Broj 261. «««Povratak na sadrzaj

ZNANSTVENI SKUP I OTKRIVANJE SPOMEN OBILJEZJA NA KORCULI

PROMJENE U HRVATSKOJ DIPLOMACIJI

MSGR. GASPAROVIC, VIKAR BISKUPIJE NA PODRUCJU SRIJEMA

HRVATSKA I KANADA SURADJUJU U ZDRAVSTVENOJ REFORMI

IZASLANSTVO HRVATA IZ SRJ U POSJETU HRVATSKOJ

MADJARSKI PREDSJEDNIK GNCZ OTVORIO HRVATSKU SKOLU

U HOTELU “SHERATON” PROMOVIRAN TJEDNIK ZA AMERICKE HRVATE “CROATIAN AMERICAN TIMES”

TENOR FRANK POLITEO, KALIFORNIJSKI HRVAT, PREDSTAVIO SE ZAGREBACKOJ PUBLICI

UZ PROSLAVU VELIKE GOSPE U SKABRNJI

 

ZNANSTVENI SKUP I OTKRIVANJE SPOMEN OBILJEZJA NA KORCULI

          Znanstvenim skupom, te otkrivanjem spomen obiljezja na Tamnickoj kuli u kojoj je bio utamnicen moreplovac i svjetski putnik Marko Polo, te ostalim manifestacijama u Korculi je oznacena 701. godisnjica pomorske bitke pod Korculom, u kojoj su se davne 1298. sukobile armade Venecije i Genove. Tom prigodom je o medjunarodnom projektu "Marko Polo", kojega je prije godinu dana pokrenuo gradonacelnik Venecije, govorila ravnateljica Medjunarodnoga sredista hrvatskih sveucilista u Dubrovniku, prof. Ivana Burdjelez. Tom prigodom je naglasila kako je cilj tog projekta uspostavljanje cvrsce suradnje medju europskim zemljama, posebice mediteranskim, buduci one na temelju svoje iznimno bogate povijesti mogu pokrenuti nove ideje za buducu suradnju.
          Direktor UNESCO-a za znanost i tehnologiju u Europi, prof. Andjelo Marzolla govorilo je kako ce se projekt "Marko Polo" u kojega su ukljuceni vladini predstavnici Hrvatske, Italije, Slovenije, Albanije, Cipra, te Grcke, svakako realizirati. S tim u svezi je istaknuo kako ce se sve aktivnosti koje je centar "Marko Polo" u Korculi pokrenuo ili ce uskoro pokrenuti, mogu se ukljuciti u projekt buduci ce dobiti financijsku potporu.
          Na znanstvenom skupu je prikazan dokumentarni film "Povijesna bitka Marka Pola" autora Balda Cupica, koji je sinkroniziran na engleski jezik, koji je HRT odlucila poslati za festival dokumentarnog filma u Varesseu.
Zeljka Lesic

***

PROMJENE U HRVATSKOJ DIPLOMACIJI

          Odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tudjmana, donesenom 27. kolovoza, mr. Josip Juras postavljen je za izvanrednog i opunomocenog veleposlanika RH u Albaniji, sa sjedistem u Tirani. Spomenutom odlukom Predsjednik je takodjer postavio dr. Mladena Iblera za izvanrednog i opunomocenog veleposlanika Hrvatske u Australiji sa sjedistem u Canberri. Dr. Ibler prije imenovanja vrsio duznost hrvatskog veleposlanika u Svedskoj, Litvi i Letoniji, sa sjedistem u Stockholmu.
          Istom odlukom duznosti veleposlanika u Belgiji i Luksemburgu razrijesen je dr. Zeljko Matic, dok je dr. Frane Mitrovic razrijesen duznosti generalnog konzula u Italiji, a Nikola Debelic vise ne obnasa duznost generalnog konzula u Australiji.
          Ministar razvitka, useljenistva i obnove dr. Jure Radic dobio je Predsjednikovom odlukom novog pomocnika Marijana Perkovica.
Zeljka Lesic

