POLITIKA
GOSPODARSTVO
KULTURA
P O L I T
I K A
Nakon 6 mjeseci
zavrsen slucaj “Sakic”, branitelj trazi oslobadjanje
ZAGREB - "Kao vojnik nisam donosio odluke, ali sam ih izvrsavao po
savjesti, jer su bile u skladu s mojim shvacanjem o nacionalnim interesima i ocuvanju
bioloskog opstanka hrvatskoga naroda. Dosljedno tome, smatram da je ovaj proces politicki
progon koji traje duze od 50 godina", rekao je u svom zavrsnom govoru pred Vijecem
Zupanijskoga suda u Zagrebu Dinko Sakic. I tim govorom zavrsena je sestomjesecna glavna
rasprava. Objavljivanje presude najavljeno je za ponedjeljak, 4. listopada, u 12 sati.
"Srbo-komunisti su pola stoljeca gradili mit o NDH i Jasenovcu. Na temelju toga mita
je izradjena optuznica", ustvrdio je bivsi zapovjednik ustaskoga logora u Jasenovcu.
Sakic je napomenuo Sudskom vijecu kako 32 stranice njegova zavrsnoga govora nisu njegova
obrana, vec iznosenje cinjenica koje ce pomoci u otkrivanju prave istine o njemu. Sakic
drzi kako je proces pokrenut pod stranim pritiskom, a ne kako bi se utvrdila istina. Tvrdi
da je njegov slucaj iskoristen kako bi se Hrvatska jos jednom ocrnila. "Uporno se
govori samo o fasistickim zrtvama, odnosno o navodnim zrtvama ustaskih zlocina, a o
zlocinima nad Hrvatima se suti", istaknuo je, dodavsi kako je razumljivo da je to
bilo pogubno u bivsemu sustavu, ali i da je neoprostivo sto o tome suti demokratska i
suverena Hrvatska. "Crne izmisljene legende o NDH bile su potrebne Titovoj
zlocinackoj Jugoslaviji kako bi prikrila i opravdala vlastite zlocine i genocid nad
hrvatskim narodom", kazao je Sakic, nazvavsi Tita "sumskim marsalom".
Sudski postupak je usporedio sa sudjenjem kardinalu Stepincu i Andriji Artukovicu. Tvrdi
da se u nedostatku pisanih dokumenata optuzbe temelje na iskazima koje je OZNA nakon
Drugoga svjetskog rata ciljano prikupljala od bivsih zatocenika.
Govoreci o sebi u Jasenovcu, Sakic
je rekao kako je za sigurnost logora bio zaduzen zapovjednik 1. ustaskog obrambenog
zdruga, dok je on kao upravitelj bio samo administrativni cinovnik. U njegovoj nadleznosti
je bila komunikacija s nadleznim tijelima, vodjenje kartoteke, prihvacanje i pustanje
zatocenika iz logora, te evidencija o proizvodnji na logorskim dobrima i u radionicama.
Naglasio je kako je od 1947. do 1998. nesmetano zivio u Argentini. "Mene nisu otkrili
jer se od nikoga nikada nisam skrivao. Slobodno sam putovao svijetom", rekao je,
dodavsi kako je znakovito da jugoslavenske vlasti nikada nisu trazile njegovo izrucenje
iako su znale gdje se nalazi. Drzi da nije slucajno da je njegov slucaj pokrenut u
trenutku kada su se poceli otkrivati srpski zlocini u Hrvatskoj, BiH i Kosovu.
"Vjerovao sam i jos uvijek vjerujem u neovisnost hrvatskih sudaca koji ne bi smjeli
podleci nikakvim unutarnjim i vanjskim pritiscima", kazao je Sakic te ustvrdio kako
je i prije pocetka glavne rasprave osudjen. Ocijenio je kako se preko njega vodi postupak
protiv Hrvatske. “Sve cu iznijeti u knjizi koju pisem", rekao je Sakic, naglasivsi
na kraju kako mu je savjest cista.
U zavrsnoj rijeci Sakicev branitelj
Seric je trazio oslobadjajucu presudu. “NDH je imala atribute drzave. Imala je
organizaciju vlasti, zakone, tijela i teritorij na kojemu su bili formirani logori. U
citavom tom sustavu nasao se optuzeni Sakic koji je morao izvrsavati naredjenja u sustavu
subordinacije", rekao je Seric, istaknuvsi kako je njegov branjenik bio samo
upravitelj, ali ne i "stvarni zapovjednik" logora - samo "figura".
