POLITIKA
GOSPODARSTVO
KULTURA
P
O L I T I K A
Nove odluke medjunarodnoga
supervizora
BRCKO - Na podrucju Brcko distrikta radit ce
samo jedna umjesto dosadasnjih triju radiopostaja, doznaje se u uredu supervizora za
oblast Brckog. Djelatnici tog ureda sluzbeno su zavrsili prvi krug razgovora s
predstavnicima brcanskih medija i nacelnicima opcina. Novi radio pocivat ce na
profesionalizmu, a ne na nacionalnim zahtjevima. Medijska kuca koja ce se graditi u Brckom
imat ce u svomu sastavu novinsku agenciju, a medijski centar TV postaju i novine.
Zasad se ne spominju ljudi koji bi
mogli raditi u novom medijskom centru, kao ni broj uposlenika. Na mjestu ravnatelja i
glavnog i odgovornog urednika mogli bi biti uposleni stranci koje ce imenovati supervizor
za Brcko Robert Farrand.
Na temelju razgovora s
predstavnicima sadasnjih medija doznaje se kako ce jedan dio sadasnjih djelatnika
nastaviti raditi u novom medijskom centru, ali zasad se ne zna njihov tocan broj. Nema ni
podataka o datumu pocetka rada medijskog centra, ali se nesluzbeno doznaje kako je za taj
projekt planirano oko 1,3 milijuna njemackih maraka.
* * *
Zaustavljen povratak travnickih
Hrvata
TRAVNIK - Prigovori i upozoravanja prognanih
Hrvata iz Travnika na probleme s kojima se susrecu kada je povrat njihove imovine u
pitanju predmet su cestih rasprava u gradu. Na temelju uvida u cjelokupnu situaciju moze
se zakljuciti da je cjelokupni proces povratka doveden u pitanje. Iako je nadlezni organ u
Travniku izdao brojna rjesenja o povratu imovine, unatoc cinjenici da su prosli svi
zakonski rokovi, u praksi nije doslo do realizacije. Razlog tomu je sto nadlezni organ ne
pokrece postupak delozacije niti primjenjuje druge mjere predvidjene zakonom koje bi
ostecenim Hrvatima omogucile ostvarenje njihovih prava na imovinu i stan.
Kada je rijec o obnovi ostecenih,
devastiranih i porusenih kuca hrvatskoga pucanstva, moze se zakljuciti da su pojedina
naselja u cijelosti zapostavljena te da su kriteriji za rjesavanje zahtjeva za obnovu
porusenih domova dosta nerazumljivi.
Cinjenica je da je uglavnom rijec o
domovima Hrvata, a s obzirom na to da se blizi zima, proces povratka Hrvata u opcinu
Travnik u cijelosti je doveden u pitanje kao i ostanak onih koji su se vec vratili.
* * *
Hrvatski predstavnici u BiH: Ne
zelimo prihvacati zakone koji stete hrvatskome narodu
KISELJAK - Hrvatski predstavnici u tijelima
zakonodavne vlasti na razini Federacije BiH te zastupnici HDZ-a BiH u Zastupnickom domu i
Domu naroda Parlamenta Federacije BiH na sastanku u Kiseljaku analizirali su svoj
dosadasnji rad te radi kvalitetnijega zastupanja interesa hrvatskoga naroda u BiH odredili
smjernice djelovanja.
Uz analiziranje napravljenih
propusta u radu zastupnika i nositelja izvrsne vlasti, ustanovljene su mjere koje
zastupnike obvezuju na izvrsavanje onoga sto od njih ocekuje narod koji ih je izabrao.
Zakljuceno je da ce se poduzeti sve
kako bi hrvatski covjek bio zadovoljan postavom koja ga predstavlja u BiH, Federaciji i
zupanijama, a najavljene su i izmjene medju zastupnicima HDZ-a u zakonodavnoj i izvrsnoj
vlasti.
Takodjer je istaknuto da minimum
hrvatskih interesa mora biti zasticen jer, ako tako ne bude, HDZ ima mehanizme za zastitu
Hrvata u Hercegovini, srednjoj Bosni i Posavini.
Upravo zbog toga nije prihvacen ni Zakon o pravima branitelja i njihovih obitelji, koji je
predlozilo Predsjednistvo Federacije BIH.
“Zakon ne zadovoljava interese
hrvatskoga naroda i nasih branitelja, pa nije prihvacen i vracen je u novu proceduru”,
kazano je na kraju toga sastanka.
* * *
HRT nece prestati emitirati
program
MOSTAR - Pregovori u vezi s elektronickim
medijima u Bosni i Hercegovini jos traju i zasad se ne nazire neko rjesenje. Naime, odluka
visokoga predstavnika, prema kojoj je Hrvatska radiotelevizija 1. listopada morala
prestati emitirati program na podrucju BiH, odgodjena je do zavrsetka pregovora u Zagrebu.
Glasnogovornik podrucnog ureda OHR-a u Mostaru Chris Riley izjavio je za
bosanskohercegovacke medije da ce se provodjenje te odluke u djelo najvjerojatnije
prolongirati za nekoliko tjedana. Prema njegovim rijecima, OHR pregovara s hrvatskim
predstavnicima i ti pregovori jos nisu definirani. No, cini se da su blizu usuglasenju
stavova i konacnih rokova za dogovor.
Iako je dosta toga usuglaseno, ipak
se cini da jos postoje sporne stvari. No, to ne znaci da ce Hrvati pristati na bilo kakvo
rjesenje koje nije u interesu hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Zato je potrebno
odrzati i pregovore u Zagrebu kako bi se ubrzao proces ukljucivanja hrvatskih predstavnika
u projekt televizije Federacije BiH. Cini se da se zbrka na medijskom prostoru u Bosni i
Hercegovini i dalje nastavlja.