***

MSGR. GASPAROVIC, VIKAR BISKUPIJE NA PODRUCJU SRIJEMA

          Pomocni biskup djakovacki i srijemski msgr. Djuro Gasparovic novi je generalni vikar za Srijem. Biskupski ordinarijat u Djakovu uputio je priopcenje za javnost, nakon sto je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, Giulio Einaudi upoznao dijecezantskog biskupa msgr. dr. Marina Srakica sa sadrzajem dopisa Drzavnog tajnistva Svete Stolice, sto ga je potpisao kardinal Angelo Sodano.
          Spomenuti vatikanski reskript odgovor je na promemoriju biskupa Srakica od 1. ozujka ove godine, kojom je biskup zamolio Svetu Stolicu da se zauzme u pogledu prikladnijeg pastoralnog djelovanja u srijemskom dijelu Djakovacke i Srijemske biskupije koja se sada nalazi na podrucju SRJ. Najprikladnije rjesenje za to u ovome trenutku bilo je imenovanje pomocnog biskupa Djure Gasparovica vikarom za Srijem sa sjedistem u Srijemu.
          "Pomocnom biskupu Gasparovicu, kao generalnom vikaru, Vrhovni svecenik dodjeljuje vec od sada posebnu ovlast premjestati svecenike na tom podrucju i ondje osobno koordinirati pastoralne aktivnosti, izvjestavajuci o tome biskupa Srakica", stoji ,izmedju ostalog, u dopisu Drzavnog tajnistva uz napomenu da ce msgr. Gasparovicu biti dodijeljene i druge ovlasti bude li to potrebno.
          O svim tim potrebama biskup Srakic se prethodno konzultirao s pomocnim biskupom Gasparovicem, Zborom savjetnika, te svim svecenicima srijemskog dijela biskupije, a prevladalo je misljenje da se tom dijelu posveti posebna pozornost i to trajnom nazocnoscu biskupa na tim prostorima.
          Kako bi sto bolje obnasao svoju duznost, biskup Gasparovic ce ubuduce stalno boraviti u Srijemu, ali jos nije konacno odluceno gdje - u Petrovaradinu ili Mitrovici. Uvodjenje u sluzbu generalnog vikara za Srijem obavit ce se u konkatedrali - bazilici u Srijemskoj Mitrovici za svetkovinu Svetog Dimitrija, zastitnika srijemskog dijela Biskupije, 26. listopada ove godine.
Zeljka Lesic

***

HRVATSKA I KANADA SURADJUJU U ZDRAVSTVENOJ REFORMI

          Svjetska banka je dodijelila projekt u vrijednosti 100 tisuca americkih dolara Kanadskom udruzenju za medjunarodno zdravstvo (CSIH) za pomoc hrvatskom Ministarstvu zdravstva u provedbi reforme zdravstvenog sustava, priopceno je iz kanadskog veleposlanstva u Zagrebu. Spomenuti projekt odnosi se na kategorizaciju bolnica i drugih zdravstvenih objekata, sto ce pridonijeti boljoj iskoristenosti postojecih kapaciteta i kvalitetnijoj organizaciji zdravstvenih programa sa sredstvima koja hrvatskom zdravstvu trenutacno stoje na raspolaganju. Projekt pocinje odmah, i trajat ce tri mjeseca. U tom periodu bit ce provedena ispitivanja u 65 zdravstvenih ustanova, a s timom kanadskih strucnjaka suradjivat ce konzultantska tvrtka "Med-Ekon".
Zeljka Lesic

***

IZASLANSTVO HRVATA IZ SRJ U POSJETU HRVATSKOJ

          ZAGREB- Izaslanstvo hrvatskih kulturnih institucija i udruga iz Jugoslavije boravilo je 7. i 8. rujna u Hrvatskoj posjetivsi vise znacajnih institucija. Izaslanstvo je primio i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Mate Granic i porazgovarao s Hrvatima iz Jugoslavije o problemima s kojima se svakodnevno susrecu pripadnici te nase nepriznate manjine.
          Ministar Granic naglasio je da je jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske omogucilo ostvarenje moderne, suverene i neovisne Republike Hrvatske. Potpredsjednik Vlade odao je priznanje Hrvatima u SRJ koji su u vrlo teskim uvjetima sacuvali svoj identitet. Ponovio je da se u proces normalizacije odnosa sa SRJ krenulo prvenstveno kako bi se sto uspjesnije zastitila manjinska prava Hrvata i uspjesno privela kraju mirna reintegracija Podunavlja.
Dr. Granic kazao je da je nakon ucvrscenja svojih granica Hrvatska okrenuta ostvarenju gospodarskog blagostanja i jacanju demokratskog sustava. Takodjer, Hrvatska zeli sto bolje odnose sa svojim susjedima te radi na politickim, gospodarskim i sigurnosnim integracijama, kazao je Granic.
          Izaslanstvo je primio i pratio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo. On je ocijenio da bi interesi medjunarodne zajednice u regiji mogli potaknuti politicke tokove unutar kojih bi hrvatska manjina u Jugoslaviji mogla poceti ostvarivati neka prava. Zauzeo se za reciprocan pristup manjinama u Hrvatskoj i Jugoslaviji kazavsi da Republike Hrvatska izdvaja visestruko veci iznos za manjine na svom podrucju pd onog sto dobiju Hrvati u drugim zemljama. Nazalost, Hrvati u Jugoslaviji imaju najlosiji polozaj od svih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske.
          Predstavnici Hrvata iz Jugoslavije izrazili su zadovoljstvo susretima ocekujuci da ce se stvari pokrenuti s mrtve tocke. Hrvati u SRJ nikada nisu zalili truda, ali s obzirom na ove okolnosti, mi cemo bez pomoci Hrvatske i hrvatske dijaspore tesko moci opstati, kazao nam je predsjedavajuci Foruma hrvatskih kulturnih institucija i organizacija Lazar Vojnic Hajduk.
          U Europskom domu u Zagrebu odrzana je tribina na kojoj je predstavljena politicka stranka Hrvatski narodni savez te kulturna udruga Hrvatsko akademsko drustvo.
Prema zadnjem popisu stanovnistva u Jugoslaviji zivi 111,7 tisuca Hrvata, no hrvatske institucije raspolazu podatcima da se radi o dvostruko vecem broju. Srpske vlasti raznim pritiscima nastoje smanjiti broj Hrvata. Samo za vrijeme napada na Hrvatsku iz Srijema je protjerano najmanje 35 tisuca Hrvata.
Ivo Lucic

