Gostovanje Zagrebackog folklornog ansambla izazvalo je nezapamceno zanimanje za hrvatsku tradicijsku bastinu kako Hrvata, tako i Juznoamerikanaca

Najstariji i jedno od najudaljenijih dijelova hrvatskoga iseljenistva, a koje je razasuto diljem juznoamerickog kontinenta, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika posjetili su “Zagrebacki folklorni ansambl dr. Ivana Ivancana” i voditeljica Odjela za folklor HMI-a Srebrenka Seravic Frist. To je bio prvi takav posjet nakon 35 godina kada je gostovao ansambl “Lado”. Ideja se stvorila pozivom mladih folklorasa na Medjunarodni festival u Limi, u Peruu, gdje je i predstavljena hrvatska tradicijska bastina s vise kracih velikih cjelovecernjih koncertom u jednoj od najprestiznijh peruanskih dvorana. Nakon toga zapocela je koncertna turneja koju su organizirale hrvatske zajednice u Cileu, Argentini i Urugvaju.

Cile
Prvi susret s nasom zajednicom, udaljenom 18.000 km od domovine, bio je u jednom od prvih gradova u koji su Hrvati, u potrazi za boljim zivotom, jos krajem prosloga stoljeca poceli doseljavati. To je najjuzniji grad na svijetu, Punta Arenas. Podatak koji nas je iznenadio, ali i odusevio je taj da su stanovnci toga grada, polovica, hrvatski potomci, uglavnom Dalmatinci, a najveci je dio s otoka Braca. Zato i ne cudi podatak da je vise Bracana u iseljenistvu, nego na otoku. Dosavsi u Punta Arenas, Hrvati su donijeli i dio svoje kulture, te poceli poplocivati ulice kamenom, tako da se one i danas cuvaju kao spomenik kulture. Organizirali su se u sportskim klubovima, a jos uvijek djeluje Hrvatsko vatrogasno drustvo i “Hrvatska zena”. Hrvatska u Punta Arenasu ima svoju ulicu i skolu s 400 ucenika, a na ulazu u grad docekuje vas spomenik hrvatskom useljeniku. Da Cileance Hrvatska zanima dokazali su i nastupi Zagrebackog folklornog ansambla, cija je slika izasla na naslovnoj stranici dnevnih novina. U dva dana su odrzana 3 koncerta, a na njima je bilo 3 tisuce posjetitelja. Nas to ne cudi, istaknuo je pocasni konzul RH u Punta Arenasu, i sam dugogodisnji iseljenik, Rudi Mijac. No, ovaj ce posjet nasim ljudima, od kojih su neki vec i peta generacija, svakako dati novi poticaj u cuvanju hrvatskoga duha. Ostavljajuci taj zanimljivi grad s oko 120 tisuca stanovnika, u kojem sezona grijanja traje 12 mjeseci, a pingvini su gotovo kucni ljubimci, na samom kraju svijete, otisli smo u glavni grad Cilea, Santiago.

Tu nas je docekalo pravo proljetno vrijeme i prekrasan grad kojim dominiraju parkovi i gotovo tropska vegetacija. Nazalost, boravak u glavnom gradu Cilea trajao je samo jedan dan, u kojem su pred oko 3500 posjetitelja odrzana dva cjelovecernja koncerta. Uime hrvatske zajednice koja je uglavnom okupljena oko kluba “Estadio Croata”, docekao nas je predsjednik Ljubo Radnic i veleposlanik RH Franjo Blazevic. U Santiagu djeluje i hrvatsko folklorno drustvo koje okuplja mladez druge i trece generacije koji ne govore hrvatski, ali pjevaju i plesu na jeziku oceva i djedova. U susretima s njima istaknuta je vaznost ovakvih gostovanja, jer ne samo da pobudjuju ljubav prema domovini, vec promicu Hrvatsku u Cileu. Naime, na koncertima su, uz uglednike iz javnog i politickog zivota Satiaga, bili nazocni i brojni veleposlanici akreditirani u toj zemlji.

Urugvaj

Trotjedni boravak medju hrvatski iseljenistvom nastavljen je i u Montevideu, glavnom gradu Urugvaja. Do Montevidea se stize brodom iz Buenos Airesa preko usca rijeke La Plata u Atlantski ocean, a koje je zapravo rijecni zaljev duzine 60 km. Taj zaljev razdvaja Argentinu i Urugvaj. Nakon sat vremena voznje brodom stigli smo u grad u kojem danas, prema rijecima predsjednika Hrvatskojg kluba Fedora Jagusta, zivi oko 2 tisuce Hrvata. Uglavnom se i okupljaju u tom klubu, a svakako najvece ovogodisnje okupljanje bilo je prigodom cjelovecernjeg koncerta u prepunoj dvorani gradskog kazalista. I na tom je koncertu bila nazocna veleposlanica RH Neda Rosandic-Saric, koja je istaknula kako je mozda bas tradicijska bastina najbolji cuvar hrvatskoga duha u najudaljenijim zajednicama. Kratak susret s Urugvajem zavrsen je i uslijedio je odlazak u zemlju u kojoj danas, na tom kontinentu, zivi najvise Hrvata.

