JE LI STAVLJANJE BRCKOGA POD DIREKTNU UPRAVU MEDjUNARODNE ZAJEDNICE MODEL KOJI SE MOZE PRIMIJENITI NAD CIJELOM BiH?

Brcko - nekada i sada. Kakva je buducnost?

Koliko god je ishod arbitraze bio sokantan za Srbe, nije razveselio ni mnoge u Federaciji BiH, gdje se ocekivalo da ce odluka biti prolongirana. Zbog nezadovoljstva Daytonom bosnjacko-muslimanskoj strani u njezinim projekcijama Bosne i Hercegovine nerijeseni status Brckoga jako bi dobro dosao kao mjesto potencijalnog konflikta s Republikom Srpskom i mozebitnog vojnog rjesenja

Grad Brcko, koji se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine do rata u toj drzavi (1992-1995.) zivio je svoj mirni, provincijski zivot. Veliki dio njegovih stanovnika s nevjericom pratio je srpsku agresiju na Hrvatsku, ubijanje Vukovara, Dubrovnika, Skabrnje... nadajuci se da nece dozivjeti ista tako strasno. Unatoc takvim zeljama, srpski zlocinacki duh sve se vise primicao i natkriljivao i nad do tada “mirnu” BiH i Brcko.

Nakon referenduma pocetkom 1992. godine, kada su se Hrvati i tadasnji Muslimani odlucili za samostalnost srpski narod pod vodstvom Radovana Karadzica je i u BiH, kao do tada u Hrvatskoj, poceo s etnickim ciscenjem nesrba, te stvaranjem srpske drzave na podrucju BiH. A mjesta, kao Brcko, koja nisu bila vecinski srpska i koja su smetala teritorijalnoj srpskoj cjelovitosti morala su biti etnicki ociscena. U tu svrhu srpski agresorski i velikosrpski aparat po gradu je Brckom, osim vojske, razmjestio i paravojne postrojbe i krvolocne ubojice. Ubijali su i progonili nesrbe. A da bi efekt bio sto potpuniji osnovali su i koncentracijski logor “Luka” u kojem je likvidirano preko 3500 Hrvata i Muslimana. Kalvarija toga grada i cijele opcine tim nije zavrsila nego tek pocela.

Brcko je u ratu prozivjelo jedno od vecih razaranja

Zasada se zna da ce distrikt biti demilitariziran, da njegovi stanovnici nece sluziti nikakvu vojsku, da ce carine biti minimalne, kao i izdvajanja iz dohotka itd, itd. Cak i mnogi Srbi sve manje razmisljaju o Republici Srpskoj i sve su vise pristalice buduceg statusa. Jasno, postoje i oni koji su protiv toga, jer to prekida kontinuitet Republike Srpske

Od tada grad, koji ni po cemu nije bio samo srpski, postaje uporisno mjesto velikosrpskog projekta u BiH, a od svih stanovnika jedini pravo da u njemu i dalje zive dobivaju Srbi.

S eskaliranjem rata u BiH Brcko, zahvaljujuci i svojem polozaju, postaje iznimno stratesko mjesto. Ali i mjesto srpskih strahovanja! Naime, sve od granice sa Srbijom pa do Brckoga teritorij je na kojem obitavaju Srbi, no od Brckoga pa do Doboja proteze se Bosanska Posavina, u kojoj su oduvijek u vecini zivjeli Hrvati. Zbog toga su Srbi cijelo vrijeme rata pokusavali taj prostor potpuno unistiti i zatrti svaki trag hrvatstva. Da u potpunosti uspiju malo je nedostajalo. Pogotovo sto im je medjunarodna zajednica, prigodom potpisivanja mirovnog sporazuma za BiH, dodijelila gotovo pola BiH.

Ipak legalizacija etnickog ciscenja i srpskoga genocida u BiH u neku ruku nije do kraja ozakonjena, upravo zahvaljujuci Brckom.

Zbog uloge koju je Brcko imalo za Srbe i zbog tragedije koju su zbog njega prozivjeli Hrvati i Muslimani u Daytonu odluceno je da ce se o Brckom konacna odluka donijeti naknadno. Obje strane u BiH, i Republika Srpska i Federacija BiH, mislile su da ce u tom slucaju njihovi argumenti biti presudni. Upravo zbog takvih ocekivanja odluka je odgadjana od Daytona pa sve do 5. ozujka ove godine, kada je napokon obznanjeno da Brcko ne pripada ni Republici Srpskoj, ali niti Federaciji BiH, nego da podrucje prijeratne opcine postaje distrikt pod protektoratom medjunarodne zajednice.