Seric je istaknuo kako se Sakica ne moze osuditi samo zbog cinjenice da je bio upravitelj
logora.
* * *
Diplomatski susreti: predsjednik Tudjman s madjarskim predsjednikom
Goenczom
ZAGREB - Otvaranjem Prosvjetno kulturnog centra Madjara u Hrvatskoj
madjarski predsjednik Arpad Goencz zavrsio je svoj dvodnevni drzavni posjet Republici
Hrvatskoj. Na susretu dvojica predsjednika ocijenjeno je da su odnosi izmedju Hrvatske i
Madjarske na najvisoj politickoj razini. Madjarska i Hrvatska dijele istovjetne poglede u
svezi brojnih medjunarodnih pitanja, ukljucujuci i krizno podrucje na susjednom Balkanu.
"Isto tako dijelimo misljenje da Pakt o stabilnosti moze sluziti kao sredstvo
normalizacije odnosa i za ucvrscivanje mira, ali da ni Hrvatska ni Madjarska ne mogu
dopustiti da se preko toga Pakta ni na koji nacin vezuju za nekakve balkanske
integracije", rekao je predsjednik Tudjman.
Madjarski je predsjednik posjetio i
Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) i Hrvatski drzavni sabor i razgovarao s njegovim
predsjednikom Vlatkom Pavleticem. Posebni naglasak stavljen je na stvaranje jezgre
europskih regija kroz postojecu dobru regionalnu suradnju Hrvatske i Madjarske. Spomenuti
su i konkretni projekti suradnje: cestovno povezivanje Budimpeste s Rijekom kao vaznom
lukom za Madjarsku i istocnu Europu te integracija madjarske naftne tvrtke MOL s hrvatskom
INA-om. Madjarski predsjednik se sastao i s hrvatskim premijerom Zlatkom Matesom.
"Ono sto je za obje strane najinteresantnije jest sporazum o zoni slobodne trgovine,
koji ce biti potpisan do kraja ove godine”. Razgovaralo se i o zastiti prava nacionalnih
manjina. Izrazeno je zadovoljstvo stanjem i uvjetima u kojima zive hrvatska nacionalna
manjina u Madjarskoj i madjarska u Hrvatskoj. Nakon svecanog otvaranja madjarskog
prosvjetnokulturnog centra u Osijeku, predsjednik Goencz se na odlasku iz Hrvatske
zaustavio u selu Suza u Baranji u kojem zivi madjarska manjina.
* * *
HBOR dobio kredit od 100 milijuna DEM
WASHINGTON - Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i njemacki Kreditanstalt vuer
Wiederaufbau (KFW) potpisali su u Washingtonu ugovor o novom kreditu u vrijednosti od 50
milijuna eura (oko 100 milijuna DEM). Novac iz ovog kredita namijenjen je poticanju malih
i srednjih poduzeca u Hrvatskoj, posebice u turizmu. Anton Kovacev, predsjednik Uprave
HBOR-a kazao je da suradnja s frankfurtskom bankom uspjesno traje vec sedam godina. Osim
kredita, KFW je prijenosom znanja pomogla da HBOR sto uspjesnije ostvari svoje zadace.
Svecanosti potpisivanja ugovora u
zgradi hrvatskoga veleposlanstva u Washingtonu bili su uz ostale nazocni veleposlanik
Miomir Zuzul i ministar savjetnik njemackoga veleposlanstva u SAD-u Volker Schlegel.
Potpisivanje je upriliceno u Washingtonu tijekom zasjedanja Svjetske banke i MMF-a.
KFW i HBOR su dosad realizirali tri
kredita u ukupnoj vrijednosti 110 milijuna DEM koji su koristeni za malo i srednje
poduzetnistvo i za komunalnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Uvjeti kredita su ocijenjeni vrlo
povoljnima posebice kad se zna kako su teski uvjeti na medjunarodnom financijskom trzistu
za zemlje srednje i istocne Europe. Krajnji korisnici tih kredita u Hrvatskoj novac ce
dobivati preko poslovnih banaka uz kamatu od 9 posto godisnje. Kredite KFW-a HBOR-u valja
razumjeti kao izraz povjerenja u hrvatsko gospodarstvo, a ulaganje u malo i srednje
poduzetnistvo smatra se bitnim za odrzivi razvoj svake zemlje.
