ZNANSTVENI SKUP I
OTKRIVANJE SPOMEN OBILJEZJA NA KORCULI
PROMJENE U HRVATSKOJ DIPLOMACIJI
MSGR. GASPAROVIC, VIKAR BISKUPIJE NA PODRUCJU SRIJEMA
HRVATSKA I KANADA SURADJUJU U ZDRAVSTVENOJ REFORMI
IZASLANSTVO HRVATA IZ SRJ U POSJETU HRVATSKOJ
MADJARSKI PREDSJEDNIK GNCZ OTVORIO HRVATSKU SKOLU
U HOTELU “SHERATON” PROMOVIRAN TJEDNIK ZA AMERICKE
HRVATE “CROATIAN AMERICAN TIMES”
TENOR FRANK POLITEO, KALIFORNIJSKI HRVAT, PREDSTAVIO SE
ZAGREBACKOJ PUBLICI
UZ PROSLAVU VELIKE GOSPE U SKABRNJI
ZNANSTVENI
SKUP I OTKRIVANJE SPOMEN OBILJEZJA NA KORCULI
Znanstvenim skupom, te
otkrivanjem spomen obiljezja na Tamnickoj kuli u kojoj je bio utamnicen moreplovac i
svjetski putnik Marko Polo, te ostalim manifestacijama u Korculi je oznacena 701.
godisnjica pomorske bitke pod Korculom, u kojoj su se davne 1298. sukobile armade Venecije
i Genove. Tom prigodom je o medjunarodnom projektu "Marko Polo", kojega je prije
godinu dana pokrenuo gradonacelnik Venecije, govorila ravnateljica Medjunarodnoga sredista
hrvatskih sveucilista u Dubrovniku, prof. Ivana Burdjelez. Tom prigodom je naglasila kako
je cilj tog projekta uspostavljanje cvrsce suradnje medju europskim zemljama, posebice
mediteranskim, buduci one na temelju svoje iznimno bogate povijesti mogu pokrenuti nove
ideje za buducu suradnju.
Direktor UNESCO-a za znanost i
tehnologiju u Europi, prof. Andjelo Marzolla govorilo je kako ce se projekt "Marko
Polo" u kojega su ukljuceni vladini predstavnici Hrvatske, Italije, Slovenije,
Albanije, Cipra, te Grcke, svakako realizirati. S tim u svezi je istaknuo kako ce se sve
aktivnosti koje je centar "Marko Polo" u Korculi pokrenuo ili ce uskoro
pokrenuti, mogu se ukljuciti u projekt buduci ce dobiti financijsku potporu.
Na znanstvenom skupu je prikazan
dokumentarni film "Povijesna bitka Marka Pola" autora Balda Cupica, koji je
sinkroniziran na engleski jezik, koji je HRT odlucila poslati za festival dokumentarnog
filma u Varesseu.
Zeljka Lesic
***
PROMJENE
U HRVATSKOJ DIPLOMACIJI
Odlukom predsjednika Republike
dr. Franje Tudjmana, donesenom 27. kolovoza, mr. Josip Juras postavljen je za izvanrednog
i opunomocenog veleposlanika RH u Albaniji, sa sjedistem u Tirani. Spomenutom odlukom
Predsjednik je takodjer postavio dr. Mladena Iblera za izvanrednog i opunomocenog
veleposlanika Hrvatske u Australiji sa sjedistem u Canberri. Dr. Ibler prije imenovanja
vrsio duznost hrvatskog veleposlanika u Svedskoj, Litvi i Letoniji, sa sjedistem u
Stockholmu.
Istom odlukom duznosti
veleposlanika u Belgiji i Luksemburgu razrijesen je dr. Zeljko Matic, dok je dr. Frane
Mitrovic razrijesen duznosti generalnog konzula u Italiji, a Nikola Debelic vise ne obnasa
duznost generalnog konzula u Australiji.