Koliko god je takav ishod bio sokantan za Srbe, nije bas razveselio ni mnoge u Federaciji BiH, gdje se ocekivalo, ne da ce Brcko pripasti Federaciji nego, da ce odluka biti prolongirana. Zbog nezadovoljstva Daytonom, a opet zbog dojma, bosnjacko-muslimanskoj strani u njezinim projekcijama Bosne i Hercegovine nerijeseni status Brckoga jako bi dobro dosao kao mjesto potencijalnog konflikta s Republikom Srpskom i mozebitnog vojnog rjesenja.

Prozrijevsi takve igre medjunarodna je zajednica rekla 'good bay' i konacno presudila. Da nije bilo tako, za mnoge, znacilo bi da medjunarodna zajednica jos uvijek nije iznasla model po kojem ce razrijesiti Gordijski cvor svoje visegodisnje politicke neodlucnosti.

Odluka vazeca od 5. lipnja

Protektorat nad BiH, koliko god tapka u mraku svakim danom postaje sve jasniji, a obrisi BiH kakvu zeli svijet sve su vidljiviji. “Brcko distrikt je model koji ce s vremenom biti primijenjen na cijelu BiH. Znaci, ono sto profunkcionira u Brckom, a uvjeren sam da ce mnogo toga sto sada ne funkcionira u drzavi BiH zazivjeti u distriktu, bit ce putokaz za neku buducu BiH. Stoga, svako razmisljanje koje to ne uzima u obzir vrlo je kratkovidno”, rekao je Mijo Anic, nacelnik hrvatske opcine Ravne-Brcko.

Sto se tice Hrvata, ovakvu odluku oni su otpocetka arbitraze podrzavali. Samo ona garantirala im je- s obzirom na brojnost i prepustenost na milost i nemilost, pa i zaborav od mnogih - ravnopravnost i opstojnost. Jer, iako je od Daytona proslo dosta vremena, na podrucje prijeratne opcine Brcko, sto je pod nadzorom RS, do sada se nije vratio gotovo nitko. Istina, medjunarodne humanitarne udruge pokusavaju vratiti zivot na ta podrucja, i u tu svrhu obnovljen je i poprilican broj kuca, ali oni se ne zele vracati na teritorij koji je za zivot nesiguran. Konacna odluka o distriktu bit ce vazeca od 5 lipnja kada isticu dva mjeseca odredjena za prigovore, kao i mjesec dana produzenja toga roka. Od tada ce se jamacno promijeniti razmisljanja mnogih prijeratnih stanovnika te opcine o zivotu na svojim ognjistima, pa ce mnogi jedva cekati dan povratka.. Osobito se intenziviranje povratka ocekuje u ljetnim mjesecima ove godine, kada ce biti obnovljeno preko 500 hrvatskih kuca. Naravno, time nece nestati sve nedace, ali ce se kudikamo povratiti sigurnost i nada u bolju buducnost. Jer, mnogi problemi ce ipak ostati.

Hrvati bez struje

Recimo, sto se tice hrvatskih prostora pod kontrolom Federacije stanje je promjenljivo. I dalje situacija nije rijesena mnogih predrasuda, kako politickih tako i mnogih drugih. Cini se da jos uvijek ima dosta onih, medju bosnjackim narodom, koji se ne mogu osloboditi razmisljanja po kojima Hrvati s ovoga podrucja moraju snositi i podnositi njihove frustracije glede odnosa Bosnjaka i Hrvata na nekim drugim prostorima. Ono sto se dogadja u srednjoj Bosni ili Hercegovini reflektira se i na Hrvate na ovim prostorima. Primjerice, hrvatsko selo Dubravice Donje vec dvije godine ceka da se dovede struja. Razlozi za nedolazak se umnozavaju. Jedanput su to razlozi “Elektro Tuzle”, drugi put nema donatora, treci put prostor nije razminiran... Kad je vec rijec o razminiravanju, medjunarodne udruge koje se time bave u minska polja ucrtavaju i ona koja to nikada nisu bila, ne samo minirana nego nisu bila niti u zonama sukoba. S tim je upoznat i sadasnji upravitelj Farrand.