* * *
Zupanijski dom: posljednji “Aktualni sat” u ovom sazivu
ZAGREB - “Povjerenje gradjana u hrvatske banke se polako vraca i stednja
raste. Hrvatska narodna banka (HNB) vodit ce cvrstu kontrolu da se ne bi ponovila
situacija kao s bankama koje su sada u stecaju, izjavio je predsjednik Vlade Zlatko Matesa
tijekom "Aktualnog sata" Zupanijskog doma Hrvatskog drzavnog sabora. “Kod
banaka koje su u stecaju taj se postupak provodi, a vode se i istrage, podnose kaznene
prijave. U tijeku je i proces ulaska u trag novcu koji je iz tih banaka ‘iscurio,
nestao’. Prvi dio izvjesca o tome je gotov i zastupnici ga, ako zele, mogu dobiti”,
rekao je Matesa. Premijer je opetovao da ce osigurani stedni ulozi (do sto tisuca kuna)
biti isplaceni.
Zastupnika SDP-a Ratka Maricica
zanimalo je sto Vlada misli o prijedlogu Kluba HDZ-a o ukidanju PDV-a za kruh, mlijeko,
knjige i lijekove. Premijer je odgovorio da sve parlamentarne stranke podnose zakonske
prijedloge. "Nitko ne zaostaje u zakonodavnoj aktivnosti s najvecom mogucom lepezom,
od zelje da se prihodi proracuna smanje za sedam milijardi kuna, do zelje da se rashodi
povecaju 19 milijardi kuna", rekao je.
Niz je zastupnickih pitanja bilo
vezano za izgradnju cesta, stanje u hrvatskom brodarstvu. Po rijecima ministra pomorstva,
prometa i veza Ivana Pavlovica gradnja cestovnog cvora Rijeka trebala bi poceti u
sijecnju, veljaci, a rok za izgradnju je godina dana. Taj bi se cvor financirao kreditom
Svjetske banke, o cemu se razgovara s njenim predstavnicima. Kompletan pravac
Budimpesta-Rijeka trebao bi biti gotov 2003., rekao je Pavlovic. Linijski brodar Croatia
Line u "stanju je raspadanja po svim savovima, ta je tvrtka duzna puno vise nego sto
je vrijednost njene imovine”, kazao je Pavlovic. Brodovi koji su jos ostali Croatia
Lineu vrijedni su 8 milijuna dolara, ukupna vrijednost njene imovine je 20 milijuna
dolara, a dugovi premasuju 100 milijuna dolara. “Tesko je reci koliko ce brodova ostati
Croatia Lineu, trudimo se isplatiti place pomorcima, pokusavamo postici dogovor”.
Jadrolinija duguje luckim upravama vise od 20 milijuna kuna za lucke naknade. To se moze
rijesiti ili tako da se omoguci da se ta naknada izravno preko ZAP-a uplacuje luckim
upravama, ili na nacin da se to podmiri novcem koji Jadrolinija dobiva iz proracuna.
Povodom posljednjeg "Aktualnog
sata" u Zupanijskom domu premijer Matesa na kraju je zahvalio zastupnicima toga Doma
na uspjesnoj suradnji. “Bilo je ugodno dolaziti u ovaj Dom, bilo je dobrih, konkretnih
pitanja, suradnja je bila dobra”, kazao je Matesa, zazeljevsi zastupnicima uspjesan
mandat.
* * *
Predstavljen plan integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske
ZAGREB - Potpredsjednica Vlade RH i ministrica za europske integracije dr. Ljerka
Mintas Hodak u Zagrebu je svecano otvorila nove prostore Ureda za europske integracije
Vlade RH i predstavila knjigu "Plan integracijskih aktivnosti Republike
Hrvatske", koja predstavlja pocetak izrade sveobuhvatne strategije hrvatske
integracije u Europsku uniju. "Ured za europske integracije je osnovan prije nepunu
godinu i pol, svjesni smo da pred nama stoji dugi put, ali mozemo biti ponosni na ono to
smo dosad - preko ustroja Ureda, obrazovanja i stipendiranja mladih ljudi, organizacije
raznih seminara, tecajeva i predavanja, te uspostavom dobrih odnosa sa svim kandidatima za
ulazak u EU - ucinili", rekla je Mintas Hodak, istaknuvsi da izrada "Plana
integracijskih aktivnosti RH" predstavlja krunu dosadasnjeg rada Ureda.