***

MADJARSKI PREDSJEDNIK GNCZ OTVORIO HRVATSKU SKOLU

          U madjarskom opcinskom sredistu uz Muru, Serdhelju, gdje Hrvati imaju svoju mjesnu manjinsku samoupravu, u subotu, 28. kolovoza madjarski predsjednik, Arpad Goncz i hrvatski ministar prosvjete i sporta, Bozidar Pugelnik, otvorili su obnovljenu osnovnu skolu. U skoli se osim na madjarskom, nastava od prvih do osmih razreda, odvija i na hrvatskom jeziku.
          Za obnovu, dogradnju i opremanje skolske zgrade, madjarske su vlasti izdvojile 2,6 milijuna kuna. Madjarski predsjednik Goncz. ministar Pugelnik i medjimurski zupan Levacic, tom su prigodom naglasili kako se upravo poticanjem pripadnosti svojoj etnickoj skupini i jacanjem veza s maticnom domovinom unapredjuju europske integracije.
          Ministar Pugelnik je tada skolskoj knjiznici darovao 200 knjiga lektire i beletristike na hrvatskom jeziku.
          Valja naglasiti kako je to jedna od pet skola u madjarskom Pomurju u kojoj se nastava odvija i na hrvatskom jeziku. Skola u Serdehelju od sada nosi ime Katarine Zrinske, o cijoj je povijesnoj ulozi govorio medjimurski zupan, Branko Levacic.
Zeljka Lesic

***

U HOTELU “SHERATON” PROMOVIRAN TJEDNIK ZA AMERICKE HRVATE “CROATIAN AMERICAN TIMES”

Prvi broj izlazi 11.listopada

          U SAD-u zivi oko 550.000 Hrvata koji su ciljana skupina ovoga Tjednika. “Croatian American Times” ce biti novinski neovisan, sto se tice hrvatske politicke scene, jer je to novina za propagiranje interesa americkih Hrvata, do kojih obicno stizu informacije pod punom drzavnom kontrolom, tvrdi Vjekoslav Krsnik, kontrovezni hrvatski novinar i urednik najavljenog tjednika
          Prvi broj americko - hrvatskog tjednika, promoviranog 8.rujna u Hotelu “Sheraton”, trebao bi izaci 11.listopada na 16 stranica, pretezito na hrvatskom i djelomice na engleskom jeziku, posvecen zbivanjima u Hrvatskoj, ali i zivotu brojne hrvatske zajednice u Americi. Novina, koja je dakle deklarirana kao dvojezicna, imat ce stalne rubrike simbolicnih naziva: Hrvatska politika i politikanstvo, Americka zbivanja, Wasihington - Zagreb (tjedni pregled odnosa SAD-a i Hrvatske), Stisak tiska ili Media stres (osvrti i tekstovi iz vodecih hrvatskih americkih novina i HTV-a), Interwiev, Zajednice i klubovi (vijesti o djelovanju americkih i kanadskih iseljenickih udruga), te zabavnu i sportsku stranu. Naklada ce biti u 10.000 primjeraka, a tjednik ce se moci kupiti u novinskim kioscima ili pretplatom u Americi te, preko nekih manjih distributera, i u Hrvatskoj. Urednik i nakladnik, Vjekoslav Krsnik, koji je prema vlastitim rijecima, napustio novinarstvo u Hrvatskoj buduci zbog svojih politickih uvjerenja ali i novinarskih nacela nije mogao nigdje raditi. Istaknuo je da je ovaj tjednik politicki neovisan i ekonomski unaprijed isplativ, namijenjen prije svega propagiranju interesa americkih Hrvata, ali i vecoj slobodi informiranja. Naime, Krsnik je ustvrdio da su informacije koje stizi do americkih Hrvata pod punom drzavnom kontrolom, sto u njegovom Tjedniku nece biti moguce. U projekt novine, Krsnik ulazi na dionicarski nacin tako sto nekoliko poslovnih ljudi, Hrvata iz Amerike, od kojih je jedan, Dean Dujmovic, bio nazocan tiskovnoj konferenciji, ulazu svoj kapital. Na novini ce suradjivati novinari iz Hrvatske i Amerike, a za sada su spomenuta samo neka imena, medju kojima su bivsa urednica Radija 101 Zrinka Vrabec - Mojzes, te Kresimir Fijacko koji trenutacno zivi u Americi. S drugima se jos pregovara no, prema Krsnikovoj izjavi, u igri je ponajvise novinara Novog lista.
I. Rora

