Razgovaramo s dr. Mijom Karagicem predsjednikom (ZSHM-a)

Imamo velike teskoce zbog nedovoljnog broja svecenika i ucitelja, ali najveci problem je sto mladi narastaji ne govore hrvatski jezik i sto je sve manje djece. Zbog toga se preko samouprava i udruga uporno borimo protiv asimilacije

Iako Hrvatska i Madjarska imaju izrazito dobre i plodne medjususjedske odnose, kao i zakonodavstvo koje maksimalno stite manjine u obima drzavama, Hrvatska manjina u Madjarskoj se suocava sa specificnim problemima i sve izrazenijim asimilacijskim trendovima nakon sloma komunistickog sustava. O tome i o planovima kako odgovoriti na ove izazove, kao i skorim izborima, razgovarali smo s dr. Mijom Karagicem, predsjednikom “ZSHM-a” tijekom njegovog nedavnog posjeta Zagrebu i Hrvatskoj matici iseljenika.

*Moze li se reci dr. Karagicu, kako je protekla godina za Vas bila godina izbora?

-Doista da, jer 1998. je bila godina dvaju izbora. U svibnju su bili parlamentarni, dok su 18. listopada odrzani lokalni izbori, na kojima smo glasovali za nase hrvatske samouprave. Ono sto se dogodilo u svibnju mogu kazati da je to tragedija za nas, jer unatoc tome sto je madjarski parlament ‘93. godine skoro jednoglasno prihvatio manjinski zakon u kome stoji da svaka zakonom priznata manjina, a Hrvati to jesu, mogu birati svog parlamentarnog zastupnika, to se na zalost nije dogoddilo. Naime, mi smo vec i u '94. godini trebali dobiti sansu da glasujemo za nase zastupnike, no nismo mogli, a nismo mogli ni ove godine. Razlog tome je sto ni jedna parlamentarna stranka nije to kanila omoguciti. Siguran sam i to mozemo dokazati da nije postojala politicka volja da se to pitanje rijesi, odnosno da se manjinski zakon usuglasi s izbornim.

Zadovoljni lokalnim izborima

*Ovi drugi, listopadski izbori bili su uspjesni za Vas, zar ne?

-Ono sto je bilo na listopadskim izborima, s tim doista mozemo biti zadovoljni, jer mi smo u prvom ciklusu imali 57 lokalnih samouprava, a po nasim podatcima sada ih imamo 78. Ako pogledamo rastrkanost Hrvata u Madjarskoj, te rastrkanost naselja u kojima Hrvati obitavaju, vazno je kazati kako u svakom selu ili naselju imamo svoju samoupravu koja je i politicki duzna zastupati osobne i kolektivne interese Hrvata u nas.

Za svaki program na natjecaj

*Koliki je broj hrvatskih zastupnika u spomenutim samoupravama?

-U tim samoupravama imamo sveukupno oko 350 hrvatskih zastupnika. Oni su biracima duzni dati izvjesca tijekom svoga mandata. Tako se i tu ocekuje jos jedna aktivnost Hrvata u Madjarskoj. Mi smo, naime, izlaskom '94. godine na izbore u Madjarskoj dokazali ne samo nasu nazocnost na tim panonskim podrucjima, vec i politicku zrelost Hrvata u toj zemlji.

Valja kazati kako je ovo o cemu govorimo prvi krug izbora, a sljedeci krug je uskoro - 30. sijecnja. Tada ce 350 spomenutih zastupnika birati svoju skupstinu, u kojoj po zakonu moze biti od 11 do 53 zastupnika. S tim u svezi valja istaknuti kako ce navedena skupstina biti duzna izraditi planove i koncepcije za naredni period.

*Koliki je iznos financijskih sredstava ZSHM dobila u ‘98., a koliki ocekujete u novoj godini?

-Zemaljska samouprava je za svoje djelovanje u '98. godini dobila 45 milijuna forinti, dok u '99. ocekujemo negdje oko 55 milijuna forinti.

Cinjenica je da ce biti vise samouprava, pa ce dakako biti i vise posla. Nadam se da ce madjarska vlada uvaziti ovakva nasa ocekivanja. Vazno je naglasiti kako za programe moramo ici na natjecaje. Primjerice, u protekloj je godini svaka nasa samouprava dobila 430.000 forinti.

*Recite nam dr. Karagicu, koji su to najveci problemi koji tiste nase Hrvate u Madjarskoj?

-Nas veliki problem je nedovoljan broj svecenika i ucitelja, no najveci problem, svakako je taj sto mladi narastaji ne govore hrvatski jezik i sto je sve manje djece. Preko samouprava i udruga uporno se borimo protiv asimilacije. Naglasio bih kako vrsimo promidzbu okupljanja mladih generacija, jer ne mozemo sve vezati uz problem nataliteta. Osim djecjih vrtica i crkve, gdje se uci materinji jezik, mislim da je polazna tocka obitelj. Ako se tamo ne cuje materinsku, hrvatsku rijec, onda je jako tesko da tu ulogu preuzmu crkve, vrtici, ili skole.