* * *
Erotel - na razini zupanijske
televizije
MOSTAR - I dok medjunarodna zajednica opet
odlucuje o sudbini prava hrvatskoga naroda na svoj program, mostarska tvrtka Erotel jos
nije dobila ni privremeno odobrenje za emitiranje programa i koristenje odasiljaca koji na
prostoru BiH. Iako su dogovori postignuti davno, Erotelu se pripisuje velika zelja da
postane jedina televizijska kuca hrvatskoga naroda u BiH. A to pak ne odgovara
medjunarodnoj zajednici jer ona zeli, prije svega, Hrvate ukljuciti u projekt stvaranja
televizije Federacije BiH. Sefu ureda za informiranje OHR-a Chrisu Rileyu smetaju i
navodni bliski odnosi Erotela sa HTV-om jer, prema njegovim rijecima, i to koci konacno
postizanje dogovora. Cini se da medjunarodnim cimbenicima u BiH mnogo toga nije po volji
kada je rijec o hrvatskim medijima. Ako se zabrani emitiranje programa HTV-a, a ne odobri
emitiranje programa Erotelu, ostecena strana ce biti hrvatski narod. Na to hrvatski
predstavnici ne mogu pristati. Cak je neprihvatljiva i ideja da se Erotelu odobri
komercijalna licenca, dakle ogranici prostor djelovanja, jer bi tada Erotel bio sveden na
zupanijsku televizijsku kuci. Chris Riley odbacuje takvu mogucnost i cvrsto vjeruje da ce
se konkretni dogovori postici za nekoliko tjedana.
G O S P O D A R S T V O
BiH jos nespremna za strana ulaganja
SARAJEVO - “Bez reforme ekonomskog i
politickog sustava BiH nece moci uzivati ucinke Pakta za stabilnost u jugoistocnoj
Europi”, kazao je direktor Medjunarodne krizne skupine (ICG), koji se kao uvodnicar
obratio sudionicima okrugloga stola o temi “Ekonomski razvitak BiH u okviru Pakta za
stabilnost u jugoistocnoj Europi”.
Pesimisticnim tonom sudionicima
okrugloga stola obratio se i drugi uvodnicar Bozidar Matic, predsjednik Akademije znanosti
i umjetnosti BiH. Prema njegovim rijecima, u BiH je ocita nemoc pravne drzave i potpuna
prevlast politike nad ekonomijom. Negativne karakteristike trenutacne ekonomske slike u
BiH, prema njemu, uvjetovane su nepostojanjem cjelovita trzista i odgadjanjem
privatizacije.
U BiH i dalje dominiraju
socijalisticki zakoni, koji su neracionalni i nelogicni, zakljuceno je na skupu. Ta
zakonska rjesenja te potpuna ovisnost zemlje o inozemnim donacijama prijete da BiH udalje
od ekonomskih procesa u okviru Pakta o stabilnosti.
K
U L T U R A
Zavrseni Sopovi dani na Plivi
JAJCE - Koncertom gudackoga kvarteta “Kamenog
teatra 55” iz Sarajeva u Jajcu su zavrseni Drugi Sopovi dani na Plivi, kulturna
manifestacija koju je 1977. utemeljila Sredisnjica HKD-a Napredak.
Izjave mnogih bosanskohercegovackih
umjetnika nakon zavrsne veceri ovogodisnjih Sopovih dana govore o iznimnu ugodjaju i
uspjehu te kulturne manifestacije.
“Kao da je dragi Bog medju nas
poslao Sopa da nam uljepsa ovo XX. stoljece, jedno od najruznjih u povijesti covjecanstva,
da nam oplemeni dusu. Zato smo u HKD-u Napredak iznimno ponosni sto smo zajedno s
podruznicom u Jajcu organizatori Sopovih dana” - rekao je dopredsjednik Napretka i
predsjednik organizacijskog odbora Sopovih dana na Plivi knjizevnik Radovan Marusic.
“Svim ovogodisnjim sudionicima zahvaljujem i vjerujem da cemo iz ovoga ponosnog grada
ponijeti lijepe dozivljaje i uspomene”, receno je sudionicima i organizatorima na
zavrsetku ovogodisnjih Sopovih dana.
* * *
Nacionalna i univerzitetska
biblioteka u Sarajevu - najopskrbljenija knjiznica u BiH
SARAJEVO - Trenutacno je najopskrbljenija bibliotecna ustanova u Bosni i
Hercegovini Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH u Sarajevu. Njezin je fundus, koji
je u ratu iznosio oko 3,000.000 knjizevnih i znanstvenih djela, u ratu dobrim dijelom
unisten, tako da ga danas cini nesto vise od 300.000 naslova. Pocetkom rata, nakon
unistenja zgrade Gradske vijecnice, fundus je izmjesten i danas je u prostorijama bivse
vojarne “Marsal Tito”. Pije rata je ta ustanova uposljavala oko 130 djelatnika. Danas
je taj broj prepolovljen i premda uvjeti rada nisu ni blizu nekadasnjima, gotovo iz dana u
dan su vidljivi pomaci naprijed. Korisnicima, a medju njima su najbrojniji studenti i
znanstveni djelatnici, na raspolaganju je Internet, a tu je i centar sa CD romovima koji
omogucuje pracenje oko 550 svjetskih, uglavnom znanstvenih casopisa. U knjiznici je
pohranjeno oko 250.000 doktorskih disertacija strucnjaka iz brojnih zemalja svijeta, koje
su nastale od 1993. do 1997. godine. Nedavno je u sklopu Biblioteke otvorena i Americka
citaonica s oko 3500 naslova.
Odabrala i priredila: Ivana Rora
«««Povratak
na sadrzaj
|