Ministar razvitka, useljenistva i
obnove dr. Jure Radic dobio je Predsjednikovom odlukom novog pomocnika Marijana Perkovica.
Zeljka Lesic
***
MSGR.
GASPAROVIC, VIKAR BISKUPIJE NA PODRUCJU SRIJEMA
Pomocni biskup djakovacki i
srijemski msgr. Djuro Gasparovic novi je generalni vikar za Srijem. Biskupski ordinarijat
u Djakovu uputio je priopcenje za javnost, nakon sto je apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj, Giulio Einaudi upoznao dijecezantskog biskupa msgr. dr. Marina Srakica sa
sadrzajem dopisa Drzavnog tajnistva Svete Stolice, sto ga je potpisao kardinal Angelo
Sodano.
Spomenuti vatikanski reskript
odgovor je na promemoriju biskupa Srakica od 1. ozujka ove godine, kojom je biskup zamolio
Svetu Stolicu da se zauzme u pogledu prikladnijeg pastoralnog djelovanja u srijemskom
dijelu Djakovacke i Srijemske biskupije koja se sada nalazi na podrucju SRJ.
Najprikladnije rjesenje za to u ovome trenutku bilo je imenovanje pomocnog biskupa Djure
Gasparovica vikarom za Srijem sa sjedistem u Srijemu.
"Pomocnom biskupu Gasparovicu,
kao generalnom vikaru, Vrhovni svecenik dodjeljuje vec od sada posebnu ovlast premjestati
svecenike na tom podrucju i ondje osobno koordinirati pastoralne aktivnosti,
izvjestavajuci o tome biskupa Srakica", stoji ,izmedju ostalog, u dopisu Drzavnog
tajnistva uz napomenu da ce msgr. Gasparovicu biti dodijeljene i druge ovlasti bude li to
potrebno.
O svim tim potrebama biskup Srakic
se prethodno konzultirao s pomocnim biskupom Gasparovicem, Zborom savjetnika, te svim
svecenicima srijemskog dijela biskupije, a prevladalo je misljenje da se tom dijelu
posveti posebna pozornost i to trajnom nazocnoscu biskupa na tim prostorima.
Kako bi sto bolje obnasao svoju
duznost, biskup Gasparovic ce ubuduce stalno boraviti u Srijemu, ali jos nije konacno
odluceno gdje - u Petrovaradinu ili Mitrovici. Uvodjenje u sluzbu generalnog vikara za
Srijem obavit ce se u konkatedrali - bazilici u Srijemskoj Mitrovici za svetkovinu Svetog
Dimitrija, zastitnika srijemskog dijela Biskupije, 26. listopada ove godine.
Zeljka Lesic
***
HRVATSKA
I KANADA SURADJUJU U ZDRAVSTVENOJ REFORMI
Svjetska banka je dodijelila
projekt u vrijednosti 100 tisuca americkih dolara Kanadskom udruzenju za medjunarodno
zdravstvo (CSIH) za pomoc hrvatskom Ministarstvu zdravstva u provedbi reforme zdravstvenog
sustava, priopceno je iz kanadskog veleposlanstva u Zagrebu. Spomenuti projekt odnosi se
na kategorizaciju bolnica i drugih zdravstvenih objekata, sto ce pridonijeti boljoj
iskoristenosti postojecih kapaciteta i kvalitetnijoj organizaciji zdravstvenih programa sa
sredstvima koja hrvatskom zdravstvu trenutacno stoje na raspolaganju. Projekt pocinje
odmah, i trajat ce tri mjeseca. U tom periodu bit ce provedena ispitivanja u 65
zdravstvenih ustanova, a s timom kanadskih strucnjaka suradjivat ce konzultantska tvrtka
"Med-Ekon".