***

TENOR FRANK POLITEO, KALIFORNIJSKI HRVAT, PREDSTAVIO SE ZAGREBACKOJ PUBLICI

Pronositelj hrvatske glazbene bastine

          U organizaciji Hrvatske narodne udruge iz Los Angelesa i pod pokroviteljstvom Humanitarne udruge "Dora”, 6. rujna u prostorima Hrvatskog glazbenog zavoda, Frank Politeo odrzao je svecani cjelovecernji koncert.
          Nastupom pred zagrebackom publikom ovaj uvazeni tenor, podrijetlom iz Hrvatske, oprostio se, na svoj 75. rodjendan, od aktivnog bavljenja pjevanjem. Iako se pjevanjem bavi iz hobija, jer Frank Politeo je po zanimanju arhitekt visoko cijenjen u poslovnim krugovima Kalifornije, njegov je glas bio iznimno popularan medju brojnim kalifornijskim Hrvatima. Frank je pjevanje zapoceo u hrvatskom zboru “Slavuj” iz Los Angelesa. Bio je clanom prve operne kompanije Los Angelesa, s kojom je nastupao pet godina. Snimio je nekoliko LP ploca s hrvatskim klasicnim i narodnim pjesmama, a kada je Papa nedavno posjetio Los Angeles pjevao je kao solist za vrijeme mise na hrvatskome jeziku. Punih 25 godina vodio je popularne mjesecne koncerte u San Pedru, te sudjelovao na mnogim humanitarnim koncertima i zabavama za sakupljanje novcane pomoci Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Nastupio je sirom Amerike i Kanade sireci i propagirajuci hrvatsku glazbenu bastinu.
          Za koncert u Zagrebu, Frank Politeo je izabrao program kojim je odusevio prisutnu mnogobrojnu publiku, izvodeci s osobitim pjevackim zarom Schuberta, Handela, Gotovca, ali i Dalmatinski sajkas, Rasti ruzo i Ima jedna zemlja, poznatu skladbu Alfija Kabilja. Kao gost veceri nastupila je Stefica Petrusic, sopranistica, a cijeli su koncert na glasoviru pratili Eva Kirchmayer-Bilic i Antun Petrusic. Prihod od prodanih ulaznica namijenjen je Humanitarnoj udruzi “Dora”.
Ivana Rora

***

UZ PROSLAVU VELIKE GOSPE U SKABRNJI

Poklon za dusu Hrvatice iz Australije

          Blagdan Velike Gospe, skabrnjske zastitnice, svecano je proslavljen i ove godine uz rusevine crkve Uznesenja Blazene Djevice Marije. Svecano misno slavlje okupilo je, uz mjestane, i brojne Skabrnjane iseljene diljem svijeta. Jedna od njih je i gospodja Davorka Kardum, rodjena Skabrnjanka koja vec cetrdeset godina zivi u Australiji. Gospodja Kardum dala je izraditi kip Majke Bozje, po uzoru na onaj koji je bio u mjesnoj crkvi, a koju su mjestani nakon oslobadjanja Skabrnje zatekli odrubljene glave. Crkvu neposredno pred rat obnovljenu Srbi su miniranjem potpuno unistili.
          Tako je nakon punih osma godina Skabrnja dobila svoju Gospu, rucno izradjenu u drvu, rad kipara Gilberta Michela iz Sydneyja, visoku metar i 66 centimetara, tezine 35 kilograma, a krasi je kruna izradjena od 24-karatnog zlata, kao i obrub haljine.
          Prije misnog slavlja zupnik skabrnjski don Tomislav Sikiric kip je blagoslovio i posvetio, a gospodja Kardum obratila se mjestanima s nadom da ce novi Gospin kip potaknuti sto skoriju izgradnju nove crkve. Zavjet gospodje Davorke je ispunjen, a do izgradnje svojeg pravog doma, Gospa ce biti “podstanar” u zupnome dvoru.
Zrinka Mandic
Snimila Z. Mandic

«««Povratak na sadrzaj


|| Povratak na pocetnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998, 1999 all rights reserved
Croatian Information Centre