Njime su procijenjene i definirane
aktivnosti Vlade na podrucju politike, gospodarstva, prava, razvoja institucija,
obrazovanja i informiranja, te je pruzen uvid u postojece razlike izmedju politika i
regulativa Europske unije i Republike Hrvatske. Izradu plana koordinirao je Ured za
europske integracije. Pokraj programa rada hrvatske Vlade, taj plan sadrzi i izvjesca o
stupnju integriranosti Hrvatske u EU na podrucju politike, gospodarstva i prava.
Ova je prigoda iskoristena i kako
bi se javnosti predstavili novi prostori Ureda za europske integracije Vlade RH, koji se
odsad nalaze u Ulici grada Vukovara 62 u Zagrebu.
* * *
Financiranje kampanje: HDZ racuna na proracun i clanarine, SDP na
sponzore!
ZAGREB - Koliko ce stranke potrositi za promidzbu i gdje ce namaknuti
novac, pitanja su koja izazivaju zanimanje, ali i spekulacije. HDZ je predlozio izborni
zakon koji bi odredio okvire izvan kojih stranke ne smiju ici. Prihvati li se taj
prijedlog, predizborna ce kampanja biti limitirana na novac koji strankama ide iz
proracuna. Po Zakonu, strankama ide ukupno 22 milijuna kuna, plus 2 milijuna kuna koliko
smiju potrositi iz svojih izvora. Velike razlike u bankovnim racunima stranaka i dalje ce,
naravno, ostati. HDZ ce tako raspolagati s 10 do 12 milijuna kuna, a oporbene stranke s 2
do 3, maksimalno 4 milijuna kuna. Naime, zakonski prijedlog obvezuje stranke i na objavu
okvirnih podataka o visini i izvoru sredstava koje namjeravaju potrositi. A prihvati li se
prijedlog dr. Smiljka Sokola, strankama ce se u kampanji zabraniti financiranje izvana
“Nasa je zamisao da ova predizborna kampanja HDZ-a ne bude razmetljiva, da bude u
financijskom i manifestacijskom smislu prilagodjena stanju u gospodarstvu. Teziste
kampanje stavit cemo na zivi kontakt s ljudima, a za to nije potreban veliki novac”,
kaze glavni tajnik HDZ-a Drago Krpina. Inace, clanovi HDZ-a koji su na duznostima placaju
po 3 posto svoje duznosnicke place stranci, pa je i to vrlo izdasan izvor prihoda, javlja
Vjesnik.
“Nadam se da cemo imati najmanje
onoliko sponzora koliko smo imali u prosloj kampanji, a to nam je dovoljno za pokrivanje
kampanje”, optimistican je SDP-ov sef predizbornih financija Josip Leko. Rijec je o
1.500 pojedinaca koji su spremni sponzorirati SDP u utrci za izbornu pobjedu. Uz najvise 2
milijuna kuna, koliko ce skupiti od sponzora, SDP ce za kampanju potrositi i oko milijun
kuna iz proracuna. Dio budzeta ce najjaca oporbena stranka dijeliti s koalicijskim
partnerom HSLS-om, i to u omjeru 2:1 za SDP. Sto se tice HSLS-a, glavni tajnik Jozo Rados
istice da ce njihova kampanja, kao i na svim izborima dosada, biti skromna. HSLS-u limit
od 2 milijuna dopustenih izvanproracunskih kuna nije ni bio potreban, jer im kampanja
nikad nije bila toliko skupa. Tome treba pribrojiti 1,2 milijuna kuna koliko HSLS dobiva
iz proracuna. Cetiri oporbene stranke jos nisu dogovorile zajednicki model financiranja
kampanje. Sto se HSS-a tice, nikakva sponzorstava zasad nisu u planu. HSS ocekuje oko 2
milijuna kuna iz proracuna, a ostatak novca za kampanju namaknut ce od clanarina. HNS-ova
kampanja kretat ce se u nekih 1,5 milijuna kuna. Racunaju na 500.000 kuna iz proracuna, a
toliko se nadaju prikupiti od sponzora i clanarina
* * *
Zastupnici izglasali nultu stopu PDV-a za kruh, mlijeko, knjige i
lijekove
ZAGREB - “Zelimo preraspodijeliti porezni teret i olaksati egzistenciju
najsiromasnijim slojevima gradjana”., rekao je uime predlagaca Kluba HDZ-a Zastupnickog
doma Sabora Djuro Njavro, obrazlazuci pred zastupnicima Zupanijskog doma izmjene i dopune
Zakona o PDV-u. Njima se za kruh, mlijeko, knjige i lijekove uvodi nulta stopa PDV-a.