Nasuprot, dakle, svim tim problemima rjesenje da brcanska opcina postane distrikt pod direktnom upravom medjunarodne zajednice, a to znaci da ce biti neovisna i od Republike Srpske i od Federacije BiH, vecini bivsih stanovnika vraca nadu u prosperitetnu buducnost. Doduse, jos se ne znaju precizne pogodnosti koje ce iz takvog statusa proizici, jer ce se vremenom mnoge nedorecenosti rjesavati, doradjivati i prilagodjavati, ali se sa sigurnoscu vec sada moze reci da ce podrucje distrikta mnogima biti zanimljivo. Zasada se zna da ce distrikt biti demilitariziran, da njegovi stanovnici nece sluziti nikakvu vojsku, da ce carine biti minimalne, kao i izdvajanja iz dohotka itd, itd. Cak i mnogi Srbi sve manje razmisljaju o Republici Srpskoj i sve su vise pristalice buduceg statusa. Jasno, postoje i oni koji su protiv toga, jer to prekida kontinuitet Republike Srpske.

Putokaz za buducnost BiH

Kada ce doista distrikt zazivjeti ovisit ce i o tome kada ce se mnogi sadasnji srpski stanovnici Brckoga vratiti na podrucja Federacije s kojih su se iselili i doselili u Brcko. Na podrucju opcine i u samom gradu, prema srpskim izvorima, zivi, sto raseljenih a sto useljenih s podrucja Federacije, oko 26 tisuca Srba. Medjutim, prema bosnjackim i hrvatskim izvorima, “brojevi” su bili jedini srpski argument pred arbitraznim sudom i zbog toga su ih uvecavali. Prava brojka krece se oko 13 tisuca.

Unatoc svojedobnim otporima da Brcko bude ista osim federacijsko i bosnjacka strana, barem kada se tice stanovnika opcine Brcko, ne krije zadovoljstvo sto je podrucje Brckog postalo distrikt. “To je najadekvatnije rjesenje, jer se poslije srpskih zlocina pocinjenih na podrucju ove opcine ne moze govoriti o pravicnom rjesenju. Poslije svega moze se reci da je rjesenje izbalansirano i da na ovom podrucju sva tri naroda postaju konstitutivna. Na kraju krajeva, cini mi se, da je medjunarodna zajednica odlucna da ovaj model mora uspjeti, mora uspjeti radi buducnosti BiH”, kaze nacelnik bosnjackog dijela opcine Brcko, Munib Jusufovic.

Kada se uzmu u obzir sve cinjenice bilo bi ludo ocekivati ista osim da distrikt zazivi. Vjerojatno ce biti i onih koji bez obzira na garancije medjunarodne zajednice jos ne vjeruju da ce taj status bivsoj opcini Brcko donijeti ista osim eksperimenta. Ali kako je na pocetku teksta izjavio nacelnik hrvatske opcine Ravne-Brcko, Mijo Anic, da ce mnogo toga sto profunkcionira u distriktu Brcko biti “putokaz za neku buducu BiH”. Na kraju, kako rece jedan stanovnik buduceg distrikta, Seselj je jednom izjavio da je svaka srpska “taraba” starija od Amerike. Ja mu kazem jest starija od Amerike, ali evo, sad nas Amerika ogradi od Seselja!

Vlasnici vecine zemljista u brcanskoj opcini su Hrvati

Prema popisu stanovnistva iz 1991. godine, koji je zbog rata neverificiran a time i nepouzdan, grad Brcko je tada imao 41.406 zitelja, ili u postotcima; Muslimana 55,53, Srba 19,93, Hrvata 6,98, Jugoslavena 12,58 i ostalih 4,96 posto. U opcini je ukupno zivjelo 87.332 stanovnika, u postotcima; Muslimana 44,39, Hrvata 25,37, Srba 20,76, Jugoslavena 6,43 i ostalih 3,02 posto.

No prema popisu iz 1981. godine, koji se jedino moze smatrati tocnim, u brcanskoj opcini je zivjelo 82.768 stanovnika; Muslimana 39,18 posto, Hrvata 28,99 posto, Srba 20,18 posto, Jugoslavena 9,41 posto i 2,24 posto ostalih. Po tom popisu Hrvati su zivjeli u 25 naselja s apsolutnom i relativnom vecinom ili 39,06 posto, Srbi u 22 naselja ili 34,37 posto i Muslimani u 16 naselja ili s 25 posto Prosjecno je u hrvatskim naseljima s apsolutnom vecinom 1981. godine bilo 1007 stanovnika, u muslimanskim 3023 i u srpskim 461 stanovnik, dok je grad Brcko imao apsolutnu muslimansku vecinu.