RAZGOVOR: DRAZEN BUDISA, PREDSJEDNIK HSLS-a O NEDAVNOM POSJETU KANADI I SKORASNJIM IZBORIMA U HRVATSKOJ

Vrijeme je za smjenu vlasti u Hrvatskoj

Sa SDP-om smo razgovarali o celnim pozicijama u Vladi
          • Optuzuju Vas za liderstvo i da ste HSLS zrtvovali za predsjednicku kandidaturu.
           -Interes stranke je da prodje sto bolje na izborima. Ja na tome prolazim ili padam. Zato se kao predsjednik sa svojim suradnicima trudim ostvariti sto bolji rezultat, kako bismo imali sto vise zastupnika. I mislim da cemo to uspjeti. Imat cemo vise zastupnika nego sto ih imamo danas. A vjerojatno cemo ih u Zastupnickom domu imati vise nego sto smo ih ikad imali. Tako sad procjenjujem izglede HSLS-a. I ne samo da sporazum sa SDP-om ne sadrzi nikakav tajni, dodatni sporazum o predsjednickim izborima nego o tome nismo ni razgovarali. Mi smo razgovarali o celnim pozicijama u Vladi i u Saboru. To je sve sto smo se dogovorili. Osim sto postoji stav koji sam javno obznanio da je logicno ako jedna koalicija pobijedi, da iz stranke koja je jaca u toj koaliciji i s vise zastupnika bude premijer. Kako bi premijersko mjesto pripalo SDP-u, drzim da bi mjesto predsjednika Sabora trebalo pripasti HSLS-u. Ali to nije dio naseg dogovora, niti ja zna, posve sigurno, bi li u tom slucaju Racan bio premijer ili ne.
         • Imate li se namjeru kandidirati za predsjednicke izbore?
          -Ja o tome ne razmisljam. U nasem je programu da se Hrvatska definira kao parlamentarna drzava. Poslije Tudjmana Hrvatska ce biti definirana kao parlamentarna drzava i vjerujem da su predsjednicki izbori koji su zadnji put odrzani i zadnji predsjednicki izravni izbori. Dakle, predsjednik drzave ubuduce ce biti jedna protokolarna i reprezentativna figura i vidim puno reprezentativnijih figura od sebe.
          • Zasto niste napravili koaliciji s HSS-om, jer se cini da je koalicija s SDP-om neprirodna?
          -Mislim da sutrasnja vlada oporbe, u kojoj bi SDP imao najveci broj clanova, ne bi po svom sastavu mogla nadmasiti broj bivsih clanova SK u odnosu na sve dosadasnje HDZ-ove vlade. I ako odgovornost za ono sto je bilo u bivsoj drzavi, u bivsem sustavu, podijelimo na vodece ljude u tom sustavu, a to znaci na clanove SK, onda bi se moglo reci da je ta odgovornost tako razdijeljena u politickim strankama. U HDZ-u ih je sasvim sigurno nekoliko puta vise nego u SDP-u.
          • Zasto niste s HSS-om?
          -U HSLS-u godinama nije bilo nikada dvojbe da treba suradjivati s HSS-om. To je bio stav i Gotovca i mene. Ali, moram reci da takve volje za suradnjom kakva je bila u HSLS-u nije bilo u HSS-u. Konacno, mi cemo suradjivati s HSS-om i strankama Porecke skupine i na ovim izborima.
          • Jeste li zato nedavno izjavili da su u HDZ ustase i partizani?
          - U HDZ sasvim sigurno ima i partizana i ustasa, dakle ljudi koji su bili u partizanskim i ustaskim jedinicama. I to HDZ-u ne predstavlja nikakav problem. I to HDZ nije prijecilo da izidje s idejom nacionalne pomirbe. I takva stranka, sa svim tim obiljezjima, ide prigovarati kada stvora koaliciju stranaka koje nisu ustaska i partizanska, ali su stranke razlicite politicke orijentacije, razlicitog iskustva i razlicitog podrijetla. Taj prigovor moze nama, recimo, uputiti Gabelica ili Djapic, ali ne HDZ.
         • Hrvati iz BiH se boje da moguca nova vlast nece mariti za njih. Je li taj njihov strah opravdan?
          -Imao sam jednu zanimljivu raspravu s Hrvatima iz Viteza. Oni nisu osporavali HSLS-u i meni osobno brigu za Hrvate u BiH, ali je bilo kritickih primjedbi na neke nase stavove. Tada sam im rekao; bojte se, u Hrvatskoj ce vjerojatno doci do promjene vlasti, ali nasa je trajne briga, konacno to je i ustavna obveza, da se brinemo o Hrvatima u BiH. Moze se promijeniti jedino to da vi necete u svemu odrediti kako ce se maticna drzava o vama brinuti. Hrvati iz BiH ne mogu odredjivati politiku Republike Hrvatske.
          • Hrvatska je Pakt o stabilnosti prihvatila s odredjenim rezervama. Sto Vi mislite o tome?
          -Mislim da je razumljiva doza suzdrzanosti, s obzirom na nase povijesno iskustvo prema koncepcijama integriranja odredjenog geopolitickog prostora na jugoistoku Europe na kojem se mi nalazimo. Drugo, mi smo se nasli u jednoj neobicnoj situaciji. Silan smo trud ulozili da steknemo suverenitet i kad smo ga stekli, suocili se sa svijetom koji se integrira, sto na neki nacin pretpostavlja i zrtvovanje odredjenog stupnja suvereniteta u integracijskim procesima. Jedan dio naseg naroda nije mentalno pripremljen za jedan takav proces. Ali moramo biti svjesni cinjenica da nema drugoga puta nego se ukljuciti u procese globalizacije i integracije. Mozemo naci svoj interes, prije sveg gospodarski. Jedina rezerva prema tome dokumentu, o tome sam govorio u Saboru, je jedna recenica koja kaze da ce se za zemlje zapadnog Balkana, a tu se misli na drzave koje su nastale raspadom bivse Jugoslavije, bez Slovenije uz Albaniju, napraviti posebna program od strane Europske unije. Smatram da nama poseban program, u okviru Pakta o stabilnosti jugoistocne Europe koji obuhvaca deset zemalja, nije potreban. Nemamo nikakvog razloga stupati u neke posebne veze s Albanijom primjerice, a ni sa Slovenijom.

