P O L I T I K A

Izbori najavljeni za 22. prosinca

         ZAGREB - Ocekuje se da ce se oko 10. studenog donijeti odluka o raspustanju Zastupnickoga doma Hrvatskog drzavnog sabora, a sredinom studenog hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman trebao bi donijeti odluku o raspisivanju izbora i to bi, prema njegovoj najavi, bilo 22. prosinca. To je jedan je od zakljucaka sjednice Nacionalnoga vijeca HDZ-a odrzane pod predsjedanjem dr. Franje Tudjmana. Kako Vjesnik saznaje, vise je razloga za odabir toga datuma, a jedan od bitnih je i cinjenica da je to datum donosenja hrvatskoga Ustava. Drugi je razlog misljenje Katolicke crkve da se izborima ne bi smjeli remetiti bozicni blagdani. U vladajucoj stranci ocjenjuju kako ce taj datum zadovoljiti sve, a nije nevazno i da se u to vrijeme veci broj iseljenih Hrvata vraca u Hrvatsku i njima ce se na taj nacin omoguciti jednostavnije glasovanje. Sto se tice broja izbornih jedinica, poslije rasprave o nekoliko prijedloga Nacionalno vijece je prihvatilo da se Hrvatska za sljedece parlamentarne izbore podijeli na 10 izbornih jedinica, a 11. bi bila za hrvatske drzavljane koji nemaju prebivaliste u Hrvatskoj. U svakoj bi se izbornoj jedinici biralo po 12 zastupnika, a na taj se nacin, isticu u HDZ-u, postuje teritorijalna podjela Hrvatske. Takodjer je istaknuto da bi u tom slucaju 16 zupanija ostalo u svojim teritorijalnim granicama. Nakon sto se saznalo da je vladajuca stranka odlucila da parlamentarni izbori budu 22. prosinca uslijedile su vrlo burne reakcije oporbenih celnika koji svi redom drze da je datum izbora neprimjeren.
         Tako Ante Tukic (LS) drzi da je datum izbora neprimjeren jer bi se izbori odrzali uoci bozicnih blagdana unatoc upozorenja Crkve. No, ocito je da je HDZ ocijenio da im je to najpovoljniji datum. Sto se tice izbornih jedinica, vidjet cemo kako ce izgledati zakon o njima, jer kako je pocelo tko zna koliko ce ih biti, zakljucio je on. Jozo Rados (HSLS) istice da je datum izbora suprotan onom sto je najavljivano u Zakonu o izborima, gdje stoji da ce to biti neradni dan, a 22. prosinca je radni dan. “Razlozi koji HDZ vode prema toj odluci su iskljucivo propagandisticki i njih se ocito ne tice ni medjunarodna zajednica ni Crkve, stalo im je samo do primitivnog propagandnog ucinka i pobjede na izborima pod svaku cijenu”, zakljucio je on, dodavsi da kada je rijec o izbornim jedinicama HSLS nece zakomplicirati kampanju. I Zlatko Tomcic (HSS) drzi da datum krajnje neprihvatljiv. Iza te odluke stoji zelja da se najvazniji posao, utvrdjivanje rezultata izbora obavlja na Badnjak i Bozic sto je krajnje neprihvatljivo i neozbiljno. On drzi da nije presudan broj izbornih jedinica, ali da nacin utvrdjivanja izbornog zakona te onoga o izbornim jedinicama dovoljno govori o nesporazumima unutar HDZ-a. Mato Arlovic (SDP) nije iznenadjen time sto se HDZ odlucio za 22. prosinca s obzirom da su najavili da ce izbori biti pred Bozic. Tada je donesen Ustav te se ta cinjenica zeli iskoristiti i na dan izbora kao oblik promidzbe. Za njega broj izbornih jedinica nije osobito vazan. Odluku da se izbori odrze 22. prosinca Ivan Jakovcic, predsjednik IDS-a ocijenio je skandaloznom. Vrijeme pred Bozic je sveto vrijeme za sve gradjane koje oni zele posvetiti svojim obiteljima, kaze on, rekavsi da je to neprimjereno i licemjerno. Radimir Cacic, predsjednik HNS-a istice da je znao da ce se HDZ odluciti za taj datum. Taj odabir donijet ce HDZ-u blagdansku atmosferu, zbog koje ce stvarnost u kojoj se zivi biti blago zamagljena, a HDZ ce dobiti koji glas zbog bozicne purice, kaze Cacic.

* * *

Predsjednik Tudjman stranim novinarima: Izbori ce biti bez manipulacija

         ZAGREB - Hrvatski predsjednik Franjo Tudjman rekao je na konferenciji za strane novinare kako je cvrsto uvjeren u pobjedu vladajuceg HDZ-a na skorim parlamentarnim izborima. Susret s novinarima odrzan je u Predsjednickim dvorima u sklopu dvodnevnog boravka cetrdesetak stranih novinara u Hrvatskoj koji se, kroz razgovor s predstavnicima Vlade i parlamentarnih stranaka te posjetom Vukovaru i Iloku, trebaju upoznati s Vladom, gospodarstvom i drustvom uoci izbora. Predsjednik Tudjman je govoreci o rezultatima izbora rekao da ce biti “kakvi su bili i na dosadasnjih osam izbora i jednom referendumu, bez ikakve grjeske i manipulacije, sto znaci cestiti i posteni”. Na novinarska pitanja hoce li prihvatiti oporbenog mandatara i kohabitaciju u slucaju da na predstojecim izborima pobijedi oporba predsjednik Tudjman je izbjegao izravan odgovor. “Vidjet cemo sto ce biti, a ja cu se u svakom slucaju ponasati kao odgovorni predsjednik Hrvatske izabran od naroda”, kazao je. “Budite sigurni da ce to biti u interesu hrvatskog naroda, hrvatskih ljudi i hrvatske drzave”. Govoreci o BiH, Tudjman je kazao kako “bez Hrvata Bosne i Hercegovine nema”, a BiH se moze odrzati samo kao zemlja “triju entiteta”. Na pitanje je li posrijedi bio lapsus kada je govorio o tri entiteta, Predsjednik je kazao da je pritom mislio na “tri individualna entiteta”. Hrvati nisu manjinski narod, vec ravnopravan konstitutivan narod, ciji je “opstanak u BiH od strateske vaznosti za strateske interese hrvatske drzave s obzirom na oblik hrvatske granice”. Upitan kako komentira ucestale medijske spekulacije o njegovu zdravlju, Tudjman je odgovorio da on redovito obavlja sve svoje duznosti, a iza takvih napisa stoje protivnici danasnje Hrvatske. “O mom zdravlju spekuliraju oni koji bi htjeli neku drugu Hrvatsku, kojima smeta ova demokratska Hrvatska, uspostavi koje sam pridonio”, rekao je Predsjednik. Upitan kako komentira mnogobrojne nepravilnosti u upravljanju drzavnim bankama, velikim tvrtkama, (ne)zakonitom procesu privatizacije, hrvatski predsjednik je odgovorio da hrvatska vlada provodi istragu o nepravilnostima, kada se one pokazu. Hrvatska je postigla “zacudjujuce uspjehe” u odnosu na druge tranzicijske zemlje u rjesavanju svih socijalnih pitanja, kazao je nadalje Tudjman dodavsi da je “samo 15 posto bankarskog sustava bilo je zahvaceno kriznom situacijom”. “Netocno je da nema ulaganja stranog kapitala”, drzi Tudjman. Tvrtke kao Siemens, americki Bechtel, Enron a i nedavna uspjesna prodaja dijela HT-a njemackom partneru, svjedoce da je RH stabilna zemlja za ulaganje.

