Mjesec hrvatske knjige traje pod krilaticom “Bastina za buducnost"). Sredisnji programi Mjeseca knjige, od polovice listopada do polovice studenoga, bit ce susret donatora koji su darivali knjige vukovarskoj Gradskoj knjiznici u progonstvu. U sklopu Mjeseca spisateljici Suncani Skrinaric, ilustratoru Svjetlanu Junkovicu i Mirku Rumcu bit ce dodijeljene diplome Casne liste Medjunarodnog vijeca za djecju knjigu - IBBY-ja.

Memoarsku prozu dr. Ede Pivcevica “Slike iz pamcenja"), koji vec pedeset godina zivi i radi izvan domovine, trenutno u Londonu, nedavno su u Europskom domu, uz autora, predstavili dr. Nedjeljko Mihanovic i dr. Tihomil Mastrovic

Profesor Cedomil Goic iz Cilea odrzao je tijekom ovog mjeseca nekoliko predavanja na Odjelu romanistike i hispanistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Profesorovi pretci su podrijetlom s otoka Braca a on je u posjet 'staroj domovini' dosao po drugi put, nakon trideset godina. Svoja predavanja, buduci je strucnjak pri UNESCO-u za povijest spanjolske knjizevnosti u Americi, odrzao je na spanolskom jeziku i bio je vrlo zadovoljan dobrim odazivom zagrebackih studenata i profesora.

Hrvatski pjesnik Slavko Mihalic u Becu predstavio svoju poeziju u sklopu veceri “Izbor iz hrvatskog pjesnistva"). U Institutu za slavistiku pred mnogobrojnom hrvatskom i gradiscanskohrvatskom publikom recitirali su se tom prigodom izabrani stihovi hrvatskih pjesnika. a sve povodom skorog otvaranja novog beckog sveucilisnog kompleksa.

Dodijeljeno odlicje fra Mirku Maricu. Predsjednik RH Franjo Tudjman odlikovao je tog pozrtvovnog misionara, dugogodisnjeg voditelja HKM-a u Muenchenu Redom hrvatskog trolista za zasluge u stvaranju hrvatske drzave. Odlicje mu je za nedavnog jubileja Misije u Hrvatskoj kuci urucila dr. Katica Ivanisevic, predsjednica Zupanijskog doma Hrvatskog drzavnog sabora.

75. godisnjica smrti Dore Pejacevic (1855.-1923.), hrvatske skladateljice, multimedijskim je spektaklom obiljezena u zagrebackoj Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski"). Koncert u kombinaciji sa stihovima, film, CD i nova monografija o toj talentiranoj, nesvakidasnjoj umjetnickoj osobnosti grofice iz Nasica pruzili su zaokruzenu sliku prozetu trenutkom u kom zivimo, uspjevsi pribliziti njen lik i djela. Autorica ciklusa “Zivot cvijeca") op. 19, Klavirskog kvinteta u h-mollu op. 40i drugih iznimnih glazbenih djela umrla je u 38. godini u Muenchenu, gradu u kojem je kao slobodna umjetnica zivjela i stvarala.