Uvodjenjem nulte stope za spomenute artikle olaksat ce proracun za oko 500 milijuna kuna,
ali ce se na lijekovima ustedjeti 300 milijuna kuna, a povecanjem trosarina na luksuzne
automobile i drugu luksuznu robu namaknut ce se preostali manjak. Predlozene izmjene PDV-a
oporba je nazvala predizbornim trikom koji nece dovesti do pojeftinjenja, a nece ni pomoci
najsiromasnijim gradjanima. Dodali su uz to da dolazi prekasno za mnoge gospodarske
subjekte koji su propali i gradjane koji su ostali bez posla. Upozoravali su takodjer na
previsoke troskove drzave te da bi opca stopa PDV-a trebala biti niza, a da bi se nulta
morala prosiriti i na druge, ponajprije prehrambene proizvode.
* * *
18. studenoga - Dan sjecanja na Vukovar
ZAGREB - Potpredsjednici Sabora Jadranka Kosor i Vladimir Seks uputili su u
saborsku proceduru prijedlog odluke da se 18. studenoga proglasi Danom sjecanja na
Vukovar. Time bi se odala dostojanstvena i primjerena pocast svima koji su branili Vukovar
i stvorili od njega simbol hrvatske slobode. Podsjetili su na to da je Vukovar bio u
opsadi 86 dana, da je u obrani poginulo 597 branitelja, a ranjeno ih je 1026. Prognano je
20.000 ljudi, a na popisima zatocenih i nestalih jos se nalazi 368 branitelja, kojima se
trag izgubio u Vukovaru i Borovu naselju. Iz masovnih su grobnica ekshumirani posmrtni
ostatci 1264 osobe, od cega na Ovcari 200, a na Novom groblju 938 zrtava.
* * *
U Hrvatskoj su registrirane 83 politicke stranke
ZAGREB - U razdoblju od 1995. do danas registrirane su 24 nove stranke, podatci su
Hrvatske informativne-dokumentacijske referalne agencije (HIDRA). Nakon izbora 1995.
ukupno je 13 politickih stranaka osvojilo saborske mandate. Danas 16 stranaka ima svoje
zastupnike u Hrvatskom drzavnom saboru. Broj parlamentarnih stranaka se povecao zbog toga
sto su se pojedine stranke u medjuvremenu razdvojile, a zastupnici svoje mandate prenijeli
u novoosnovane stranke.
G O S P O D A R S T V O
Privredna banka
prodaje Hotel "Argentinu"
ZAGREB - U kotaciju Zagrebacke burze biti ce uvrstene redovite dionice poznatih
dubrovackih hotela "Argentina" i "Belvedere”. U pitanju je 185.960
dionica hotela "Argentina", cija je nominalna vrijednost 330 kuna, i oko 238.080
dionica hotela "Belvedere", cija je nominalna vrijednost 360 kuna. Ta vijest sa
Zagrebacke burze o kotaciji dubrovackih hotela svojevrsno je iznenadjenje, jer je rijec o
hotelima koje odavno obilaze potencijalni kupci. Sve pomalo slici na burzovnu situaciju
kada je posredovanjem Zagrebacke burze jednom velikom transakcijom tvrtka Andronika
Luksica, najbogatijeg Hrvata u svijetu kupila vecinski paket dionica Turisticke agencije
Atlas. Dionice Atlasa na burzu je uputila Privredna banka Zagreb, a PBZ je zatrazio i
kotaciju dionica Hotela "Argentina". Ta banka posjeduje oko 30 posto dionica
hotela, ostalo je u rukama Agencije za sanaciju banaka i malih dionicara, a sve su
dionice, sudeci po izvjescu Zagrebacke burze, potencijalno utrzive.