* * * 

Vrhovni sud potvrdio odluku o izrucenju Mladena Naletilica

          ZAGREB - Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio je odluku Zupanijskog suda u Zagrebu kojom je udovoljeno zahtjevu Medjunarodnog kaznenog suda u Haagu za izrucenjem Mladena Naletilica Tute. Vrhovni sud na sjednici je odbio kao neosnovanu zalbu okrivljenog Naletilica protiv prvostupanjskog rjesenja o izrucenju, jer su ispunjeni svi uvjeti za njegovu predaju Haaskom sudu. Ministar pravosudja moze privremeno odgoditi predaju okrivljenika zbog bolesti okrivljenika ili drugog narocito opravdanog razloga. Na pocetku sjednice Vrhovnog suda procitana je optuznica koju je Haaski sud u prosincu 1998. godine podnio protiv Naletilica, a djelomicno se odnosi i na Vinka Martinovica Stelu koji se nalazi u pritvoru Haaskog suda. Optuznica, receno je u Vrhovnom sudu, ima 58 tocaka srocenih na 20 stranica, a potpisala ju je tadasnja tuziteljica ICTY-ja Louise Arbour. Tutini odvjetnici pak tvrde da optuznica ima 22 tocke, od kojih se 17 odnosi na Naletilica. Njega optuznica tereti za zlocine protiv covjecnosti, povrjede Zenevskih konvencija i tesko krsenje ratnog prava. Medju ostalim, u optuznici stoje i navodi o povezanosti Kaznjenicke bojne, kojom je zapovijedao Naletilic, s HVO-om i HV-om. Spominje se da je Kaznjenicka bojna napala sela Sovice i Doljane, otkud je protjerano muslimansko stanovnistvo. Naletilic i Martinovic bili su vodje i pocinitelji kampanje etnickoga ciscenja iz podrucja Mostara i Jablanice, a rezultat te kampanje je protjerivanje desetaka tisuca Muslimana iz tog podrucja. Nadalje, Kaznjenicka bojna imala je od 200 do 300 vojnika, djelovala je u koordinaciji s HVO-om i HV-om. Tereti ih se i za zatocenja zatvorenika u logoru na Heliodromu, a za Naletilica se navodi i da je znao i za postojanje drugih zatocenickih centara, a posebno u Listici i Sirokom Brijegu. Sudac Zmajevic potom je izvijestio o nekim prigovorima koje je Krsnik uputio Zupanijskom sudu koji je odobrio Tutino izrucenje. Ti prigovori, koje je Zupanijski sud smatrao neosnovanima, bili su, medju ostalima, da je ICTY prekoracio ovlasti te da je prekrsen zakon, jer je odobreno izrucenje osobe protiv koje u Hrvatskoj jos nije okoncan sudski postupak. Zupanijski sud je, odbijajuci prigovore obrane, zakljucio da ICTY ima prednost pred nacionalnim zakonodavstvom. Pod prekoracenjem ovlasti Haaskoga suda Krsnik smatra to sto se na vise mjesta u optuznici spominju hrvatska Vlada i Hrvatska vojska, sto je u neskladu sa Statutom Suda. “ICTY je nastao voljom velikih sila, a ne zbog vladavine prava”, napomenuo je na kraju Krsnik koji je zatrazio i da Ministarstvo pravosudja posalje optuznicu natrag Haaskom sudu na doradu. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske najostrije je odbacilo izjave Kresimira Krsnika o bilo kakvom upletanju u pravnu proceduru u slucaju Mladena Naletilica. Ministarstvo vanjskih poslova istice da kao dio izvrsne vlasti, sukladno Ustavu, ni u kojem se slucaju ne moze mijesati u internu pravnu proceduru, vec jedino moze jamciti dosljednu provedbu odluka sudskih tijela koje bilo na koji nacin obvezuje hrvatsku Vladu i Ministarstvo vanjskih poslova. I u konacnici, “izrucenje Mladena Naletilica Tute Haaskom sudu privremeno se odgadja zbog njegovog teskog zdravstvenog stanja.”, objavio je ministar pravosudja Zvonimir Separovic objasnivsi da je takvu odluku donio na temelju Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s ICTY-jem, prema kojoj ministar pravosudja moze odgoditi izrucenje u slucaju bolesti optuzenika. Ministar pravosudja izvijestio je i da je zatrazena medjunarodna arbitraza koja bi trebala utvrditi Tutino zdravstveno stanje, no nije zelio nagadjati sto ce uslijediti ako medjunarodna lijecnicka komisija zakljuci da je Naletic sposoban za Haag. Inace, o svemu ovome upuceno je pismo predsjednici Haaskog suda Gabrielle Kirk McDonald.

* * * 

Predsjednik Tudjman uskoro u Izraelu

          ZAGREB - “Predsjedniku Tudjmanu upucen je poziv za posjet Izraelu i nema nikakvih zapreka da do posjeta ne dodje. Datum posjeta dogovara se izmedju predsjednickih ureda dvojice predsjednika”, rekla je u izjavi za Vjesnik Vesna Skare-Ozbolt, Predsjednikova savjetnica za politicka pitanja i zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika. To je takodjer potvrdjeno i u hrvatskom veleposlanstvu u Tel Avivu. No, hoce li hrvatski predsjednik posjetiti Izrael u sijecnju ili veljaci iduce godine, kako se ovih dana najavljuje u medijima, zasad nitko ne moze precizirati. Potvrdjuju stoga da se datum posjeta priblizava, a tocan termin jos nije utvrdjen, jer su u tijeku dogovori o tome. Taj se posjet priprema, a datum ce dvije strane uskladiti i dogovoriti ovisno o obvezama dvojice predsjednika. Sve pojedinosti posjeta predsjednika Tudjmana Izraelu bit ce rijesene iducih nekoliko tjedana. Posjet predsjednika Tudjmana izraelski mediji i javnost, kazu u hrvatskom veleposlanstvu u Izraelu, ocekuju kao “normalni drzavnicki posjet izmedju dviju zemalja koje uzajamno razmjenjuju odnose”. Napominju takodjer da drzavnicki posjet nije “gotov proizvod” i da se za to treba organizirano pripremiti, tehnicki i protokolarno. Objasnjavajuci zasto je preuranjeno govoriti o datumu posjeta, isticu da svi elementi tog posjeta jos nisu “tehnicki dovedeni do kraja”. Takodjer podsjecaju da je sada ponovno aktualizirani posjet vec bio dogovoren pocetkom ove godine, pa je odgodjen zbog politickih dogadjaja u samom Izraelu (nepovjerenja vladi, raspisivanje novih izbora i slicno). Unatoc spekulacijama, u hrvatskom veleposlanstvu u Izraelu potvrdjuju da “ne treba nasjedati spekulacijama o eventualnoj odgodi hrvatsko-izraelskog susreta na najvisoj drzavnickoj razini, koji se vec mjesecima priprema”. Na pitanje mogu li tamosnji srpski lobisti iskoristiti neku novu priliku da bi eventualno ugrozili dolazak hrvatskog predsjednika, odgovaraju da se to ne moze prejudicirati. Snazan srpski lobi je uspijevao odgadjati uspostavu diplomatskih odnosa Hrvatske i Izraela. No, ti su odnosi ipak uspostavljeni u jesen 1997., a temelji njihova razvoja sagradjeni su u svibnju 1998. posjetom sefa hrvatske diplomacije dr. Mate Granica Izraelu. Upravo je tada predsjednik Weizman pozvao predsjednika Tudjmana da posjeti Izrael. Od tada su ubrzani i ucestali medjusobni kontakti - od turistickih do vojnih - i u nacelu dogovoreni posjet nikada nije doveden u pitanje.
          Srpski lobisti su samo jedan od cimbenika u regiji za koju ne treba smetnuti s uma da je - regija Srednjeg istoka, koja je u mirovnom procesu. Prakticno, moguce je dogovoriti datum posjeta, a da to ipak, primjerice, bude ugrozeno eksplozijom bombe, zaostravanjem stanja na jugu Libanona, sirijsko-izraelskim odnosima i slicno... No, ti i slicni razlozi vec dogovoreni posjet hrvatskog predsjednika Izraelu nece zaustaviti, vec bi ga u tim eventualnim slucajevima mogli samo odgoditi.

