Broj 227. «««Povratak na sadrzaj

OMER SVORINIC, HRVAT IZ JUZNE AFRIKE, JEDAN OD UTEMELJITELJA NOGOMETNOG KLUBA CROATIA

Zahvaljujuci klubu, zadrzali smo zajednistvo

Iz Croatije je izrastao Hrvatski kulturni centar, koji je mjesto okupljanja oko 8000 Hrvata iz hrvatske zajednice u Juznoafrickoj Republici

Klub je bio iznimno uspjesan i od 50 odigranih utakmica nije izgubio niti jednu.

- Sjecam se, sve su nacije bile zastupljene na velikom nogometnom turniru u Johannesburgu, a mi nismo htjeli nastupiti za Jugoslaviju, nego kao hrvatski klub. I odlucili smo osnovati Croatiju, hrvatski nogometni klub, oko kojega se poslije okupljala brojna hrvatska zajednica u Juznoj Africi” - rijeci su Omera Svorinica hrvatskog iseljenika iz Juzne Afrike.

Rodjen u okolici Zadra, jos kao dijete Omer se odlucio otici na skolovanje kod franjevaca. Potom je svoju naobrazbu nastavio u franjevackoj gimnaziji u Italiji. Godine 1947., zavrsivsi skolovanje, odlucio je zivjeti u iseljenistvu. Nije mogao pristati na zivot u domovini pod uvjetima koje je nametao jugo-rezim te kao izbjeglica odlazi u Australiju. Tamo se odmah zblizio s hrvatskim iseljenicima i ubrzo osnovao drugi po redu hrvatski klub u Australiji. Godine 1952. otisao je u Juznu Afriku, gdje je upoznao suprugu, Hrvaticu iz Dalmacije, s kojom ima cetvero djece.

-Dosavsi u Juznu Afriku, odmah sam se povezao s Hrvatima koji, na zalost, nisu bili organizirani. Veliki broj Jugoslavena i snazan utjecaj jugooslovenskog konzulata je onemogucavao bilo kakvo okupljanje Hrvata. Zato je osnutak NK Croatije bio iznimno vazan cin za sve Hrvate u Juznoj Africi. Napokon smo imali mjesto gdje smo se mogli okupiti i klub koji je imao hrvatska obiljezja. Nasa je Croatia bila iznimno uspjesna i pokazala je sportski duh i nogometnu vjestinu hrvatskog naroda. Od odigranih 50 utakmica nijednu nismo izgubili, a nase su igrace trazile i mnoge druge momcadi - ispricao je gospodin Svorinic, isticuci da je ime Croatia za Hrvate u iseljenistvu bio snazan simbol nacionalnog identiteta i ocuvanja korijenskih veza s domovinom.

No unatoc velikoj zelji i zalaganju da taj klub nastavi djelovati, s obzirom na to da nije bilo nikakve financijske pomoci i da je sav rad bio na dobrovoljnoj bazi, pa i njegovo financiranje, NK Croatia je 1965. godine prestao raditi.

-Nismo mogli dopustiti da opet nemamo mjesto gdje ce se okupljati Hrvati. Zato smo od sredstava koja su ostala nakon prestanka rada kluba kupili prostorije za Hrvatski kulturni centar, koji i sada postoji. Ulozili smo puno truda da Centar zazivi i postane mjesto gdje se njeguje hrvatska kultura i veze s domovinom. Osjetili smo potrebu da imamo i jednog svog svecenika pa smo doveli fra Ivu Perovica, koji je rodom iz okolice Zadra, ali je svoj zivot proveo po hrvatskim katolickim zajednicama diljem svijeta - kazao je Omer Svorinic.

Tako je iz Nogometnog kluba Croatia izrastao Hrvatski kulturni centar koji je mjesto okupljanja oko 8000 Hrvata iz hrvatske zajednice u Juzoafrickoj Republici. Danas Hrvati imaju svoju novosagradjenu crkvu, veleposlanstvo, cesto dolaze u domovinu i situacija je znatno bolja nego prije.

-To su drukcija vremena od onih kada nam je Croatia znacila sve, kada su nase nogometne utakmice bile jedino mjesto okupljanja Hrvata i kada su veze s domovinom bile gotovo onemogucene od strane jugoslavenskih vlasti. Velika je vaznost nasih hrvatskih nogometnih klubova u iseljenistvu - istaknuo je gospodin Svorinic, dodavsi da ce skorasnja proslava 95. obljetnice postojanja Croatie u Zagrebu biti dobra prigoda da se okupe i predstavnici hrvatskih nogometnih klubova iz iseljenistva.

-Taj susret domovinske i iseljene Hrvatske ojacat ce veze s domovinom, ali i objasniti ljudima u Hrvatskoj sto za nas koji zivimo tako daleko od maticne drzave znaci ime Croatia - kazao je na kraju naseg razgovora gospodin Svorinic.

Ivana Rora

«««Povratak na sadrzaj


|| Povratak na pocetnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998 all rights reserved
Croatian Information Centre