* * *
Covic - manager za novo tisucljece
WASHINGTON - U konkurenciji poslovnih ljudi iz vise od cetrdeset zemalja,
predsjednik uprave Plive mr. Zeljko Covic izabran je za najuspjesnijeg predsjednika uprave
1999. godine na podrucju Europe, Srednjeg istoka i Afrike. Nagrade najboljim
predsjednicima uprava cija su vizija i rezultati model drugim tvrtkama trzista u
nastajanju vec sest godina dodjeljuje publikacija Emerging Markets (Trzista u nastajanju)
i korporacija ING Barings. Na svecanosti koja se uprilicuje u vrijeme zajednickog
godisnjeg zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu nagrade za predsjednika uprave
godine na trzistima u nastajanju dodijeljene su cetvorici poslovnih ljudi u dvije
kategorije. U obrazlozenju nagrade Covicu kaze se, medju ostalim, da je pod njegovim
vodstvom Pliva postala vodeca farmaceutska tvrtka u srednjoj i istocnoj Europi. Istaknuta
je poslovna suradnja Plive s vodecim farmaceutskim tvrtkama u svijetu, vlastiti patenti i
razvojni programi, te cinjenica da Pliva od 1996. kotira na Londonskoj burzi. “Pliva
danas ostvaruje 60 posto prihoda na svjetskom trzistu, a po nekim kriterijima bi se mogla
nazvati multinacionalnom tvrtkom”, kazao je Covic i istaknuo da priznanje pripada
cijeloj tvrtki te da Pliva u buducnosti treba postati snazna tvrtka koja ce biti uspjesna
na trzistu EU-a i SAD-a. Ovih dana ekipa CNN-a snimala je razgovor s Covicem za emisiju u
kojoj se predstavljaju celnici uspjesnih svjetskih kompanija.
* * *
Skreb i Porges na Glavnoj skupstini MMF-a i Svjetske banke
WASHIGTON - Guverner Hrvatske narodne banke Marko Skreb i izaslanstvo Ministarstva
financija, koji se nalaze u Washingtonu na Glavnoj skupstini MMF-a i Svjetske banke, bili
su I na redovitim konzultacijama u americkom Ministarstvu financija. Ministar gospodarstva
Nenad Porges je, nakon pokusaja sprjecavanja francuske blokade prijema Hrvatske u WTO,
imao susrete u State Departmentu. Porges bi, kao hrvatski predstavnik u Multilateralnoj
investicijskoj garancijskoj agenciji Svjetske banke (MIGA) u Washingtonu mogao iskoristiti
i kao priliku da poradi na dobivanju jamstava za kredite Hrvatskoj, s obzirom na to da
zbog rizika mnogi investitori sada izbjegavaju Hrvatsku. MIGA je najavio osnivanje Fonda
za potporu koja vec postoji u BiH.
Izabrala i priredila: Natasa S. Besirevic
K U L T U R A
U Splitu otvoren 4.
medjunarodni festival novog filma
SPLIT - U prepunom splitskom kinu "Bacvice" projekcijom njemackog igranog
filma "Lola, trci", redatelja Toma Tykvera, proteklog vikenda svecano je otvoren
4. medjunarodni festival novog filma i videa. Prigodom svecanog otvorenja ravnatelj
Festivala Branko Karabatic je istaknuo kako ce Splicani i njihovi gosti ove godine imati
prigodu vidjeti vise od 200 filmova i videonaslova, kao i djela iz programa Novih medija,
koja prate duh kreativnosti, osobnosti, subverzivnosti, te svih ostalih atributa
autenticnog autorstva.
Autoru filma "Lola,
trci", 33-godisnjem Tomu Tykveru ovo je treci film, a europska kritika je taj film
nazvala najciscim izrazom techno generacije. Nominiran je za uglednu nagradu Felix, a
takodjer je dobitnik sporedne nagrade u Veneciji prosle godine.
"Lola, trci" je
zanimljivi atraktivni filmski eksperiment koji umjesno upravlja elementima techno
ikonografije, ali ostaje otvoreno pitanje koliko se animirani dio filma uklapa u ovakvu
zamisljenu filmsku koncepciju.
Istaknimo kako je prvog dana
Festivala novog filma splitska publika vidjela i prvi dio retrospektive madjarskog studija
Bela Balasz, kao i retrospektivu Komizanina Ante Bozanica, koji vec nekoliko desetljeca
zivi i djeluje u New Yorku i pripada u red pionira videoumjetnosti.
Nakon spomenutoga, Festival je nastavljen projiciranje, biografskog filma o istaknutom
redatelju Sergeju M. Eisensteinu, a poslije toga programom filmova u konkurenciji, kao i
videoradovima u konkurenciji.
Napomenimo kako je u ponocnom
terminu u splitskom kinu Karaman prikazan film "Ljubav je vrag", u kojemu se
govori o zivotnom putu istaknutog europskog umjetnika, Francisa Bacona.
Uz odrzavanje 4. medjunarodnog festivala novog filma u Splitu valja naglasiti kako se u
tome gradu od 25. rujna do 2. listopada odrzava knjizevna manifestacija "Knjiga
Mediterana".