Nema nikakve opasnosti od Jugoslavije!
          • Postoji li dakle opasnost da bi hrvatska politika, odredjeni hrvatski politicari, prvenstveno iz SDP-a, mogli biti ti koji bi pristali na nekakve takve integracije?
          -To je posve iskljuceno. Konacno, poznata je i zasluga vodstva SDP-a u demontiranju Jugoslavije. Nemojmo zaboraviti da barem u jednom povijesnom razdoblju iz perspektive beogradskog rezima nije bilo razlike izmedju Tudjmana i Racana. Istina, ima u jednom dijelu hrvatskog naroda jos ostataka svijesti da se nasuprot toboznjoj nacionalistickoj orijentaciji uzmu univerzalni kriteriji koji bi to nadvladavali, a koji bi se potvrdjivali kao univerzalnost prema otvorenosti naspram nasih susjeda s kojima smo zivjeli u zajednickoj drzavi. Na rubu postoje ti sentimenti, ali mislim da je to u politickom smislu irelevantno i da u Hrvatskoj nema politicki relevantne snage koja bi zagovarala tu koncepciju. Ili politicara kojemu bi ovo bila nekakva podloga za njegovu politiku.
          • A Stipe Suvar?
          -“Svatko tko se trudi u svom stremljenju - treba ga spasiti.” To je Goetheova misao i padne mi na pamet kad Stipu Suvara spominjete. Njemu se ipak treba priznati da je dosljedan covjek. Ali, sto bi rekao nas narod: “Daleko mu kuca”, kad su u pitanju njegovi stavovi...
          • Na godisnjicu ubojstva, 16. listopada, na Mirogoju ce napokon biti upokojene kosti Brune Busica, Vaseg prijatelja i suborca iz ’71. Kako danas dozivljavate ono za sto je Brunu polozio svoj zivot, na pomirbi i na demokratsku Hrvatsku?
          -Necu nikome osporavati prijateljstvo s Brunom Busicem, ne bih govorio o nasim odnosima, samo jedan detalj koji je nepoznat. On je kod mojih roditelja u Teslinoj ulici u Splitu proveo zadnje dane u Hrvatskoj, prije nego je emigrirao. Ja sam tada bio u zatvoru. Mi se cesto nismo slagali u politickim procjenama, ali bili smo vrlo, vrlo bliski. Nije sada prigoda da se kriticko govori o covjeku koji je dao svoj zivot za Hrvatsku. Ali, posebno zelim izraziti svoje ogorcenje s onim ocjenama Bruna Busica koje su se pojavile ovih dana i koje su iste kao da su ih pisali udbasi koji su ga ubili. Mi moramo biti svjesni cinjenice da emocionalni naboj prema Hrvatskoj nije jednak kod svih ljudi, nego je bitno razlicit. U tom smislu, Bruno Busic je covjek koji je izgarao za Hrvatsku, on je zivio za Hrvatsku, Hrvatska je njemu sasvim sigurno bila prva misao kada se budio i zadnja s kojom je zaspao. Ljudi koji to ne razumiju i to ne mogu shvatiti nikada nece moci prihvatiti takve ljude kao sto je bio Bruno Busic. Mi sad mozemo njegove stavove podvrci nekakvoj kritickoj analizi, a to nista ne govori o Bruni Busicu, jer takvi ljudi zavrjedjuju puno postovanja, bez obzira sto mi mislili o njihovom stavu. Prema tome, Bruno Busic je covjek dostojan najdubljeg postovanja i ljubavi, bez obzira sto se necemo sloziti kada citamo njegove spise s ovim ili onim njegovim politickim stavom. Bio bih zabrinut za naciju koga bi zaboravila takve ljude.
          • Nasi politicari ne vole razgovarati o odnosu politika - kultura. Pogotovo ne vole razgovarati o moralu u politici. Sto Vi o tome mislite?
          -To je vrlo tesko pitanje. Prvo, kultura i politika kroz ponasanje politicara. Ja bih rekao da smo mi u ovom stoljecu u velikim politickim prevratima dozivjeli u odredjenom smislu tri provale primitivizma. Izrazito ’41. i ’45., ali dijelom i kroz ovaj veliki politicki prevrat kroz rusenje komunizma i stvaranje hrvatske drzave. Cini se da je to nekakva zakonomjernost velikih revolucionarnih dogadjaja, kada u prvi plan izbiju hrabriji, bezobzirniji, a uljudjeni ostanu po strani. I hrvatska je kultura, uz sve one pozitivne proboje koji su bili onemoguceni karakterom bivse drzave i bivsim sustavom, obiljezena ne samo tim pozitivnim nego i onim negativnim. A to je snizavanjem kulturnih standarda u razlicitim podrucjima kulturnog zivota.
          Svatko je odgovoran za svoje rijeci i svoje postupke, ispada primitivizma nisu liseni intelektualci, i to takodjer obiljezava nas kulturni, drustveni i politicki trenutak. Strasti kuljaju, one kod intelektualaca nisu manje nego kod neobrazovanih ljudi, ako nisu i vece.