* * * 

HDZ prihvatio predlozene kandidate za suce Ustavnoga suda

          ZAGREB - Zupanijski je dom, bez nazocnosti oporbenih zastupnika, prihvatio odluku o izboru sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske. Tom se odlukom za ustavne suce predlazu Smiljko Sokol, Emilija Raic, Vice Vukojevic, Ivan Matija, Jasna Omejec, Ivan Mrkonjic, Marijan Hranjski i Petar Klaric. Unatoc ocekivanjima i ranije postignutom dogovoru izmedju oporbe i HDZ-a o kandidatima za mjesta ustavnih sudaca, pocetak sjednice bio je vise nego buran. Vilim Herman je uime klubova zastupnika oporbenih stranaka zatrazio da se odluka o izboru ustavnih sudaca odgodi. No, HDZ, nakon jednosatne pauze, taj prijedlog nije prihvatio. “Ovo je nametanje politicke zlovolje”, kazao je Herman napustajuci Vijecnicu iz koje su prethodno izisli svi oporbeni zastupnici, osim HSLS-ovih koji su to ucinili nakon glasovanja o odgodi te tocke dnevnog reda. Herman je u me Kluba HSLS-a predlozio Mladena Zuvelu i Hrvoja Momcinovica kao kandidate za ustavne suce, dok je Tereza Ganza-Aras uime Kluba LS-a zatrazila da Zupanijski dom dobije ovlast da bira kandidate, a ne samo da prihvacanja listu koju je predlozio Odbor za pravosudje, izbor i imenovanja. “Trazimo na uvid zivotopise svih kandidata da bi mogli izabrati one koji su doista najbolji”, kazala je Ganza-Aras. Uime Kluba HSS-a Zeljko Pecek je upozorio da ce clanovi te stranke napustiti sjednicu ako se bude inzistiralo na izboru ustavnih sudaca jer “jer Zupanijski dom ne smije biti produzena ruka Vlade i Zastupnickog doma”. Odgovarajuci na njihove zahtjeve predsjednik Kluba HDZ-a Ivan Aralica je ustvrdio da je s oporbom nemoguc konsenzus, buduci da se oporbene stranke ni izmedju sebe ne mogu dogovoriti. “Koliko znam, postignut je sporazum da tri ustavna suca budu iz redova HDZ-a, tri neovisna, a dva iz oporbe”, kazao je Aralica, dodavsi da zbog “slozenog kalendara i vremenskog tjesnaca HDZ ne moze prihvatiti zahtjev za odgodom”. Njegovo izlaganje izazvalo je burnu reakciju oporbenjaka koju su zatrazili da ustavne suce predlaze struka, a ne politicke stranke. Zarko Katic (HSLS) je istaknuo da po Ustavnom zakonu ustavni suci ne smiju biti clanovi ili simpatizeri politickih stranaka, naglasivsi da se njihov izbor ne smije koristiti u predizborne svrhe. Zastupnici HDZ-a su odbacili oporbene prijedloge i bez nje, vecinom glasova, podrzali predlozenu listu kandidata. Hranjski, Mrkonjic, Sokol i Klaric su dobili jednoglasnu potporu, Marinko Liovic (HDZ) je bio suzdrzan prigodom glasovanja za Vicu Vukojevica, a Franjo Krizanic (HDZ) kod glasovanja za Emiliju Raic. Omejec je izabrana s glasom protiv, a Matija sa cetiri glasa protiv i tri suzdrzana.
          “Nije umjesno komentirati imena kandidata. Tu ima respektabilnih imena, ali moram izraziti zaljenje sto nema nijednog od dosadasnjih sudaca Ustavnoga suda, na primjer Mladena Zuvele, te sto nema imena kao sto je profesor Ramljak, nekih vrlo respektabilnih ljudi koji su pokazali da su neovisni i koji su ujedno vrhunski strucnjaci”, izjavio je predsjednik Ustavnoga suda Jadranko Crnic komentirajuci predlozene osobe.

* * *

Premijer Matesa Zupanijskom domu: Hrvatima u BiH osigurati prava koja im pripadaju!

          ZAGREB – “Zadnje aktivnosti MUP-a, koje su neki tumacili vrlo negativno, u funkciji su cuvanja reda, mira i sigurnosti gradjana. S takvim ce se akcijama nastaviti jer, na zalost, u poratnoj Hrvatskoj previse ljudi posjeduje, legalno ili ilegalno, oruzje”. Istaknuo je to premijer Zlatko Matesa odgovarajuci tijekom Aktualnog sata u Zupanijskom domu, na upit Zeljka Pavlica (HSLS) hoce li se, zbog propusta u radu, pokrenuti pitanje odgovornosti pojedinih ministara i ministarstava, poglavito MUP-a i pravosudja. Matesa je dodao da nema razloga za odgovornost ministara, a sadasnja situacija u najvecem zagrebackom sudu pokazuje da se postojecim uredjajima mogla obavljati kvalitetnija kontrola. “Prije nekoliko dana savjetnik Predsjednika Republike za nacionalnu sigurnost izjavio je da je za Hrvatsku stetno u iducih 15 godina uci u Europu”, rekao je Josko Kontic (HSLS), zatrazivsi da ministar vanjskih poslova dr. Mate Granic prokomentira cinjenicu da je na mjestu jednog od najvaznijih Predsjednikovih savjetnika covjek koji drzi da je ulazak u Europu stetan. “Nekorektno je takva pitanja postavljati meni, jer Predsjednik sam odredjuje svoje savjetnike kao sto imenuje i Vladu u skladu s Ustavom i zakonom. Sto se tice strategije vanjske politike ona je jasna i kad je rijec o Vladi i HDZ-u, a to su politicke, gospodarske, sigurnosne, europske i transatlantske integracije”, kazao je Granic. Dina Debeljuha (IDS), zanimala je sanacija propalih banaka za sto je “Vlada iz proracuna izdvojila tri milijarde kuna ili 3.000 kuna po svakom umirovljeniku”. Pitao je ministra financija Borislava Skegru kada ce zastupnici dobiti podatak gdje je nestao taj novac, premda se zna da je dio dobio HDZ. Skegro mu je ostro uzvratio, rekavsi da Debeljuh koristi saborsku govornicu za teske, nicim dokazane objede te “samaranje” Vlade i HDZ-a. “Nema nikakvog novca kojima se HDZ okoristio u tim bankama i Vi bi morali dokazati te tvrdnje prije nego sto ih izricete u izravnom prijenosu”, rekao je Skegro, dodavsi da taj novac nije oduzet umirovljenicima kojih inace ima najvise medju stedisama te da im je, do sada, vraceno 80 posto novca. Svaki dan se iz drzavnoga proracuna doznacuje deset milijuna kuna Agenciji za osiguranje stednih uloga, napomenuo je Skegro. Jesu li Hrvati BiH mlinski kamen o vratu hrvatske drzave, pitao je Anto Kovacevic (HKDU) istaknuvsi da se u posljednje vrijeme sve vise pokusava suspendirati suverenost i konstitutivnost hrvatskog naroda u toj drzavi, a Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma suti o brutalnim pritiscima SFOR-a na Hrvate u Mostaru. Matesa mu je odgovorio da Hrvati BiH ni u kojem slucaju nisu mlinski kamen oko vrata hrvatske drzave, vec su oni po Daytonu konstitutivni dio BiH te im se takva prava moraju i osigurati. “Cinjenica je da medjunarodna zajednica u dijelu u kojem je involvirana u BiH svojim postupcima to ne pokazuje, a akcija SFOR-a radja velike dvojbe oko pravednosti i svrsishodnosti takve politike. Dok ne saznamo rezultate te akcije, drzat cemo da se radi o provokaciji protiv hrvatskoga naroda”, istaknuo je premijer.