Zeljka Lesic
***
IZASLANSTVO
HRVATA IZ SRJ U POSJETU HRVATSKOJ
ZAGREB- Izaslanstvo
hrvatskih kulturnih institucija i udruga iz Jugoslavije boravilo je 7. i 8. rujna u
Hrvatskoj posjetivsi vise znacajnih institucija. Izaslanstvo je primio i potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske dr. Mate Granic i porazgovarao s Hrvatima iz Jugoslavije o
problemima s kojima se svakodnevno susrecu pripadnici te nase nepriznate manjine.
Ministar Granic naglasio je da je
jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske omogucilo ostvarenje moderne, suverene i neovisne
Republike Hrvatske. Potpredsjednik Vlade odao je priznanje Hrvatima u SRJ koji su u vrlo
teskim uvjetima sacuvali svoj identitet. Ponovio je da se u proces normalizacije odnosa sa
SRJ krenulo prvenstveno kako bi se sto uspjesnije zastitila manjinska prava Hrvata i
uspjesno privela kraju mirna reintegracija Podunavlja.
Dr. Granic kazao je da je nakon ucvrscenja svojih granica Hrvatska okrenuta ostvarenju
gospodarskog blagostanja i jacanju demokratskog sustava. Takodjer, Hrvatska zeli sto bolje
odnose sa svojim susjedima te radi na politickim, gospodarskim i sigurnosnim
integracijama, kazao je Granic.
Izaslanstvo je primio i pratio
ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo. On je ocijenio da bi interesi
medjunarodne zajednice u regiji mogli potaknuti politicke tokove unutar kojih bi hrvatska
manjina u Jugoslaviji mogla poceti ostvarivati neka prava. Zauzeo se za reciprocan pristup
manjinama u Hrvatskoj i Jugoslaviji kazavsi da Republike Hrvatska izdvaja visestruko veci
iznos za manjine na svom podrucju pd onog sto dobiju Hrvati u drugim zemljama. Nazalost,
Hrvati u Jugoslaviji imaju najlosiji polozaj od svih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske.
Predstavnici Hrvata iz Jugoslavije
izrazili su zadovoljstvo susretima ocekujuci da ce se stvari pokrenuti s mrtve tocke.
Hrvati u SRJ nikada nisu zalili truda, ali s obzirom na ove okolnosti, mi cemo bez pomoci
Hrvatske i hrvatske dijaspore tesko moci opstati, kazao nam je predsjedavajuci Foruma
hrvatskih kulturnih institucija i organizacija Lazar Vojnic Hajduk.
U Europskom domu u Zagrebu odrzana
je tribina na kojoj je predstavljena politicka stranka Hrvatski narodni savez te kulturna
udruga Hrvatsko akademsko drustvo.
Prema zadnjem popisu stanovnistva u Jugoslaviji zivi 111,7 tisuca Hrvata, no hrvatske
institucije raspolazu podatcima da se radi o dvostruko vecem broju. Srpske vlasti raznim
pritiscima nastoje smanjiti broj Hrvata. Samo za vrijeme napada na Hrvatsku iz Srijema je
protjerano najmanje 35 tisuca Hrvata.
Ivo Lucic
***
MADJARSKI PREDSJEDNIK GNCZ OTVORIO HRVATSKU SKOLU
U madjarskom opcinskom sredistu
uz Muru, Serdhelju, gdje Hrvati imaju svoju mjesnu manjinsku samoupravu, u subotu, 28.
kolovoza madjarski predsjednik, Arpad Goncz i hrvatski ministar prosvjete i sporta,
Bozidar Pugelnik, otvorili su obnovljenu osnovnu skolu. U skoli se osim na madjarskom,
nastava od prvih do osmih razreda, odvija i na hrvatskom jeziku.
Za obnovu, dogradnju i opremanje
skolske zgrade, madjarske su vlasti izdvojile 2,6 milijuna kuna. Madjarski predsjednik
Goncz. ministar Pugelnik i medjimurski zupan Levacic, tom su prigodom naglasili kako se
upravo poticanjem pripadnosti svojoj etnickoj skupini i jacanjem veza s maticnom domovinom
unapredjuju europske integracije.