Prijedlog novog izbornog zakona sest oporbenih stranaka i cak dvije izmjene i dopune vazeceg izbornog zakona, sto su ih predlozili zastupnici HSP-a i Ivan Gabelica, naci ce se na dnevnom redu sjednice Zastupnickog doma za ovaj tjedan. Ti su zakonski prijedlozi aktualizirali jednu od najvecih zamjerki izbornom zakonu, odnosno, rjesenju po kojem pravo na izbornu listu za Zastupnicki dom ima hrvatska dijaspora. Rijec je o 12 zastupnika koji nemaju mjesto prebivalista u Hrvatskoj i glasuju u zemljama u kojima zive. Naime, oporba i medjunarodni duznosnici traze od Hrvatske ukidanje liste za dijasporu, odnosno drze da bi hrvatski drzavljani izvan Hrvatske mogli glasovati, ali za ponudjene stranacke liste kao i oni koji imaju hrvatsko prebivaliste. Jedino bi, po prijedlogu oporbe, predsjednik Republike Hrvatske mogao imenovati pet zastupnika u Zupanijski dom medju kojima bi neki od njih mogli biti iz dijaspore, cime bi se zadovoljila ustavna obveza. Vladajuca stranka pak drzi da to ne bi bilo u skladu s ustavnim odredbama jer u clanku 10. Ustava kaze se da Hrvatska stiti prava i interese svojih drzavljana koji zive ili borave u inozemstvu i promice njihove veze s domovinom. Tih 12 zastupnika u Zastupnickom domu predstavljaju Hrvate diljem svijeta i njihove interese u Hrvatskoj, tvrde u HDZ-u, odnosno tako se lakse rjesavaju njihovi problemi i odrzavaju veze s drzavom iz koje potjecu, a osim toga olaksava se povratak onih koji to zele. (D.S.S.)

Partnerstvo - temelj buducih njemackih i hrvatskih gospodarstvenika

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman primio je u srijedu 21. listopada predsjednika vlade njemacke savezne pokrajine Baden-Wuerttemberg Erwina Teufela i tom mu prigodom urucio odlicje Reda kneza Trpimira za zasluge u razvitku dobrih odnosa te njemacke pokrajine i Hrvatske. Primajuci odlicje, Teufel je istaknuo da je Baden-Wuerttemberg srdacno povezan s Hrvatskom i da u toj saveznoj pokrajini zivi 75.000 Hrvata koji su “ugledni i primjerno integrirani”) sugradjani. Dodao je da Hrvatska pripada europskoj “jezgri”) te kako je siguran da ce njemacka vlada i u buducnosti podrzavati integraciju Hrvatske u Europsku uniju. Napominjuci kako Baden-Wuerttemberg zeli nastaviti razvoj prijateljskih odnosa s Hrvatskom, Teufel je rekao da ce njegova vlada raditi na jos cvrscoj suradnji s Hrvatskom u gospodarstvu, turizmu i kulturi. Izaslanstvo Baden-Wuerttemberga koje vodi Taufel, boravi u dvodnevnom sluzbenom posjetu Hrvatskoj. (V)

Sedam Hrvata gradonacelnika u Madjarskoj
BUDIMPESTA - Hrvati su na nedjeljnim mjesnim izborima u Madjarskoj prikupili dovoljno glasova za osnivanje 73 mjesne hrvatske manjinske samouprave, a ocekuju se jos podaci iz dva naselja u kojima ce vjerojatno takodjer imati dovoljno glasova za osnivanje samouprave, izjavio je jucer na sastanku s novinarima predsjednika Hrvatske zemaljske manjinske samouprave u Madjarskoj dr. Mijo Karagic. Posebno je vazno sto je tom brojkom obuhvaceno i 14 budimpestanskih cetvrti. Prema Karagicevim rijecima, u sedam manjih mjesta s pretezito hrvatskim pucanstvom za gradonacelnike su izabrani Hrvati. Takodjer, ima jos Hrvata gradonacelnika, cak i u gradovima poput Mosonmagyarovara koji se nalazi blizu madjarsko-austrijske granice, ali oni ovdje nisu uracunati, jer su se kandidirali kao predstavnici stranaka. Tih sedam spomenutih gradonacelnika za izbore su se i kandidirali kao predstavnici hrvatske manjine, rekao je dr. Karagic. Celnik Hrvata u Madjarskoj je govorio i o protekle cetiri godine rada Hrvatske zemaljske manjinske samouprave. Rekao je kako su Hrvati u tom razdoblju utemeljili 57 lokalnih manjinskih samouprava, sto takodjer nije bilo nimalo jednostavno, jer je hrvatska manjina morala stalno dokazivati svoju nazocnost u madjarskom drustvu, kao i politicku zrelost. (H)

 «««Povratak na sadrzaj