* * * 

Predsjednik Tudjman: Tunel Sveti Rok nije bio demagoski trik!

          SVETI ROK / GRACAC - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman prvom je voznjom kroz tunel oznacio zavrsetak radova na proboju tunela Sveti Rok, dijelu buduce autoceste Zagreb-Split, koji je s 5661 metrom duzine najduzi tunel u Hrvatskoj. Krenuvsi sa sjeverne, licke strane tunela Sveti Rok, Predsjednik se zaustavio u tunelu stotinjak metara prije juznog, dalmatinskog izlaza te se susreo s graditeljima, djelatnicima splitskog “Konstruktora” i zagrebacke “Hidroelektre”, cestitao im na pothvatu i za uspomenu se potpisao na zastitnu kacigu. Ispred juznog ulaza u tunel Sveti Rok odrzana je prigodna svecanost na kojoj se dr. Tudjman obratio prisutnim gradjanima. “Evo jos jednog povijesnog dana u okviru stvaranja samostalne nezavisne suverene i medjunarodno priznate Hrvatske. Kad smo zapoceli s kopanjem tunela, mnogi su rekli da je pocetak radova samo demagoski trik. No, nije bio demagoski trik, jer smo mi u velikoj ideji stvaranja samostalne Hrvatske imali na umu da istovremeno moramo stvarati uvjete za teritorijalnu i duhovnu integraciju Hrvatske, onu integraciju koja je bila sprjecavana kako u Austro-Ugarskoj, tako i u bivsoj Jugoslaviji. I zbog toga, vjerujuci u svoju pobjedu i da nas nista na tom putu ne moze sprijeciti ako cemo biti odlucni, pristupili smo otvaranju radova za prokop tunela, onda dok je sjeverni dio tunela jos bio pod jugokomunistickom i cetnickom okupacijom”, rekao je predsjednik Tudjman, dodajuci da je to bio jedini put da se hrvatskom covjeku otvori perspektiva, da mu se da u ruke sudbina i da osiguramo takav razvitak hrvatske zemlje koji se vise nece moci dovesti u pitanje. “Malo je bilo ljudi”, napomenuo je dr. Tudjman, “koji su bili uvjereni da cemo u tome uspjeti. Ali ja sam vjerovao u hrvatskog covjeka koji je u sebi imao svijesti i snage shvatiti da je doslo vrijeme da ostvarimo ono sto stoljecima nismo mogli ostvariti. U bivsoj Jugoslaviji sve su cinili da sprijece povezivanje sjeverne i juzne Hrvatske. Danas smo to promijenili, uzeli smo sudbinu u svoje ruke i znamo da se mozemo odrzati samo ako ostvarimo, ne samo duhovno, vec i teritorijalno jedinstvo svoje domovine. Svi nasi krajevi dali su svoj doprinos usprkos svim onim teskocama koje smo morali prebroditi u otporu jugokomunistickoj i srpskoj agresiji i teskocama koje nam je ta agresija nanijela”, istaknuo je dr. Tudjman. Predsjednik je naglasio da je jedna trecina Hrvatske bila okupirana i razorena uz pomoc inozemnog svijeta koji je zalio za bivsom Jugoslavijom i nije zelio samostalnu Hrvatsku. U pratnji dr. Tudjmana na Svetom Roku bili su i ministar razvitka, useljenistva i obnove dr. Jure Radic, ministar obrane Pavao Miljavac, ministar pomorstva, prometa i veza Ivan Pavlovic, ministar rada i socijalne skrbi Joso Skara, potpredsjednik HDZ-a Nikica Valentic, glavni tajnik stranke Drago Krpina i drugi drzavni duznosnici. Ministar Radic je podsjetio da je tunel Sveti Rok najvazniji objekt na buducoj autocesti Zagreb-Split, koja ce biti izgradjena do 2004. godine. Dr. Radic je istakao da tomu u prilog idu i neki vec potpisani ugovori, te je pozvao predsjednika Tudjmana da sredinom iduceg mjeseca svecano otvori pocetak radova na cesti od Dalmacije prema Zagrebu kod Dugopolja. “Onima koji nude Dalmaciji neka polovicna rjesenja, brze ceste ili poluautoceste, porucujemo da Dalmacija zasluzuje suvremenu punu autocestu, a Hrvatska ima snage to ostvariti. Mozemo zajamciti punu integraciju svih hrvatskih prostora, dakle povezivanje autocestom Goricana s Pulom, Macelja s Dubrovnikom i Bregane s Lipovcem. Sav taj projekt moze i mora najvecim dijelom biti ostvaren u iducih pet godina. To se nece ostvariti poklonom iz svijeta, nego trudom i radom hrvatskog covjeka”, rekao je dr. Radic.

* * *

U akciji MUP-a uhicene 43 osobe za kojima su raspisane tjeralice!

          ZAGREB - “Ovih dana izazvana je velika pozornost pojacanim djelovanjem policije. Posljednjih dana smo, sagledavajuci stanje i procijenivsi da moramo dodatno pojacati rad policije nocu, u suradnji s Drzavnim inspektoratom bili u akciji 'KOR'“, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Ivan Penic. U akciji u Zagrebu sudjelovalo je oko 350 ljudi svih policijskih rodova. U glavnom gradu provedeno je 90 racija, zasjeda ili blokada, a ukupno 735. Utvrdjeno je prekoracenje radnog vremena - ukupno 451, od toga 249 u Zagrebu. Oduzeto je i mnogo oruzja - 19 dugih cijevi, 32 kratkih, 36 hladnog oruzja, osam bombi, sest kilograma eksploziva i 3656 komada streljiva. U trideset slucajeva, od toga 22 u Zagrebu, oduzeta je droga. Devetnaest je oduzetih vozila, medju kojima 13 u Zagrebu. Kazneno je prijavljeno 85, a prekrsajno 3929 osoba. Po tjeralici su uhicene 43 osobe, od toga njih 27 u Zagrebu. “Nismo mogli, niti smjeli objaviti na pocetku u kakvu akciju krecemo jer vjerojatno ne bismo postigli ovakve rezultate. Najavljujem da ce akcija u ovom ili onom obliku, sto se mene tice, biti trajna”, istaknuo je ministar. Najavio je i da ce policija blagovremeno krenuti u kontrolu drzanja i nosenja oruzja. Svima kojima smo nanijeli bilo kakvo zlo, neka se jave, rekao je ministar Penic te dodao: “Zivjet ce ovaj grad i nocnim zivotom, ali postivajuci odluke. Mnogo je pisama u kojima se trazi zastita zbog nepostivanja radnog vremena i tome se mora stati na kraj. Svi inspektori su regularno bili nagovijestili da je radno vrijeme isteklo”. Na pitanje zasto je u akciji bila i specijalna policija, ministar je odgovorio: “Zato sto je oduzimanje oruzja, droge, eksploziva i bombi - specijalni zadatak za koji je zaduzena specijalna policija. Ocjenjujemo da smo sve odradili strucno, profesionalno i ljudski, a operativno je akciju vodio Josko Moric”. “Nakon sto smo temeljito rasclanili sve cimbenike stanja sigurnosti u Zagrebu i svim vecim hrvatskim gradovima, odlucili smo se na operativne akcije radi podizanja razine stanja sigurnosti. Ovaj posao trajat ce jos neko vrijeme, a ritam i nacin akcije mijenjat ce se ovisno o dosegnutim rezultatima i podrucju, a protegnut ce se i na legalno nosenje i drzanje oruzje. Velik je broj ljudi koji to koristi, a nase prosudbe ukazuju da se nosenje i drzanje oruzja kosi sa zakonskim uputama. Dolazit cemo kod osoba za koje znamo da imaju dozvolu i utvrdjivati drze li oruzje u skladu sa zakonom. Svugdje gdje utvrdimo grube prekrsaje, oduzimat cemo oruzje i ponistiti dozvolu. Istodobno u ovom poslu kanimo se ozbiljno baviti i respektabilnom kolicinom ilegalnog oruzja”, rekao je ministar. U nastavku provedbe akcije nece se najavljivati sto ce se gdje i kada raditi, ali ce javnost biti pravodobno obavijestena. Ne izlazimo iz okvira nase mjerodavnosti, posebno je naglasio Penic.

