatskoj: kako sa sto manje problema i sto vise informacija u sto kracem vremenu postati dijelom hrvatskog skolstva?

Kako se po povratku u domovinu upisati na zeljeni fakultet? Mogu li se mladi povratnici bez vecih problema ukljuciti u srednje skole? Zasto se toliko dugo ceka na upis u osnovnu skolu? Moze li se ubrzati proces nostrifikacije svjedodzbi iz inozemstva? Postoji li za ucenike povratnike mogucnost posebnog razredbenog ispita? Zasto su studenti povratnici lose informirani o svojim pravima i obvezama? To su samo neka od pitanja sa kojima se mladi povratnici svakodnevno susrecu u hrvatskom skolskom sustavu i na koja su u zagrebackom Hotelu Sheraton proslog tjedna odgovore pokusali dati mjerodavni strucnjaci sa Zagrebackog i Mostarskog sveucilista, iz Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva prosvjete i sporta, a uz potporu Hrvatske matice iseljenika i Ministarstva za povratak i useljenistvo te uz medijsko pokroviteljstvo “Doma i svijeta”).

No, problemi upisa, nostrifikacije i prilagodbe skolstvu u Hrvatskoj ipak se najvise ticu mladih povratnika, stoga je i glavni domacin ovog Okruglog stola bila Sekcija mladih povratnika i useljenika koja djeluje pri Klubu povratnika, a zanimljivost teme potvrdila je i nazocnost, najvecim dijelom, mladih povratnika.

Okrugli stol razvio je otvorenu raspravu te potaknuo na ozbiljnije razmisljanje o problemima mladih povratnika

Iva Kralj mlada je povratnica iz SAD-a koja sada studira na Fakultetu politickih znanosti. Kao voditeljica Sekcije mladih pri Klubu i dopredsjednica Odbora za znanost pri Vijecu europskih studenata istaknula je pozitivan trend povratka iseljenika iz dijaspore, no “proces povratka nije nimalo jednostavan. Pribavljanje raznih potvrda, njihovi prijevodi, kao i nostrificiranje diploma pretvaraju se u dugotrajan proces i postaju financijsko opterecenje. Niz birokratskih radnji moze se zaobici u cemu bi resorna ministarstva trebala pripomoci.”), ustvrdila je Iva Kralj. “Odbacujem ocjene o birokratizaciji visokoga skolstva, jer nostrifikacija nije birokratizam, vec procedura za osiguranje legitimiteta diplome.”) - usprotivio se predstavnik Ministarstva znanosti i tehnologije RH, Nedjeljko Djerek, nacelnik za visoko skolstvo pri Ministarstvu. “Zar su svjedodzba i domovnica birokratizam? To je priznanje potpune istovjetnosti diplome u Hrvatskoj i svijetu i pripada zapadnim standardima, zato je i zakonski rok od 3 mjeseca iznimno realan.”) No, zasto taj postupak tako dugo traje? Na to cesto pitanje roditelja i mladih povratnika odgovor je dala prof. Milija Markovic, iz Odjela za nostrifikaciju Ministarstva prosvjete i sporta RH: “Nase je Ministarstvo tijekom rata prolazilo kroz brojne promjene, a i broj zahtjeva se povecao. Pocetkom rata smo godisnje imali oko 2.000 zamolbi za nostrifikaciju, sada je taj broj povecan na preko 10.000 predmeta, od kojih manji dio cine iseljenici, a prevladavaju Hrvati iz Jugoslavije i Njemacke. Oni, doslovno s kolodvora, dolaze u Ministarstvo prosvjete i sporta , jer je roditeljima najbitnije upisati djecu u skolu. Upravo je gomila zahtjeva izazvala preveliko cekanje.”) Konkretno, pri upisu u osnovnu skolu nema nikakvih problema, no administrativni dio posla se mora odraditi, pri cemu nastaje problem jer vise od pola zahtjeva cine osnovnoskolci. Pri upisima u srednje skole vec se dogadjaju prave zivotne drame, kako istice gospodja Markovic. (“Povratnici, najcesce iz Australije, nisu spremni prihvatiti razlicitost obrazovnih sustava koji se razlikuju po broju predmeta i podrucjima, a gdje su posebno problematicne strukovne skole. Stoga mi priznajemo godinu za godinu. Samo je takvih upita prosle godine bilo preko 800.”) Pri upisu na fakultet postoji manje problema, jer se zavrsna svjedodzba priznaje odmah. No, osim problema predstavnici Zagrebackog sveucilista i Ministarstva prosvjete i sporta RH, prof. dr. Dragan Milanovic i dr. Ivan Janes istaknuli su i pozitivne mogucnosti skolovanja za povratnike.