Argentina

U Argentini zivi oko 150 tisuca hrvatskih potomaka i cini najraznovrsnije hrvatsko iseljenistvo. Naime, u tu su daleku prekooceansku zemlju, iz ekonomskih i politickih razloga, Hrvati su poceli doseljavati jos krajem prosloga stoljeca, ali u najvecem broju izmedju dva svjetska rata i nakon 2. svjetskog rata. U Argentini danas gotovo da i nema mjesta u kojem nema barem poneka obitelj, ali najvise nasih ljudi zivi u Buenos Airesu i okolici, Rosariu, Cordobi i Santa Feu. U tim su gradovima i organizirani oko crkvenih sredista, te kulturnih i politickih udruga. Pocetkom stoljeca uglavnom su radili u rudnicima, gradjevinarstvu, poljoprivredi, a kasnije se pocinju baviti i trgovinom. Danas, gotova da i nema djelatnosti u kojima necete pronaci hrvatske potomke, koji su tijekom godina postali uvazeni i istaknuti clanovi argentinskog drustva. Glavni organizator nasega boravka u toj zemlji bio je Hrvatski svjetski kongres Argentine, na celu s predsjednikom Jurom Gadzom. No, pocetak turneje u Argentini obiljezilo je sudjelovanje na 2. festivalu hrvatskih folklornih grupa Juzne Amerike, koji je organizirala zaljubljenica u hrvatski folklor Jasna Miler-Terasas. Zagrebacki folklorni ansambl bio je posebni gost uz 15-tak skupina iz Cilea i Argentine. U jednom od gradskih kazalista, bio je to koncert koji je pokazao svu istrajnost i ljubav koju Hrvati goje prema domovini u kojoj mnogi od njih nisu nikada niti bili. Tom prigodom su odrzana druzenje sa svim folklornim skupinama i susret u Hrvatskom katolickom centru u San Justu, gdje nas je fra Jozo Peranic upoznao s njihovim djelatnostima. U sklopu tog centra vec duze djeluje i Dom za hrvatske umirovljenike, a mjesto je to i vecih okupljanja oko obiljezavanja blagdana i svecanosti nase zajednice. I mi, kao gosti iz domovine, prisustvovali smo euharistiji na hrvatskom jeziku, sto je za sve bio poseban dozivljaj u dalekoj Argentini.

Sljedece gostovanje bilo je u Rosariu, drugom po velicini argentinskom gradu, u kojem se odrzavalo najvece okupljanje svih nacija. Na tom dogadjanju Hrvatsku je zastupao nas ansambl, predstavivsi se s najreprezentativnijim programom hrvatskih pjesama i plesova, na velikoj pozornici na otvorenom pred 200 tisuca posjetitelja koji na to dogadjanje dolaze iz cijele drzave. Rosario, grad na rijeci Parani, bio je tako 42. puta domacin 50-tak nacija koliko ih danas tamo zivi. Uz nastup ansambla, Hrvatska se predstavila i turistickim programom, tradicionalnim jelima i gospodarstvom, koji su izazvali veliko zanimanje. Sam kraj turneje Hrvatske matice iseljenika i Zagrebackog folklornog ansambla bio je senzacionalan - pred 1300 ljudi u Koncertnoj dvorani “Auditorio Belgrano” u sredistu Buenos Airesa. Bila su to dva i pol sata ispunjenih hrvatskim tradicijskim pjesmama i plesovima od Dubrovnika, Slavonije i Baranje, do Istre i Medjimurja. Na kraju koncerta cijela je dvorana stojeci na nogama ovacijama ispratila mlade folklorase koji su cak 5 puta izlazili na bis. Vidno odusevljena, bila je i veleposlanica RH Neda Rosandic-Saric, uz predstavnike diplomatskog zbora. Tako je posjet hrvatskim zajednicama Juzne Amerike okoncan na najljepsi moguci nacin. Ostale su samo lijepe uspomene i pozivi za sljedece gostovanje u gradovima koje se na ovoj turneji nije stiglo posjetiti. Prema rijecima, predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa Juzne Amerike Jure Gadze, ovo gostovanje “svi smo dozivjeli kao domovinu koja je dosla k nama i vec sada pocinjemo s organizacijom sljedecega”. Do skorog vidjenja, bio je pozdrav koji je upucen i Zagrebackom folklornom ansamblu i Hrvatskoj matici iseljenika.

Hrvatski trg u Buenos Airesu

Brojnoj hrvatskoj zajednici koja vec vise od stoljeca zivi u Argentini 31. listopada 1998. odano je priznanje. Naime, u rezidencijalnoj cetvrti Buenos Airesa uz rijeku La Plata, svecano je otvoren Hrvatski trg. Prvi Hrvatski trg u Argentini nalazi se na krizanju 5 prometnica kojima svakodnevno prolazi veliki broj stanovnika tog 12- milijunskog grada. Trg je dugacak 360 i sirok 80 metara, a njegovo idejno rjesenje simbolizira put koji je s jedne strane omedjen Viseslavovom krstionicom iz 9. st., a s druge strane ce za sljedeci Dan drzavnosti biti postavljena skulptura hrvatskog iseljenickog kipara iz Clevelenda Josipa Turkalja pod nazivom “Iseljenicka majka”. Otvarajuci Hrvatski trg, u nazocnosti diplomatskog zbora Argentine i visokih uglednika Buenos Airesa, veleposlanica RH Neda Rosandic-Saric istaknula je kako je izgled trga metaforicki put kroz 13 stoljeca nase povijesti u kojoj su Hrvati iseljenici najcesce bili na putu bez povratka, ali se danas konacno tim istim putem mogu i vracati. Svecanost otvorenja uvelicali su i nastupi Zagrebackog folklornog ansambla i KUD-a “Zrinski” iz Buenos Airesa, te veliki broj Hrvata koji su zeljeli vidjeti taj dogadjaj, za koji su oni stariji mislili da ga nikada nece dozivjeti. Na Hrvatskom trgu, koji je prekrasno uredjen i ispresijecan kamenom i zelenim povrsinama, postavljena je velika ploca s hrvatskim imenom.

Eliana Candrlic