* * *

Svakoj stranci na HTV-u po pet minuta te dvominutni prilozi s pet predizbornih skupova

          ZAGREB - Pravilnik o HRT-ovu pracenju izbora koji je izradilo Vijece HRT-a izazvao je negativne reakcije oporbe, koja mu je najvise zamjerala to sto su ga izradili clanovi Vijeca iz redova HDZ-a, jer je time priznato kako su HDZ i HRT sljubljene institucije. Ni ministri na posljednjoj sjednici Vlade nisu o njemu zauzeli identicna gledista. Sporna je bila odredba prema kojoj se redovite aktivnosti drzavnih duznosnika kandidata ne mogu koristiti u stranacke svrhe, jer bi tako oni imali povlasten polozaj u odnosu prema drugim sudionicima u predizbornim postupcima. Vecina je ministara tu odredbu ocijenila neprimjerenom jer “iako je istina da su ministri u sluzbi gradjana, ministri su i duznosnici stranke koja je sastavila Vladu, pa je normalno da nastupaju i kao ministri i kao clanovi stranke”. Medjutim, ministar Granic zalozio se da se televizijska minutaza posvecena ministrima ipak pribroji minutazi koju je dobio HDZ, pojasnjavajuci kako se ne treba sramiti cinjenice sto je ova Vlada HDZ-ovska, ali da se pritom moraju postovati neki medjunarodni standardi. Kao sto je poznato, pravilnik Vijeca HRT-a o pracenju izbora, medju ostalim, predlaze da sve politicke stranke imaju pravo na pet minuta za predstavljanje svojega predizbornog programa, i to bez posredovanja novinara ili voditelja, a u sklopu zasebne emisije na HRT-u. Nakon sredisnjega Dnevnika predvidjene su zasebne emisije u kojima ce HTV emitirati dvominutne priloge s predizbornih skupova, pa su kandidati prije pocetka sluzbene promidzbe duzni prijaviti do pet svojih najvaznijih skupova. O ostalim skupovima stranaka (kojih takodjer moze biti do pet) HTV ce izvjescivati nakon Dnevnika u 23.30. Predvidjeno je da HTV tijekom jedne emisije ne objavljuje priloge sa dvaju ili vise skupova iste stranke. Sto se tice odredbe o suceljavanju kandidata, predvidjeno je da se po jedan predstavnik istaknutih lista suceljava u izbornoj jedinici u kojoj je lista istaknuta, sto bi HTV emitirao u cijeloj zemlji. Suceljavanje je predvidjeno i za regionalne emisije. Ukljucivanja gledatelja u predizborne emisije nece biti. Takve odredbe ovog pravilnika oporbene stranke ne prihvacaju.

* * *

Nema zivih hrvatskih zatocenika s popisa nestalih iz 1991. i 1992.

          ZAGREB - Ubrzanje identifikacije, podizanje optuznice protiv ratnih zlocinaca, bolja tehnicka opremljenost laboratorij za identifikaciju, dostojno televizijsko pracenje pokopa hrvatskih branitelja - samo su neki od zahtjeva predstavnika udruga zatocenih i nestalih. Obitelji nestalih, kojih je trenutacno 1668, zamolile su hrvatsku Vladu da im se kaze ima li jos zivih s popisa nestalih iz 1991. i 1992. godine, te nakon akcija 'Bljesak' i 'Oluja'. Predsjednik Vladine Komisije za zatocene i nestale, pukovnik Ivan Grujic, odgovorio je da “prema informacijama kojima ja raspolazem zivih zatocenika - nema”. “Svake dvije do tri godine sire se odredjene dezinformacije. Medjutim, posljednji zatocenici oslobodjeni su sest mjeseci nakon akcije 'Oluja'“, rekao je pukovnik Grujic. On je izvijestio obitelji kako ce se izvjesce o nestalima naci na dnevnome redu Vlade i Hrvatskoga drzavnog sabora. Medjutim, obitelji nestalih hrvatskih branitelja zatrazile su da se o tome izvjescu raspravlja svakih sest mjeseci, a ne nakon godinu dana kao do sada. Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak je istaknula da su Vlada i drzava ucinili sve sto su mogle u procesu trazenja, da su u to ukljucena sva ministarstva, da je osiguran novac za ekshumacije i identifikacije, kao i to da je u tijeku nabavka posebnoga stroja za otkrivanje lokaliteta mogucih grobnica. Od sljedece ce godine novac namijenjen Komisiji za nestale biti posebna stavka drzavnoga proracuna, umjesto da se isplacuju kroz Ministarstvo hrvatskih branitelja. Predstavnici udruga nestalih pozalili su se na medjunarodnu zajednicu i upitali imaju li medjunarodni predstavnici u svome mandatu obvezu da pomognu u procesu trazenja. Predsjednik Vladine Komisije za zatocene i nestale im je odgovorio da to jest dijelom u njihovu mandatu i da u Podunavlju Komisija s njima dobro suradjuje. Predstavnici Zavoda za sudsku medicinu Davor Strinovic i Milovan Kubat ponovili su nazocnima da hrvatski medicinski strucnjaci godisnje identificiraju vise od 120 posmrtnih ostataka. Posebna telefonska linija za nestale, 062-111-111, otvorena prije tjedan dana, daje rezultate. Svakodnevno se javlja mnogo ljudi, predstavljajuci se imenom i prezimenom te ostavljaju podatke. Prema najavi Ivana Grujica, za desetak dana ce biti objavljeni prvi rezultati dojava otvorenoga telefona za nestale.

* * * 

Kako danas zivi Vukovar?

