Na inicijativu hrvatske katolicke zajednice u Clevelandu, 1964. godine, osnovan je Hrvatski nacionalni nogometni savez za SAD i Kanadu koji danas okuplja 26 hrvatskih nogometnih klubova

Danas hrvatski nogometni klubovi u iseljenistvu imaju poseban znacaj u sprjecavanju asimilacije hrvatske mladezi. Daleko od domovine, ti mladi ljudi kroz sport se druze i ne zaboravljaju materinji jezik, odgajaju se u hrvatskom duhu

Hrvatski nogometni klubovi u iseljenistvu, kroz dugi niz godina, bili su temeljnica ocuvanja zajednistva i nacionalnog identiteta iseljenih Hrvata. Izlozeni stalnom pritisku bivseg jugo - rezima kroz djelovanje prosrpski orijentiranih jugoslavenskih konzulata i klubova, hrvatski su iseljenici pronasli kroz sportska natjecanja stalno mjesto okupljanja ali i odrzavanja veza s domovinom.

-Upravo je to ponajvise smetalo bivsoj vlasti koja je tezila za stvaranjem jugoslavenske dijaspore i nikako joj nisu odgovarali klubovi koji su imali bilo kakva hrvatska obiljezja, kazao je na pocetku naseg razgovora Zvonimir Persi, dugogodisnji tajnik Hrvatskog nacionalnog saveza za SAD i Kanadu. Gospodin Persi se 1994. godine vratio iz Chikaga u domovinu, na otok Ciovo, i tako ostvario svoj dugogodisnji iseljenicki san. Na Ciovo se vratila i obitelj njegove kceri sto je dobar primjer povratka u domovinu pripadnika druge i trece generacije iseljenih Hrvata. Za vrijeme svoga iseljenickg zivota u Americi, gospodin Persi. bio je ukljucen u rad mnogih hrvatskih udruga, posebice sportskih.

Vecina s imenom “Croatia”
Sedam godina sam bio tajnikom Hrvatskog nogometnog nacionalnog saveza za SAD i Kanadu koji je utemeljen 1964. godine u Clivlendu. Tamosnja hrvatska katolicka zajednica je dosla na ideju da zbog velikog broja nasih nogometnih klubova osnuje savez koji bi povezivao njihov rad i organizirao godisnje turnire. Bili su to veliki susreti iseljenih Hrvata SAD -a i Kanade koji su jacali nase zajednistvo i nacionalni osjecaj, posebice kod nase mladezi koja je rodjena izvan domovine, istaknuo je Persi.

Savez danas okuplja 26 hrvatskih nogometnih klubova od kojih se vecina zove “Croatia”. Osim ovoga, za iseljene Hrvate nacionalnog imena, pojedini klubovi nose imena krajeva iz kojih ti nasi ljudi potjecu. Velike poteskoce radu Saveza stvarali su tadasnji jugo - konzulati, koji su na sve nacine pokusavali umanjiti njegov znacaj, a sve koji su ucestvovali u radu Saveza maltretirali su na razne nacine. Primjerice, gospodin Presi nije mogao dobiti putovnicu u jugo - konzulatu za posjet majci, a slicno su prosli i clanovi njegove obitelji.

-To me nije zastrasilo vec smo nasli drugo rjesenje, pa je majka dosla u posjet meni, osmjehujuci se kazao je Persi i nadodao: “Deset do petnaest tisuca Hrvata koji bi se skupili na nasim turnirima bili su najbolnija tocka Beograda. Tako je 1987. godine domacin turnira bi NK “Jadran” iz Ottave, a glavni organizator pokojni Gojko Susak. Tada je po prvi put na kanadskoj parlamentarnoj zgradi bila izvjesena hrvatska zastava i taj je vikend proglasen hrvatskim danima. Jugoslavenski veleposlanik je protestirao, jer da se ne moze staviti hrvatska zastava s obzirom da je Hrvatska samo jedna republika Jugoslavije. Kanadski je premijer na to kratko odgovorio kako je Kanada jedan veliki mozaik mnogobrojnih nacija, pa i hrvatske, koja je itekako zasluzna za gospodarsku izgradnju Kanade. Zbog toga nije htio skinuti nasu zastavu, ni pod jugoslavenskom prijetnjom prekidanja diplomatskih odnosa. A sve to zahvaljujuci mome velikom prijatelju pokojnom Gojku Susku”.

Izvandomovinski lobby
Bio je to jedan nacin borbe hrvatskog iseljenistva za ocuvanje jedinstvenog hrvatskog nacionalnog bica, koja se pocetkom Domovinskog rata orijentirala, prije svega, na nesebicnu pomoc domovini. Savez je kroz svoje djelovanje organizirao Hrvate da na najbolji nacin prikupe i posalju pomoc. Svojim je turnirima, na kojima su se okupljale tisuce Hrvata, bio mocan veleposlanik hrvatskih interesa i sirenja istine o srpskoj agresiji. Nogometnih uspjesima i u prvenstvima SAD-a i Kanade pokazao je ne samo izniman sportski duh hrvatskih nogometasa, nego i stekao brojne prijatelja medju Amerikancima i Kanadjanima. Privukao ih je na sve hrvatske dobrotvorne zabave i skupove koje su imale za cilj prikazati istinu i Hrvatskoj, o njenom narodu koji se, i u domovini i zvan nje, ne zeli odreci svojih hrvatskih korijena. Taj izvandomovinski lobby uvelike je doprinio i brzom priznaju hrvatske samostalnosti.

-Danas hrvatski nogometni klubovi u iseljenistvu imaju poseban znacaj u sprjecavanju asimilacije hrvatske mladezi sa sredinom u kojoj su rodjeni. Daleko od domovine, ti mladi ljudi kroz sport se druze i ne zaboravljaju materinji jezik, odgajaju se u hrvatskom duhu. Na hrvatskoj je mladezi nasa buducnost, u njihovom povratku u domovinu je veliko bogatstvo hrvatske drzave, naglasio je Persi.

Ivana Rora

1 NK “Hrvatski orlovi” iz Millwaukeea u SAD-u, osnovan 1922.godine, najstariji je hrvatski klub u iseljenistvu. Aktivan je do danas i nastupa na turnirima