Zahvaljujuci klubu, zadrzali smo zajednistvo

Iz Croatije je izrastao Hrvatski kulturni centar, koji je mjesto okupljanja oko 8000 Hrvata iz hrvatske zajednice u Juznoafrickoj Republici

Klub je bio iznimno uspjesan i od 50 odigranih utakmica nije izgubio niti jednu.

- Sjecam se, sve su nacije bile zastupljene na velikom nogometnom turniru u Johannesburgu, a mi nismo htjeli nastupiti za Jugoslaviju, nego kao hrvatski klub. I odlucili smo osnovati Croatiju, hrvatski nogometni klub, oko kojega se poslije okupljala brojna hrvatska zajednica u Juznoj Africi” - rijeci su Omera Svorinica hrvatskog iseljenika iz Juzne Afrike.

Rodjen u okolici Zadra, jos kao dijete Omer se odlucio otici na skolovanje kod franjevaca. Potom je svoju naobrazbu nastavio u franjevackoj gimnaziji u Italiji. Godine 1947., zavrsivsi skolovanje, odlucio je zivjeti u iseljenistvu. Nije mogao pristati na zivot u domovini pod uvjetima koje je nametao jugo-rezim te kao izbjeglica odlazi u Australiju. Tamo se odmah zblizio s hrvatskim iseljenicima i ubrzo osnovao drugi po redu hrvatski klub u Australiji. Godine 1952. otisao je u Juznu Afriku, gdje je upoznao suprugu, Hrvaticu iz Dalmacije, s kojom ima cetvero djece.

-Dosavsi u Juznu Afriku, odmah sam se povezao s Hrvatima koji, na zalost, nisu bili organizirani. Veliki broj Jugoslavena i snazan utjecaj jugooslovenskog konzulata je onemogucavao bilo kakvo okupljanje Hrvata. Zato je osnutak NK Croatije bio iznimno vazan cin za sve Hrvate u Juznoj Africi. Napokon smo imali mjesto gdje smo se mogli okupiti i klub koji je imao hrvatska obiljezja. Nasa je Croatia bila iznimno uspjesna i pokazala je sportski duh i nogometnu vjestinu hrvatskog naroda. Od odigranih 50 utakmica nijednu nismo izgubili, a nase su igrace trazile i mnoge druge momcadi - ispricao je gospodin Svorinic, isticuci da je ime Croatia za Hrvate u iseljenistvu bio snazan simbol nacionalnog identiteta i ocuvanja korijenskih veza s domovinom.

No unatoc velikoj zelji i zalaganju da taj klub nastavi djelovati, s obzirom na to da nije bilo nikakve financijske pomoci i da je sav rad bio na dobrovoljnoj bazi, pa i njegovo financiranje, NK Croatia je 1965. godine prestao raditi.

-Nismo mogli dopustiti da opet nemamo mjesto gdje ce se okupljati Hrvati. Zato smo od sredstava koja su ostala nakon prestanka rada kluba kupili prostorije za Hrvatski kulturni centar, koji i sada postoji. Ulozili smo puno truda da Centar zazivi i postane mjesto gdje se njeguje hrvatska kultura i veze s domovinom. Osjetili smo potrebu da imamo i jednog svog svecenika pa smo doveli fra Ivu Perovica, koji je rodom iz okolice Zadra, ali je svoj zivot proveo po hrvatskim katolickim zajednicama diljem svijeta - kazao je Omer Svorinic.

Tako je iz Nogometnog kluba Croatia izrastao Hrvatski kulturni centar koji je mjesto okupljanja oko 8000 Hrvata iz hrvatske zajednice u Juzoafrickoj Republici. Danas Hrvati imaju svoju novosagradjenu crkvu, veleposlanstvo, cesto dolaze u domovinu i situacija je znatno bolja nego prije.

-To su drukcija vremena od onih kada nam je Croatia znacila sve, kada su nase nogometne utakmice bile jedino mjesto okupljanja Hrvata i kada su veze s domovinom bile gotovo onemogucene od strane jugoslavenskih vlasti. Velika je vaznost nasih hrvatskih nogometnih klubova u iseljenistvu - istaknuo je gospodin Svorinic, dodavsi da ce skorasnja proslava 95. obljetnice postojanja Croatie u Zagrebu biti dobra prigoda da se okupe i predstavnici hrvatskih nogometnih klubova iz iseljenistva.

-Taj susret domovinske i iseljene Hrvatske ojacat ce veze s domovinom, ali i objasniti ljudima u Hrvatskoj sto za nas koji zivimo tako daleko od maticne drzave znaci ime Croatia - kazao je na kraju naseg razgovora gospodin Svorinic.