          VUKOVAR - Kako su se Srbi drzali u vrijeme okupacije Vukovara? Ne bi li i za njih koji i danas tu zive bilo bolje da se napokon uhite Radic, Mrksic, Sljivancanin i drugi ratni zlocinci koji jos slobodno secu u SRJ? Kakvo je stanje sigurnosti u Podunavlju? Koliko je novca Hrvatska dosad ulozila u obnovu? To su tek neka od pitanja koja je 40 stranih novinara za boravka u Vukovaru postavilo predsjednici Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesni Skare Ozbolt, vukovarskom gradonacelniku Vladimiru Stenglu, predsjedniku Vladine Komisije za zatocene i nestale Ivanu Grujicu, predsjedniku Gradskog vijeca Marku Ceprnji i predsjedniku ZVO-a Milosu Vojnovicu. Skare-Ozbolt je novinare upoznala s misijom UN-a, tijekom mirne reintegracije, procesom normalizacije te povratka i obnove. Naglasila je da se oko 60 posto prognanih Hrvata vratilo svojim domovima u Podunavlju, kao i 66.000 Srba iz SRJ i BiH. Dvije godine nakon mirne reintegracije, u Podunavlju vise nema sigurnosnih problema, a najveci je problem minirano zemljiste i teski ekonomski uvjeti zivljenja. Hrvatska je na svim oslobodjenim podrucjima vlastitim novcem obnovila 80.000 razorenih kuca, a jos najmanje 2,5 milijarde dolara treba uloziti u obnovu stambenih jedinica i gospodarstva. Od 1991. do kolovoza ove godine u zbrinjavanje hrvatskih prognanika, bez obnove i povratka, drzava je ulozila 1,7 milijardi dolara. Na upit koji su razlozi odlaska Srba s tih prostora, Vojnovic je kazao da su to uglavnom ekonomski razlozi, ali u odredjenoj mjeri i politicko-sigurnosni, te da bi ukupna politika intenzivnije trebala djelovati na otklanjanju prepreka. Moric je podsjetio da je hrvatska policija nakon odlaska UNTAES-a u samo sest mjeseci od Srba u Podunavlju prikupila 62 kamiona ilegalnog oruzja, rucnih raketnih lansera, pusaka, mina, streljiva... “Ni danas stanje sigurnosti nije idilicno, ali nije nigdje. No, ovaj se prostor vise ni po cemu ne razlikuje od ostalih hrvatskih podrucja, a u nekim stvarima stanje je ovdje cak i bolje no drugdje”, rekao je Moric, dodavsi da se “nitko na ulicama ne naganja, nema organiziranih pritisaka ni na jednu ni na drugu stranu i nitko nikome ne prijeti”.Na upit novinara kako su se Srbi ponasali u vrijeme okupacije Vukovara, Vojnovic je odgovorio: “Znatan broj Srba iz raznih je razloga napustio grad prije oruzanih sukoba, dio je ostao, dio se ukljucio u sastave tadasnje JNA i TO, a dio je prozivio u gradu sve sto i drugi”. Reagirajuci na tu izjavu i kao zatocenik srpskih koncentracijskih logora, gradonacelnik Stengl je uzvratio da su svi koji su se tad nasli u Vukovaru bili u nezavidnoj situaciji, i Hrvati i Srbi. “Onog casa kad je grad okupiran, Srbi su okrenuli plocu, osim casnih iznimaka. Ljude su odvajali na Srbe i nesrpsko stanovnistvo, i to su cinili uglavnom oni koje smo u podrumima hranili u vrijeme granatiranja”. Vesna Skare Ozbolt kazala je da se samo na istini i pravdi moze temeljiti uspostava normalnog zivota u Podunavlju te da je upravo zato otvorena posebna telefonska linija u Zagrebu na koju se anonimno mogu javiti svi koji nesto znaju o jos 1.668 nestalih Hrvata i grobnicama u koje su pokopani ubijeni.

* * *

Racan i Budisa u posjetu Velikoj Britaniji

          ZAGREB - Predsjednici SDP-a i HSLS-a, Ivica Racan i Drazen Budisa, boravili su od 19. do 23. listopada u radnom posjetu Velikoj Britaniji, u organizaciji britanskog Ministarstva vanjskih poslova. Racana i Budisu primio je tijekom posjeta ministar vanjskih poslova Robin Cook, ministrica za medjunarodni razvoj Clare Short, ministar trgovine John Spellar, a sastali su se i s drzavnim ministrom za oruzane snage u Ministarstvu obrane Richardom Cabornom, te drugim uglednim predstavnicima britanske sluzbene politike. Pri susretu s dvojicom hrvatskih oporbenih vodja u Foreign Officeu, Robin Cook raspitivao se hoce li predsjednik Tudjman priznati rezultate izbora ako pobijedi oporba. Bilo je to u sklopu rasprave o tome kako teku izborne pripreme, te o tome sto se cini da izbori budu fer i posteni. U razgovoru s hrvatskim novinarima, kao i prilikom kasnijeg izlaganja za novinare, politologe i diplomate u Kraljevskom institutu za medjunarodne odnose, Racan i Budisa izrazili su uvjerenje da ce izbori biti fer, a da ce se njihovi rezultati postivati. To su svoje uvjerenje opetovano naglasavali. U razgovoru s Cookom, ukazali su medjutim i na “sve moguce posljedice u Hrvatskoj te regiji kada se to slucajno ne bi dogodilo”. Ranije, najavljujuci Budisin i Racanov dolazak, domacini su pak naveli da je cilj njihovog posjeta jacanje politickih veza Hrvatske i Britanije, te pruzanje prilike hrvatskim oporbenim vodjama da iznesu svoj alternativni politicki program. Nakon susreta s Cookom, Racan je hrvatskim novinarima izjavio: “Ako sljedeci izbori budu pravedni i posteni i ako predsjednik Tudjman prizna rezultate izbora, Hrvatskoj ce se vrata Europe i svijeta otvoriti”. Neposredni prioriteti dvojice oporbenih celnika jesu ulazak u svjetsku trgovinsku organizaciju i nakon toga Partnerstvo za mir, a dugorocnije i u EU te NATO. U razgovoru s hrvatskim novinarima u Londonu, Racan i Budisa nisu zeljeli ulaziti u spekulacije o mogucim odnosima s drugim strankama. No kazali su da bi, cak i kada bi njihove stranke na izborima same osvojile dovoljno glasova za formiranje vlade, jos uvijek od kolega iz oporbene sestorice trazili da sudjeluju u vladi. Nisu, medjutim, bili spremni elaborirati smatraju li da bi bila moguca suradnja s HDZ-om. Budisa je prigodom predavanja u Kraljevskom institutu za medjunarodne odnose u Chatam Houseu u Londonu rekao sljedece: “Nas ceka kohabitacija na hrvatski nacin i nitko ne zna kako ce se ona ostvariti”. Naglasio je da Predsjednikov mandat traje jos dvije godine, kao i mandat drugog doma hrvatskog Sabora, te ustvrdio da vladajuca stranka ima utjecaja u vojsci, policiji i sudstvu. Racan je, medjutim, u Chatham Houseu kazao: “Vjerujemo da Hrvatska ima dovoljno demokratskih snaga da prihvati rezultate izora i tamo gdje Predsjednik Republike nije dovoljno jasan, narod ce biti jasan”.
Odabrala i pripremila: Natasa S. Besirevic

* * *

Nanci Ivanisevic primila madjarske Hrvate

          ZAGREB - Ministrica prosvjete i sporta Nansi Ivanisevic primila je predstavnika Hrvatske drzavne samouprave u Madjarskoj u sklopu njihova boravka u Zagrebu u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova.
          Predsjednik Samouprave Mijo Karagic i njegov zamjenik Stipan Karagic upoznali su ministricu s organiziranjem tamosnjih Hrvata te s dosadasnjim oblicima suradnje Hrvatske samouprave i Ministarstva prosvjete i sporta, koju su ocijenili uspjesnom. Nakon razgovora, gosti su izrazili nadu da ce ministrica Ivanisevic posjetiti tamosnje Hrvate.
(H)

G O S P O D A R S T V O

Sto ce nakon Atlasa i Hotela Argentina kupiti Andronik Luksic?

