UZURPACIJA CRKVENOG ZEMLJISTA, ZBOG IZGRADNJE CESTE, U MOSTARSKOJ OPCINI SJEVER
Pojacane napetosti u hrvatsko - bosnjackim odnosima

ZAPOCELA NASTAVA U KATOLICKOM SKOLSKOM CENTRU U TRAVNIKU
Kardinal Puljic sluzio misu

SURADNJA IZMEDJU SIBENSKE TVORNICE ALUMINIJA I MOSTARSKOG ALUMINIJSKOG KOMBINATA
Sibencani i Mostarci ubuduce posluju zajedno

POSLJEDNJI NOSITELJ PAPINSKE KRUNE

RUJANSKI DANI KULTURE U SREDISNJOJ BOSNI

UZURPACIJA CRKVENOG ZEMLJISTA, ZBOG IZGRADNJE CESTE, U MOSTARSKOJ OPCINI SJEVER

Pojacane napetosti u hrvatsko - bosnjackim odnosima

          Fama zvana Haaski tribunal u Hrvatskoj je zauzela vazan dio javnog i politickog zivota te postala predmetom politicke borbe i podmetanja. Danas je u hrvatskom politickom zivotu jedno od najvaznijih pitanja tko je na redu poslije Tute. Tutin vec siguran skori odlazak u Haag samo je dio neuvjerljive hrvatske politike prema Haaskom tribunalu. Jer, pogrjesno je misliti kako donosenjem Zakona o suradnji s Haaskim tribunalom posao zavrsava. Naprotiv, on zapocinje. Umjesto sakupljanja dokumenta o brojnim zlocinima koji su pocinjeni nad hrvatskim narodom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, sluzbeni Zagreb kao da se na neki nacin zadovoljio donosenjem Zakona o suradnji s Haggom. Istodobno, bosnjacko vodstvo i Srbi izbjegli iz Hrvatske “marljivo” prikupljaju dokumente, upitne vjerodostojnosti, o navodnim hrvatskim zlocinima. K tomu se jos mogu nadodati i ceste optuzbe na racun hrvatskih politicara i takozvanog podgrijavanja nacionalne mrznje, za sto Hrvate u Bosni i Hercegovini cesto krivi bosnjacka vlast. No, kada je rijec o bosnjackom pritisku na hrvatski narod i njegove nacionalne i vjerske interese na bosanskohercegovacim prostorima, onda se tomu pred medjunarodnom javnoscu ne pridaje nuzna paznja.
          Nedavna uzurpacija crkvenog zemljista u mostarskoj opcini Sjever zbog gradnje ceste izmedju Gornje i Donje Dreznice samo je jedan u nizu primjera povrjede hrvatskih interesa u samom Mostaru. O cijelom slucaju i burnim reakcijama i s jedne i s druge strane upoznat je Regionalni ured OHR-a, ciji je voditelj Richard Ellerkmann boravio u Dreznici, no situacija se ni nakon tog posjeta nije smirila. Bosnjacka strana ne zeli prekinuti izgradnju prometnice, optuzujuci istodobno Hrvate da se nisu brinuli o crkvenom zemljistu i da je crkva vec godinama prazna i napola porusena. To govori da su predstavnici crkvenih vlasti umijesani u politiku koja sprjecava povratak Hrvata u te prostore, istaknuto je u priopcenju za javnost, koje je uputio Suad Zalihic, nacelnik opcine Sjever. Sudeci po svemu, bosnjacka je strana, ne po prvi put, zlorabila instituciju zajednickih gradskih vlasti i na racun obnove prometnica kao bitnog preduvjeta za obnovu gospodarstva u ovome kraju i samim time povratka prognanih i izbjeglih, neistinama i svojim vidjenjem stvari, ostetila Hrvate. Jer ako je istina ono sto podastiru Bosnjaci, kako onda objasniti isarane zidove crkve antihrvatskim porukama te cinjenicu da je don Luki Pavlovicu, generalnom vikaru Mostarsko - duvanjske biskupije, kad je trazio dopustenje za posjet Dreznici, sugerirano da oname podje u civilu bez vidljivih vjerskih obiljezja, kako to ne bi “zasmetalo” lokalnim Bosnjacima. Cini se da ipak prica nacelnika opcine Sjever, Zalihica ne ‘pije vodu’, jer cinjenica je da su Hvati u nekoliko navrata zatrazili zaustavljanje unistavanja crkvene imovine u Dreznici i gradnju ceste na tome mjestu. Cini se, naime, da je s Bosnjacima tesko pronaci kompromisno rjesenje.
Ivana Rora