Uslijed nedostatka financijskih sredstava, ove ce godine izostati atraktivni programi iz
Italije, Francuske, te drugih mediteranskih zemalja.
Istom prigodom je u zavodu HAZU-a
odrzan znanstveni skup na temu "Komparativna knjizevnost" , a bit ce
predstavljen zbornik radova s proslogodisnjeg znanstvenog skupa u izdanju Splitskog
knjizevnog kruga.
Tom prigodom ce biti predstavljene
knjige "Odabrana djela" autora Ante Tresica, te knjiga "Hrvati i
more", Sime Zupanovica u izdanju "Antuna Gustava Matosa" iz Zagreba.
Predvidjeno je i predstavljanje knjige "Korculanska brodogradnja", Dusana
Kalodjere, te otvaranje izlozbe o splitskim novinama od 1918 - 1929. kao i izlozba
"Hrvatska pomorska obitelj Balovic" Predstavljanjem edicije "Stoljece
hrvatske knjizevnosti" zavrsava ovogodisnja knjizevna manifestacija "Knjiga
Mediterana".
* * *
"Valovi" i
"Monolit" hrvatske umjetnice iz iseljenistva
ZAGREB - U zagrebackoj Gliptoteci HAZU, u petak, 26. rujna otvorena je izlozba pod
nazivom "Valovi" i "Monolit" autorice Marine Tudjina - Badurina,
hrvatske umjetnica iz Milana. Rijec je o suvremenim skulpturalnim djelima ciju trajnu
inspiraciju umjetnica crpi na Bracu na kome provodi ljetne mjesece.
Zanimljivo je napomenuti kako su
predgovor izlozbi napisali autorica izlozbe, Bozena Klicinovic i poznati francuski
povjesnicar umjetnosti Pierre Restany, koji je hrvatskoj javnosti poznat po suradnji s
kiparom Dusanom Dzamonjom. Povjesnicarov tekst na otvaranju izlozbi procitao je milanski
kulturni atase i jedan od organizatora ovogodisnjeg Venecijanskog bijenala, Ellio
Santarella.
Prvi niz skulptura,
"Monolit" sastoji se od skupine izduzenih tornjeva. Drugi spomenuti niz
"Valovi" sastoji se od laganih razvijanja naboranih glinenih "valova"
iz sivih ili plavkastih grebena i hridi. Mnogi od tih oblika podsjetiti ce na ribe koje
"izviruju" iz vala. Zanimljivo je da plavkasti i sivi tonovi, ovisno o kutu
gledanja, ili mjestu postave, mijenjaju boju, sto izaziva poseban ugodjaj kod publike.
Vazno je istaknuti kako autorica
svoju keramiku izlaze na medjunarodnoj i hrvatskoj likovnoj sceni vec dvadeset godina.
Marina Tudjina-Badurina je diplomirala 1976. godine na Batch Academy of Art u Velikoj
Britaniji. Zivi i djeluje u
Milanu, no njezin samostalni izlagacki put je na relaciji Zagreb-Milano-London. Umjetnica
je za svoj rad na podrucju keramike dobila niz nagrada i priznanja.
* * *
Sveobuhvatni
impresivni prirucnik
ZAGREB - Netom objavljeni "Hrvatski jezicni savjetnik" dvanaestoro autora
medju kojima su Eugenije Baric, Lana Hudecak, Marko Lukenda, Nabojsa Koharovic, Mijo
Loncaric, Milica Mihaljevic, Vanja Svacko, Ljiljana Saric, Luka Vukojevic, Mato Zagara,
Mile Mamic, te Vasna Zecevic, zajedno su okupljeni na spomenutom projektu Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je, uz "Pergamenu" i "Skolske
novine", i nakladnik knjige. Savjetnik, zasigurno, ce zbog strucnosti i opseznosti
utjecati na daljnji razvoj jezicne kulture u nas.
"Hrvatski jezicni
savjetnik" je prirucnik s gotovo 700 stranica, impresionira razradjenoscu svoje
koncepcije, potom sveobuhvatnoscu sadrzaja i dosljednoscu provedbe svojih teorijskih
utemeljenja, pruzajuci citatelju jasan i razumljiv jezicni savjet. Naime, spomenuti
savjetnik funkcionira kao gramaticki, pravopisni, leksicki, te pravogovorni prirucnik. U
toj je knjizi zakonitost hrvatskoga standardnoga jezika pregledno razlozena. Ona je
sastavljena u dvije glavne cjeline, manje koja na tristotinjak stranica objasnjava
autorska polazista , te donosi opce postavke o glasovima, morfologiji, sintaksi, tvorbi
rijeci leksiku i pravopisu, te one vece na 1400 stranica koja u 80 tisuca natuknica donosi
savjetnicki rjecnik s popisom rijeci koje mogu u govornika hrvatskog jezika izazvati
nekakav problem, primjerice izgovorni itsl.