          ZAGREB - Cileanski Hrvat Andronik Luksic (ili Andronico Luksich) nakon pet i pol godina pauze nastavio je u Hrvatskoj siriti svoj poslovni sustav. Naime, upravo je toliko proslo otkad je njegova tvrtka Southern Breweries Establishment iz Vaduza kupila Karlovacku pivovaru, pa do nedavne kupnje dionica dubrovackog Atlasa i Hotela Argentina. Naklapalo se svojedobno i da ce Luksic od Kutline Globus grupe preuzeti i splitsku Jadransku pivovaru, te kasnije i koprivnicku Panonsku pivovaru, ali na govorkanjima je zasad i ostalo. U medjuvremenu, okrenuo se turizmu. Karlovacka pivovara (najveca u Hrvatskoj) na nezadovoljstvo mnogih prodana je Luksicu po iznimno povoljnoj cijeni - 30 posto dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju placeno je tada samo 10,7 milijuna njemackih maraka, a vrijednost tvrtke bila je procijenjena na pedesetak milijuna. To se tada obrazlagalo promocijom stranih ulaganja u Hrvatskoj. Potom je postupnim otkupom dionica od malih dionicara Luksiceva tvrtka postala vlasnikom sedamdesetak posto dionica visokoprofitabilne i jedne od rijetkih zdravih tvrtki u Karlovackoj zupaniji. Pivovara i u danasnjem gospodarskom okruzenju iznimno dobro posluje, a za 1998. godinu odbacila je 52 milijuna kuna dobiti, od cega je 25,85 milijuna kuna namijenjeno za dividende. Cinici tvrde da se upravo dividendama Karlovacke pivovare nastavlja Luksiceva ekspanzija u Hrvatskoj, javlja Vjesnik. Prvo se u kolovozu ove godine dogodilo preuzimanje dubrovacke putnicke agencije Atlas - Privredna banka prodala je 55,45 posto dionica Atlasa za 26,48 milijuna kuna. Potom su prije desetak dana PBZ i Drzavna agencija za sanaciju banaka i osiguranje stednih uloga za 35,6 milijuna kuna prodale Luksicu svoje udjele (ukupno 71,45 posto dionica) u dubrovackim Hotelima Argentina. Kako je ustvrdio predsjednik Uuprave PBZ-a mr. Bozo Prka, postignuta je vrlo dobra prodajna cijena - 90 posto nominalne vrijednosti dionica. Paralelno s tim transakcijama, ponovno su glasnijima postale spekulacije da je Luksic zainteresiran za preuzimanje i drugih turistickih tvrtki, ponajprije porecke Plave lagune, Anite iz Vrsara, Lagune iz Novigrada i drugih. Zasad je sigurno da se o kupnji pregovara i da je PBZ raspolozena za prodaju svojih udjela u tim tvrtkama. Iako su prodaja Atlasa i Hotela Argentina za domace prilike nemale transakcije, njihova je vaznost u odnosu na novac koji obrcu Luksiceve juznoamericke tvrtke jedva primjetna, kao sto i sadasnja vrijednost Luksicevih tvrtki u Hrvatskoj predstavlja sitnis u odnosu na velicinu njegove ukupne imovine. Naime, u ovogodisnjoj rang ljestvici 500 najbogatijih ljudi na svijetu, koju je objavio casopis Forbes, Luksic je sa svojih milijardu i pol americkih dolara imovine na 333. mjestu. Njegov poslovni imperij, medju ostalim, cine najveca cileanska pivovara Compania Cervecerias Unidas S.A. (CCU), posjeduje drugu po velicini pivovaru u Argentini, trecu po velicini cileansku vinariju, koja je i najveci proizvodjac mineralne vode. U 1997. su godini ove tvrtke, koje zaposljavaju vise od pet tisuca ljudi, ostvarile 595,4 milijuna dolara prometa, odnosno 85 milijuna dolara dobiti. Nadalje, Luksic je vlasnik i Quinenco S.A., tvrtke koja proizvodi bakar i aluminij, ambalazu, a bavi se i distribucijom hrane. Takodjer u sklopu spomenute cileanske pivovare (CCU) proizvodi i pivo, vino i bezalkoholna pica.

* * *

Koliko ce HT poskupiti svoje usluge?

          ZAGREB - Telekomunikacije predvidjaju postupni porast cijena telefonskih usluga u unutarnjem prometu do 2003. godine, te njihov pad u medjunarodnom prometu. Naime, Hrvatske telekomunikacije pitanje cijena telefonskih usluga ima rijeseno putem koncesijskog ugovora s drzavom. Tim ugovorom je predvidjeno postupno poskupljenje lokalnih telefonskih poziva zbog toga sto Hrvatska pripada tranzicijskim zemljama s najjeftinijim lokalnim tarifama, a istovremeno ima vise cijene medjunarodnog telefonskog prometa. To znaci da su dosad lokalne razgovore subvencionirali oni medjunarodni. Sto nakon odabira strateskog partnera (Deutsche Telekoma), sasvim sigurno vise nece biti dugo odrzivo. Uz to, 2003. godina je krajnji rok za liberalizaciju telekomunikacijskog trzista u svijetu. HT do tog roka ima zajamcen monopol na fiksnu telefonsku mrezu u Hrvatskoj, te mogucnost da sto spremnije doceka dolazak konkurencije. Prema tome valja ocekivati i povecanje cijena u medjuzupanijskom telefonskom prometu. Bude li se Deutsche Telekom pridrzavao svoje ponude za 35 posto dionica HT-a, 2003. godine je predvidjeno povecanje medjuzupanijske tarife s 0,25 kuna po minuti na 0,38 kuna. Ta bi cijena ostala nepromijenjena do 2008. godine, s tim da su planovi HT-a da cijena 2003. godine bude 0,35 kuna po minuti razgovora, a 2008. godine - 0,28 kuna. Dalje, DT predvidja da bi tarife za lokalne razgovore, unutar jedne zupanije, trebale 2003. godine porasti sa sadasnjih 0,05 kuna po minuti na 0,13 kuna, a 2008. godine na 0,17 kuna. HT pak planira tarifu od 0,11 kuna 2003. godine, a 2008. godine od 0,10 kuna za lokalne tarife. To znaci da su cijene iz ponude DT-a gotovo dvostruko vece od onih HT-a. Osim skupljih domacih minuta, medjunarodni telefonski razgovor bi ubuduce bio znatno jeftiniji. Tako DT planira da 2003. godine medjunarodna tarifa sa sadasnje tri kune padne na oko jednu kunu, a 2008. godine minuta medjunarodnog telefonskog razgovora kostala bi tek 0,80 kuna. Sto se tice poziva iz fiksne telefonske na mobilnu mrezu, tu bi takodjer trebalo doci do znatnih promjena. DT planira da bi ti pozivi 2003. godine trebali najprije poskupjeti (1,20 kuna), a potom pojeftiniti 2008. godine na (0,90 kuna). Do znacajnih promjena trebalo bi doci i kod mjesecne pretplate i telefonskog prikljucka. Naime, sadasnju cijena telefonskog prikljucka u iznosu do 500 kuna, DT planira do 2003. godine sniziti na 250 kuna. HT je imao u planu zadrzati sadasnju cijenu telefonskog prikljucka sve do 2008. godine. No, kad je rijec o telefonskoj pretplati, DT drzi da bi je trebalo odmah povecati sa sadasnjih 40 na 70 kuna. Osim toga, DT je u svojoj ponudi predvidio 2003. godine ukidanje nacionalne Mobitel mreze (pozivni broj 099), ali i otpustanje viska uposlenih radnika na HT-u. Naime, u Hrvatskom sindikatu poste i telekomunikacija boje se da se i u Hrvatskoj ne ponovi madjarsko iskustvo s DT-om, gdje je ovaj otpustio nekoliko tisuca radnika.