***

ZAPOCELA NASTAVA U KATOLICKOM SKOLSKOM CENTRU U TRAVNIKU

Kardinal Puljic sluzio misu

          Unatoc nedostatku skolskog prostora i problemima sa financiranjem, stotinjak novih ucenika upisalo se ove godine u Katolicki skolski centar u Travniku. S radom su zapocele Osnovna skola, Gimnazija i Sjemeniste, tako da sada ova skolska ustanova ima vise od 450 ucenika.
          Katolicki skolski centar utemeljen je prosle godine, a nastava se odvije u dijelu crkvi vracenog prostora Velike nadbiskupske gimnazije, gdje je smjesten i Internat za sjemenistarce kao i ucenike iz udaljenijih krajeva. U povodu pocetka nove skolske godine u ovome centru, sluzena je sveta misa. U prepunoj crkvi Sv. Alojzija, smjestenoj u zgradi Velike nadbiskupske gimnazije, misu je predvodio vrhbosanski nadbiskup, uzoriti kardinal Vinko Puljic, uz koncelebraciju travnickog zupnika don Pave Nikolica i ravnatelja Katolickog skolskog centra velecasnog dr. Pere Pranjica, te vise svecenika iz travnickih zupa. Misa je bila namijenjena ucenicima i njihovim roditeljima, te nastavnom osoblju.
          Obracajuci se u propovijedi okupljenom mnostvu vjernika, monsinjor Vinko Puljc ucenike je usporedio s izdancima sjemena s nasih polja koje treba kvalitetno njegovati i uzgajati da bi donijeli kvalitetan plod. A taj bi plod trebao biti znanje, ali isti tako i plemenitost i dobrota srca.
Nakon svete mise monsinjor Vinko Puljic bio je gost nastavnog osoblja Katolickog skolskog centra u Travniku i zadrzao se s njima u duzem razgovoru.
I. Rora

***

SURADNJA IZMEDJU SIBENSKE TVORNICE ALUMINIJA I MOSTARSKOG ALUMINIJSKOG KOMBINATA

Sibencani i Mostarci ubuduce posluju zajedno

          ”Da bi se mogla pratiti zahtjevna trzisna utakmica, Sibencani i Mostarci ubuduce idu zajedno ka cilju: ostvarenja gospodarskog profita i unapredjenja poslovanja”, rijeci su Milana Kovaca, ministra za odnose Hrvatske s Federacijom BiH i BiH, povodom nedavne uspostave poslovne suradnje izmedju sibenskog TLM-a i Aluminijskog kombinata iz Mostara. Dobar je to primjer uspostave poslovnih veza izmedju dvije drzave, ali zasigurno velika pomoc obnovi, u ratu stradalom, sibenskog gospodarstva. Naime, sibenski TLM jos je 1991. godine ostao bez elektrolize zbog neprijateljskog zrakoplovnog raketiranja. S druge pak strane, mostarska je tvrtka pretrpjela ratne stete od oko 170.000 milijuna maraka. Da bi sto brze stao na svoje noge, mostarskom Aluminiju pomogla je i hrvatska drzava i TLM koji ce na ime investicije postati njegov desetpostotni vlasnik. Obnovom svoje proizvodnje mostarska ce tvornica u iducem razdoblju morati isporucivati vece kolicine sirovog ugljena sibenskom TLM-u. Na taj ce nacin Sibencani krenuti u investiciju od 100 milijuna maraka, koju je za ovaj nekad veliki industrijski gigant osigurala hrvatska Vlada. Ohrabrujuca i posebice poticajna je i cinjenica da su inozemne tvrtke itekako zainteresirane za ulaganja u nasu zemlju. Tako ce Konzorcij pet njemackih banaka i tvrtka Thysen uci svojim svjezim kapitalom u TLM koji danas uposljava jedva 2.000 radnika. Zahvaljujuci toj investiciji posao ce pronaci novih 500 radnika, te ce se na taj nacin doprinijeti brzoj obnovi proizvodnje i razvoju sibenskog kraja. U Sibeniku su pak cvrsto uvjereni da je to samo pocetak pristizanja inozemnog kapitala u ovaj nekada razvijen i bogat kraj. Potencijali i mogucnosti postoje, a Sibencani se nadaju da ce uz potporu hrvatske drzave ali i Hrvata iz iseljenistva, posebice onih koji su rodom iz ovoga kraja, uskoro krenuti i nova ulaganja.
Ivana Rora