Hrvatskoj treba smjena vlasti
         • Sto mislite o ljevici i desnici u Europi, o njihovom odnosu i utjecaju na Hrvatsku?
          -Europa je u ovom trenutku jos ipak dominantno socijaldemokratska, ali se uocava trend uzmicanja socijaldemokracije u nekim zemljama. Ne dogadja se zapravo nista novo u odnosu na noviju europsku povijest kada se u valovima, svakih desetak ili petnaestak godina, dogadjaju te promjene. Mozda cak ni ova ocjena o uzmicanju ljevice nije tocna s obzirom na rezultate izbora u Portugalu ili Austriji. Izgleda da zemlje, gdje su na vlasti stranke desnoga centra, sada opet dozivljavaju jednu novu politicku transformaciju. Izgleda da u tim zemljama jacaju lijeve politicke opcije. Dakle, u Europi ne vidim da se dogadja nesto bitno novo. I vjerojatno ce se nastaviti europska povijest sa tim smjenama politickih garnitura. Naravno da bih zelio da Hrvatska u takvom smislu slijedi europske trendove.
          Koalicija koju smo mi stvorili je, po mom sudu, koalicija koja ide od politickog centra ka lijevom centru. Mi HDZ dozivljavamo kao desnu politicku stranku u odnosu na nasu poziciju i pobjeda koalicije skupa sa “cetvorkom” bila bi po nasem sudu pobjede jedne ljevije politicke opcije u odnosu na sadasnju vlast. I ta se smjena u Hrvatskoj treba dogoditi jer se ona manje-vise dogodila u svim bivsim komunistickim zemljama.
          • Bojite li se da bi Vase sadasnje udruzivanje, koaliranje sa SDP-om moglo na neki nacin nastetiti HSLS-u odnosno da bi se HSLS mogao utopiti u program SDP-a?
          -Bilo je slicnih slucajeva u Europi. U susjednoj Madjarskoj postoje dvije liberalne stranke, jedna desnije orijentacije, druga ljejvije. Ova ljevije orijentacije je bila u koaliciji sa socijaldemokratskom strankom i vrlo je slabo prosla, skoro bih rekao da je izgubila. Ova desnije orijentacije je danas na vlasti. Kako HSLS nije stranka lijeve orijentacije i na spektru hrvatskih oporbenih stranaka sasvim sigurno da ima ljevijih politickih stranaka od HSLS-a, ja mislim da su izgledi da se nesto tako dogodi vrlo mali. Vidim jamstvo da se to nece dogoditi i u sporazumu koji smo sklopili sa SDP-om. Mislim da smo napravili jedan realistican politicki sporazum, jer javno mnijenje pokazuje da je danas po prilici dva puta potpora koju ima SDP veca od potpore koju je imao prije.
         • Hoce li se postici dogovor HDZ-a i oporbe o Izbornom zakonu, Zakonu o izbornim jedinicama, o HRT-u?
          -Nema nekih novih elemenata koji bi ukazivali na postizanje konsenzusa. Treba biti oprezan i racunati na mogucnosti da u zadnjem trenutku HDZ izidje s rjesenjima koja nisu najavljena. Ocekujem da ce zakon manje-vise biti usvojen u ovom obliku kakav je sada predlozen. Jedino bih upozorio da bi svaki radikalni zahvat u njihov prijedlog mogao imati vrlo teske posljedice i na unutarnjem politickom planu, pogotovo s obzirom na medjunarodni polozaj Hrvatske.

«««Povratak na sadrzaj