Ovaj opcejezicni savjetnik je
uistinu jedinstven, jer s tog podrucja u nasoj kulturi jos nema slicnog prirucnika.
* * *
Kosljun, izvoriste
duhovnosti otoka Krka
KOSLJUN - U franjevackom samostanu na otocicu Kosljunu povijesna udruga otoka Krka
obiljezila je u subotu, 25. rujna 30. obljetnicu djelovanja. Da je Kosljun oduvijek bio
izvoriste duhovnosti i kulturnih dogadjanja na podrucju Krka, o cemu svjedoci i cinjenica
da je 1969. godine upravo tu nikla ideja o osnivanju povijesnog drustva otoka Krka.
Inicijator osnivanja Drustva bio je fra Nikola Spanjol. Na prigodnoj svecanosti, koja je
okupila golemi broj uzvanika, bila i dr.. Katica Ivanisevic, predsjednica Zupanijskog
doma, koja je Udruzi cestitala na obljetnici uime Hrvatskog drzavnog sabora. Tom prigodom
o radu spomenute Udruge govorio je gvardijan Stjepan Zuzic.
-U protekla tri desetljeca
objavljen je 41 svezak zbornika, sto znaci kako je u kulturnoj i povijesnoj bastini Krka,
njegovom zivotu, te njegovoj tradiciji, ispisano oko 12 tisuca stranica - naglasio je dr.
Milan Radic, predsjednik Povijesne udruge.
Na spomenutoj svecanosti na Kosljunu promovirana su i dva najnovija izdanja "Krckog
zbornika".
Za vrijeme svecanosti obavljen je i
blagoslov velikog kriza u mozaiku, koji se nalazi na mjesnom groblju na Kosljunu, a kojega
je izradio akademski slikar Sergije Mihic.
* * *
Veliki doprinos
leksikografiji i kroatistici
ZAGREB - U ponedjeljak, 27. rujna, u prostorijama HAZU-a predstavljen je
dvosvescani englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski rjecnik. Tom prigodom predstavljanju
ovog opseznog leksikografskog projekta nazocili su ministrica znanosti Milena Zic-Fuchs,
predsjednik Akademije Ivo Padovan, Radoslav Katicic, potom tajnik Razreda za filoloske
znanosti HAZU Josip Voncina te Tomislav Pusek, direktor "Globusa", izdavaca koji
je objavio spomenute knjige.
-Ove dvije rjecnicke knjige
predstavljaju leksikografski pothvat koji je, posve sigurno kruna i zivotno djelo Zeljka
Bujasa - kazala je ministrica znanosti Zdenka Zic-Fuchs.
Promotori ovog vrhunskog djela
leksikografije slozili su se s cinjenicom kako je pokojni Zeljko Bujas spomenutim
rjecnikom ostavio golemi trag u nasoj leksikografiji, a takodjer i u kroatistici, kao i
kulturoloskim studijima. Valja istaknuti kako ova dva rjecnika nisu samo mjesta skupljanja
leksicke gradje, nego sadrze i brojne dodatke, kao sto je npr. rjecnik zemljopisnih i
osobnih imena, te englesko-hrvatski rjecnik s posebnim poredbeno-civilizacijskim
americko-britanskim dodatkom autorskih tekstova itd.
Navedena dva sveska zajedno sadrze
vise od 3.000 stranica, 220 tisuca leksickih jedinica, te 400 tisuca znacenja. Uz to su
upotpunjeni rjecnikom fraza i idioma, ali sadrze i izraze kolokvijalnog govora. Stoga
valja naglasiti kako Bujasovi rjecnici uistinu predstavljaju primjer kako bi trebao
izgledati dobar rjecnik.
Pokojni Zeljko Bujas je bio
dugogodisnji predavac na zagrebackom Filozofskom fakultetu na Katedri za anglistiku a
posljednjih 20 godina je clan Akademije.
Izabrala i priredila: Zeljka Lesic
«««Povratak
na sadrzaj
|