***

POSLJEDNJI NOSITELJ PAPINSKE KRUNE

          Na Dan uzvisenja kriza, a ujedno i Dan Franjevacke provincije Bosne srebrne u Jajcu ce 14. rujna biti vrlo zive crkvene aktivnosti gdje se planira blagoslov obnovljenoga samostana Sv. Luke ali i prijenos tijela posljednjega bosanskoga kralja Stjepana Tomasevica.
          Nakon cetiri godine sarkofag sa ostatcima kralja Stjepana Tomasevica vraca se iz Muzeja hrvatskih arheoloskih spomenika u Splitu, gdje je bio privremeno smjesten nakon oslobodjenja Jajca 13. rujna 1995.
          Podsjecanja radi, posljednji bosanski kralj Stjepan Tomasevic bio je sin kralja Stjepana Tomasa i njegove prve supruge Vojace, a njegov otac se godinu nakon rodjenja Stjepana Tomasevica ozenio Katarinom Kosacom, posljednjom bosanskom kraljicom, kcerkom Stjepana Hercega.
          Kralj Stjepan Tomasevic vladao je tek dvije godine (1461 - 1463), a razlog tomu je tursko osvajanje Bosne i Hercegovine 1463. godine kada su Turci osvojili i samo Jajce. Godinu dana ranije kralj je otkazao placanje danka sultanu Muhamedu Osvajacu te prigodom turskog nadiranja pokusao pobjeci ali je kod Kljuca uhvacen te doveden u Jajce i pogubljen. Ovaj cin smatra se kjucnim za konacan pad bosanskoga kraljevstva.
          Mnogo kasnije nasuprot jajackog slapa na lokaciji koja se u narodu zove "kraljev grob" arheolog Ciro Truhelka pronasao je tek kamenu plocu ispod koje se nasao muski kostur s odrubljenom glavom koja je bila smjestena s desne strane kostura, radi cega se ispostavilo da su to ostatci kraljevog tijela.
          U Domovinskom ratu sve do pada Jajca 29. listopada 1992. godine u cetnicke ruke tijelo se nalazio u samostanu Svetoga Luke u Jajcu gdje su ga od 1888. u staklenom sarkofagu cuvali franjevci. Gvardijan jajackoga samostana fra Stipo Marcinkovic nakon oslobodjenja Jajca tijelo je privremeno odnio u Muzej hrvatskih arheoloskih spomenika u Splitu.
          Kralj Stjepan Tomasevic posljednji je legitimni bosanski kralj, cijom je smrcu je umrla i bosanska drzavnost. Tako je sve do medjunarodnoga priznanja Bosne i Hercegovine 1992. godine, franjevacka “redodrzava Bosna srebrna” bila jedini cuvar legaliteta i legitimiteta bosanske srednjovjekovne drzave.
          Vazno je napomenuti da je kralj Stjepan Tomasevic bio prvi i posljednji bosanski kralj koji je okrunjen papinskom krunom. Papinsku krunu Stjepan Tomasevic dobio je u Jajcu, gdje je i stolovao, pa je zbog toga Jajce imalo status starog hrvatskog kraljevskog grada.
          Mi suvremenici se nadamo da ce ova cinjenica biti dostatan dokaz onima koji imaju problema s razumijevanjem svojih korijena i poimanjem pocetaka drzavnosti BiH i njene negdasnje izvorne orijentiranosti. Kojeg li paradoksa, oni koji se pozivaju na 500-godisnju drzavnost BiH i to slave, a usput se do neukusa zaklinju u vjernost Bosni, ipak bi trebali imati ovu sitnicu u vidu, jer ono sto oni pokusavaju progurati na njihovu zalost poklapa se s periodom turskog osvajanja i prestanka bosanske drzavnosti. No, naravno, tu opet pocinju problemi jer se ta “jos starija” Bosna ne uklapa u teoriju i dnevnu politiku koja je danas na sceni. Stvarnost je suvise drukcija da bi se lako mogla priznati proslost te samim time dovesti u pitanje sadasnjost.
Mario Brkic / HIC-Sarajevo

***

RUJANSKI DANI KULTURE U SREDISNJOJ BOSNI

          NOVI TRAVNIK - Najznacajnija kulturna priredba sredisnje Bosne “Rujanski dani kulture” odrzava se u vise tamosnjih gradova. Dani su pokrenuti prije pet godina kao smotra folklora u okviru HKD Napredak iz Novog Travnika, a u medjuvremenu su prerasli u priredbu sveukupnog stvaralastva Hrvata u Busovaci, Travniku, Novom Travniku i Vitezu. Takodjer, na toj manifestaciji nastupili su i kulturni poslenici iz Hrvatske i Boke kotorske.
          Ovogodisnji program zapoceo je 4. rujna smotrom hrvatskih kulturnih drustava i izlozbom likovnih radova umjetnika Lasvanske doline. Nastavio se knjizevnim vecerima, izlozbama Napretkovih knjiznih izdanja, a do kraja, 19. rujna, predvidjen je koncert Nepretkova mjesovitog zbora iz Sarajeva i predstavljanje pedesetog broja lokalnog tjednika “Novi”.
          Pokretac i “dobri duh” “Rujanskih dana” Stipo Slipac kazao je da svi sudionici nastupaju bez naknade, dodavsi da je u poratno vrijeme, vrijeme opce oskudice, to jedini nacin stvaranja kulturnog zamaha. Nazalost, zbog nedostatka sredstava nece se odrzati predvidjeni knjizevni razgovori posveceni Ivi Andricu. No, unatoc tome kulturna ‘proizvodnja’ Hrvata Lasvanske doline i po obimu i po kvaliteti u vidnom je uzletu, kazao je Stipac, naglasivsi da susreti umjetnika iz razlicitih dijelova BiH i Hrvatske radjaju posebnim ljudskim i umjetnickim zadovoljstvima.
Ivo Lucic

«««Povratak na sadrzaj