Ministar Pugelnik je tada skolskoj
knjiznici darovao 200 knjiga lektire i beletristike na hrvatskom jeziku.
Valja naglasiti kako je to jedna od
pet skola u madjarskom Pomurju u kojoj se nastava odvija i na hrvatskom jeziku. Skola u
Serdehelju od sada nosi ime Katarine Zrinske, o cijoj je povijesnoj ulozi govorio
medjimurski zupan, Branko Levacic.
Zeljka Lesic
***
U
HOTELU “SHERATON” PROMOVIRAN TJEDNIK ZA AMERICKE HRVATE “CROATIAN AMERICAN TIMES”
Prvi broj izlazi 11.listopada
U SAD-u zivi oko 550.000 Hrvata
koji su ciljana skupina ovoga Tjednika. “Croatian American Times” ce biti novinski
neovisan, sto se tice hrvatske politicke scene, jer je to novina za propagiranje interesa
americkih Hrvata, do kojih obicno stizu informacije pod punom drzavnom kontrolom, tvrdi
Vjekoslav Krsnik, kontrovezni hrvatski novinar i urednik najavljenog tjednika
Prvi broj americko - hrvatskog
tjednika, promoviranog 8.rujna u Hotelu “Sheraton”, trebao bi izaci 11.listopada na 16
stranica, pretezito na hrvatskom i djelomice na engleskom jeziku, posvecen zbivanjima u
Hrvatskoj, ali i zivotu brojne hrvatske zajednice u Americi. Novina, koja je dakle
deklarirana kao dvojezicna, imat ce stalne rubrike simbolicnih naziva: Hrvatska politika i
politikanstvo, Americka zbivanja, Wasihington - Zagreb (tjedni pregled odnosa SAD-a i
Hrvatske), Stisak tiska ili Media stres (osvrti i tekstovi iz vodecih hrvatskih americkih
novina i HTV-a), Interwiev, Zajednice i klubovi (vijesti o djelovanju americkih i
kanadskih iseljenickih udruga), te zabavnu i sportsku stranu. Naklada ce biti u 10.000
primjeraka, a tjednik ce se moci kupiti u novinskim kioscima ili pretplatom u Americi te,
preko nekih manjih distributera, i u Hrvatskoj. Urednik i nakladnik, Vjekoslav Krsnik,
koji je prema vlastitim rijecima, napustio novinarstvo u Hrvatskoj buduci zbog svojih
politickih uvjerenja ali i novinarskih nacela nije mogao nigdje raditi. Istaknuo je da je
ovaj tjednik politicki neovisan i ekonomski unaprijed isplativ, namijenjen prije svega
propagiranju interesa americkih Hrvata, ali i vecoj slobodi informiranja. Naime, Krsnik je
ustvrdio da su informacije koje stizi do americkih Hrvata pod punom drzavnom kontrolom,
sto u njegovom Tjedniku nece biti moguce. U projekt novine, Krsnik ulazi na dionicarski
nacin tako sto nekoliko poslovnih ljudi, Hrvata iz Amerike, od kojih je jedan, Dean
Dujmovic, bio nazocan tiskovnoj konferenciji, ulazu svoj kapital. Na novini ce suradjivati
novinari iz Hrvatske i Amerike, a za sada su spomenuta samo neka imena, medju kojima su
bivsa urednica Radija 101 Zrinka Vrabec - Mojzes, te Kresimir Fijacko koji trenutacno zivi
u Americi. S drugima se jos pregovara no, prema Krsnikovoj izjavi, u igri je ponajvise
novinara Novog lista.