Pogodnosti skolovanja za povratnike

Konkretno, svaka srednja skola duzna je sacuvati slobodna mjesta za djecu povratnika, nema rangiranja, cime je upis nesmetan, a za upis na hrvatske fakultete povratnici samo trebaju prijeci prag na razredbenom ispitu. Na taj nacin je prije dvije godine upisano 97 studenata, prosle godine ih se upisalo 126. Posebni razredbeni postupak nije moguc, jer se od povratnika ocekuje barem minimalno znanje hrvatskog jezika. Buduce studente cekaju studentski domovi i stipendije.

Mostarsko sveuciliste, na zalost, nema preveliko iskustvo u problemima mladih povratnika, jer je unatoc velikoj emigraciji iz tog kraja, povratak mladih iseljenika gotovo zanemariv, no kao poticaj povratku prorektor Mostarskog sveucilista prof. dr. Dane Kordic istice iste uvjete upisa i gotovo potpuno usaglasen program studija kao u Hrvatskoj, skoro polovicu profesora cini kadar iz RH, a i pri nostrifikaciji svjedodzbi nema problema.

Uvodne rijeci Vlade Glavasa, organizatora ovog skupa, predsjednika Kluba povratnika mogle bi biti i zakljucak za kraj ovog Okruglog stola koji je tek potaknuo raspravu o svakodnevnom problemu mladih Hrvata koji se vracaju u domovinu: “Povezivanje hrvatskih povratnika ne znaci getoizaciju, vec povezivanje znanja i iskustva iz svijeta u Hrvatsku, a prvi korak na tom putu su mladi povratnici iz iseljenistva.”

90 posto mladih povratnika ostaje u Hrvatskoj

Dr. Mery Sopta, znanstvena suradnica na Institutu” Rudjer Boskovic”, majka troje djece:”Na slazem se da nema birokratizacije. Zavrsila sam doktorat iz molekularne genetike na Sveucilistu u Torontu i bila sam jedan od najboljih mladih znanstvenika u Kanadi, u medjunarodnim publikacijama sam objavljivala svoje radove, a profesori su mi bili najpoznatiji ljudi te struke u svijetu. U Hrvatskoj mi nisu nostrificirali doktorat za kojeg ovdje i nema strucnjaka. Taj postupak ovdje kosta 1000 DEM, a slali su me od PMF-a do Rektorata Sveucilista.

Nedjeljko Djerek: “Odbijam tezu o birokratizaciji. Nostrifikacija diploma je zakonska regulativa u RH cime se stitimo od inflacije doktorata s raznih privatnih sveucilista. Za bilo koji doktorat nadleznost se prenosi na Sveuciliste, gdje imamo priznate strucnjake.

“U ozujku 1995. donesen je Naputak o prihvacanju ucenika povratnika kojim im se garantira prednost u pomoci ravnatelja i nastavnika. Tko snosi odgovornost za neprovodjenje tog naputka?

Dr. Ivan Janes: “Inspekcijska sluzba za nadzor, ali su cesto i ambicije roditelja ucenika povratnika prevelike u odnosu na realne mogucnosti, no vecina dosadasnjeg iskustva u radu s tim ucenicima je pozitivna.”

“Kako ide sa nostrifikacijom svjedodzbi u BiH?

-Prof. Milija Markovic: “One su izjednacene po zakonskoj snazi s hrvatskim svjedodzbama, ali se fizicki postupak mora proci, no rjesenja su uvijek pozitivna, istovjetnost je potpuna i nema nikakvih diferencijalnih ispita.

“Studentska informiranost o njihovim pravima i obvezama?

-Silvija Letica, Odjel za skolstvo HMI-a: “Bitno je poceti sa informiranjem o skolovanju sto prije, barem godinu dana prije povratka preko nase kuce, Ministarstva povratka, veleposlanstava, hrvatskih zajednica u svijetu, preko Interneta. Osnovni je problem hrvatski jezik za sto preporucamo pripremnu godinu. No pozitivan je podatak da 90 posto studenata koji dodju i ostaju u Hrvatskoj.