I. Rora
***
TENOR FRANK POLITEO,
KALIFORNIJSKI HRVAT, PREDSTAVIO SE ZAGREBACKOJ PUBLICI
Pronositelj hrvatske
glazbene bastine
U organizaciji Hrvatske narodne
udruge iz Los Angelesa i pod pokroviteljstvom Humanitarne udruge "Dora”, 6. rujna u
prostorima Hrvatskog glazbenog zavoda, Frank Politeo odrzao je svecani cjelovecernji
koncert.
Nastupom pred zagrebackom publikom
ovaj uvazeni tenor, podrijetlom iz Hrvatske, oprostio se, na svoj 75. rodjendan, od
aktivnog bavljenja pjevanjem. Iako se pjevanjem bavi iz hobija, jer Frank Politeo je po
zanimanju arhitekt visoko cijenjen u poslovnim krugovima Kalifornije, njegov je glas bio
iznimno popularan medju brojnim kalifornijskim Hrvatima. Frank je pjevanje zapoceo u
hrvatskom zboru “Slavuj” iz Los Angelesa. Bio je clanom prve operne kompanije Los
Angelesa, s kojom je nastupao pet godina. Snimio je nekoliko LP ploca s hrvatskim
klasicnim i narodnim pjesmama, a kada je Papa nedavno posjetio Los Angeles pjevao je kao
solist za vrijeme mise na hrvatskome jeziku. Punih 25 godina vodio je popularne mjesecne
koncerte u San Pedru, te sudjelovao na mnogim humanitarnim koncertima i zabavama za
sakupljanje novcane pomoci Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Nastupio je sirom
Amerike i Kanade sireci i propagirajuci hrvatsku glazbenu bastinu.
Za koncert u Zagrebu, Frank Politeo
je izabrao program kojim je odusevio prisutnu mnogobrojnu publiku, izvodeci s osobitim
pjevackim zarom Schuberta, Handela, Gotovca, ali i Dalmatinski sajkas, Rasti ruzo i Ima
jedna zemlja, poznatu skladbu Alfija Kabilja. Kao gost veceri nastupila je Stefica
Petrusic, sopranistica, a cijeli su koncert na glasoviru pratili Eva Kirchmayer-Bilic i
Antun Petrusic. Prihod od prodanih ulaznica namijenjen je Humanitarnoj udruzi “Dora”.
Ivana Rora
***
UZ
PROSLAVU VELIKE GOSPE U SKABRNJI
Poklon za dusu Hrvatice iz Australije
Blagdan Velike Gospe, skabrnjske
zastitnice, svecano je proslavljen i ove godine uz rusevine crkve Uznesenja Blazene
Djevice Marije. Svecano misno slavlje okupilo je, uz mjestane, i brojne Skabrnjane
iseljene diljem svijeta. Jedna od njih je i gospodja Davorka Kardum, rodjena Skabrnjanka
koja vec cetrdeset godina zivi u Australiji. Gospodja Kardum dala je izraditi kip Majke
Bozje, po uzoru na onaj koji je bio u mjesnoj crkvi, a koju su mjestani nakon oslobadjanja
Skabrnje zatekli odrubljene glave. Crkvu neposredno pred rat obnovljenu Srbi su miniranjem
potpuno unistili.
Tako je nakon punih osma godina
Skabrnja dobila svoju Gospu, rucno izradjenu u drvu, rad kipara Gilberta Michela iz
Sydneyja, visoku metar i 66 centimetara, tezine 35 kilograma, a krasi je kruna izradjena
od 24-karatnog zlata, kao i obrub haljine.
Prije misnog slavlja zupnik
skabrnjski don Tomislav Sikiric kip je blagoslovio i posvetio, a gospodja Kardum obratila
se mjestanima s nadom da ce novi Gospin kip potaknuti sto skoriju izgradnju nove crkve.
Zavjet gospodje Davorke je ispunjen, a do izgradnje svojeg pravog doma, Gospa ce biti
“podstanar” u zupnome dvoru.
Zrinka Mandic
Snimila Z. Mandic
«««Povratak
na sadrzaj
|