* * *

U Hrvatskoj 1.345.214 zaposlenih

          ZAGREB - U Hrvatskoj je u kolovozu bilo 1.345.214 zaposlenih, sto je na razini prethodnog mjeseca, podatci su Drzavnog zavoda za statistiku. Od toga je zaposlenih u pravnim osobama 1.033.577, sto je neznatno manje (0,1 posto) u odnosu na srpanj, dok je zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo 212.627 ili 1,3 posto vise nego u mjesecu prije. Po podatcima preuzetima iz evidencije osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kolovozu je bilo 99.010 aktivnih osiguranika individualnih poljoprivrednika, sto je 1,6 posto manje nego u srpnju. Najveci pad broja zaposlenih u prvih je osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prosle zabiljezen u hotelima i restoranima (10 posto), gdje je zaposleno 43.813 uposlenika. Uslijed sezonskog karaktera te djelatnosti broj zaposlenih u hotelima i restoranima u kolovozu je ipak bio 2,8 posto veci nego u srpnju, kao i u gradjevinarstvu, koje je u kolovozu zaposljavalo 68.950 djelatnika ili 0,2 posto vise nego u prethodnom mjesecu. Vece smanjenje broja zaposlenih u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prosle zabiljezeno je u preradjivackoj industriji (5,7 posto), koja zaposljava najvise djelatnika (256.548). Sijedi trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kucanstvo (5,5 posto), prijevoz, skladistenje i veze (4,8 posto) te poslovanje s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (4 posto). Porast broja zaposlenih u usporedbi prvih osam mjeseci ove i prosle godine ostvaren je u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (1,8 posto), opskrbi elektricnom energijom, plinom i vodom (0,4 posto) te zdravstvenoj zastiti i socijalnoj skrbi (0,3 posto).

* * *

U Hrvatskoj do rujna 2,9 milijuna stranaca

          ZAGREB - U Hrvatskoj je u prvih osam ovogodisnjih mjeseci zabiljezeno 3,9 milijuna turistickih dolazaka, sto je 14 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podatcima Drzavnog zavoda za statistiku, stranaca je bilo 2,9 milijuna, odnosno 18 posto manje, a domaci turisti 993 tisuca ili tri posto manje. U prvih je osam mjeseci zabiljezeno 22,8 milijuna nocenja, odnosno 16 posto manje nego lani. Pritom su strani turisti ostvarili 18,5 milijuna nocenja ili 18 posto manje, a domaci 4,4 milijuna ili dva posto manje. Samo u kolovozu registrirano je 1,4 milijuna turistickih posjeta, sto je 16 posto manje nego u kolovozu prosle godine. U tom je mjesecu ostvareno i 9,7 milijuna nocenja, odnosno 15 posto manje. Na prvom su mjestu medju inozemnim turistima, i po broju dolazaka i ostvarenih nocenja, gosti iz susjedne Slovenije. Za razliku od vecine hrvatskom turizmu vaznih emitivnih zemlja, slovenskih je turista bilo vise nego lani. Tako je u prvih osam mjeseci ove godine bilo 623.840 gostiju iz Slovenije, sto je sest posto vise nego u istom proslogodisnjem razdoblju, a ostvarili su 3,9 milijuna nocenja ili cetiri posto vise nego lani. Istodobno, osjetno je, za 31 posto bilo manje gostiju iz Italije (456.008), a za toliko posto smanjen je i broj nocenja (2,3 milijuna). Osjetno je zaostajanje i njemackih turista koji su ostvarili 430.996 dolazaka, odnosno 28 posto manje, te 3,7 milijuna nocenja sto je smanjenje od 25 posto.

K U L T U R A

Generalna skupstina europske udruge festivala

          DUBROVNIK - U Dubrovniku se od 20 do 24. listopada odrzala Generalna skupstina europske udruge festivala. Tom prigodom se okupilo vise od osamdeset sudionika. Skupstina se bavila ranom glazbom, festivalima i multikulturalnoscu, suvremenom glazbom, te buducnoscu teatra.
          Udruga glazbenih festivala, ciji je Dubrovnik clan od 1956. godine, okuplja 75 clanova, no uskoro se ocekuje povecanje clanova buduci ce im se pridruziti i udruzenja iz Poljske, Ceske, Francuske, Finske, Svedske, te Norveske.

* * * 

700 godina Sibenske biskupije

          ZAGREB - U povodu 700-te obljetnice Sibenske biskupije, u cetvrtak, 21. listopada u zagrebackoj galeriji "Klovicevi dvori" otvorena je izlozba Na slavu Bozju. Izlozbu je u nazocnosti mnogih posjetitelja otvorio ministar kulture mr. Bozo Biskupic. Na izlozbi je prikazano vise od 400 eksponata koji prikazuju povijesni razvoj Sibenske biskupije, kao i sakralnu umjetnost nastalu na spomenutim prostorima. Izlozeni eksponati imaju utjecaj svih europskih stilova od romanike do danas i svjedoce o bogatoj povijesno-kulturnoj bastini grada.
          Stoljetna borba Sibencana za dobivanje vlastite biskupije okrunjena je uspjehom 1298. godine, kada je papa Bonifacije VIII proglasio Sibensku biskupiju. Sibenik je tom prigodom dobio status grada. Mnogobrojni izlozeni dokumenti i fotografije svjedoce o ulozi Katolicke crkve u cjelokupnom zivotu Biskupije, kao i o radu najistaknutijih biskupa, te osnivanju crkvenih redova. Crkvena je umjetnost predstavljena na spomenicima arhitekture, kiparstva, slikarstva, kao i predmetima liturgijske uporabe nastalih na podrucju Sibenske biskupije tijekom sedam stoljeca, a posebice je, 15. stoljeca za grad bilo najplodonosnije razdoblje, koje je dovelo do procvata u svim granama umjetnosti, narocito graditeljstva jer su tada Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac podigli najvazniji renesansno-goticki spomenik, katedralu sv. Jakova.

* * *

Dodijeljene dramaturske nagrade Hrvatskog radija

          ZAGREB - U prostorijama Hrvatskog radija, u utorak, 19. listopada, Ivici Buljanu i Daliboru Foreticu dodijeljena je Nagrada "Petar Brecic". Buljan i Foretic su prvi laureati spomenute Nagrade. Naime, Nagradu je u veljaci ove godine utemeljio Hrvatski radio u spomen na dugogodisnjeg djelatnika i urednika Redakcije kulture, znanosti i religije, esejista i dramaturga, Petra Brecica. Suutemeljitelj Nagrade je Skolska knjiga. Nagradu u vrijednosti od 20.000 kuna nagradjeni su ravnopravno podijelili, a urucila im ju je Ivanka Lucev, glavna urednica Hrvatskoga radija.
          O zivotu i djelu Petra Brecica, kao i o razlozima utemeljenja te nagrade govorili su urednica Redakcije za kulturu, znanost i religiju Hrvatskoga radija Djurdja Mackovic, umjetnicki direktor HRT-a Petar Selem i predsjednik Nadzornog odbora "Skolske knjige", Ante Zuzul. Tom prigodom je Zuzul istaknuo kako se nagrada dodjeljuje u zelji da se nagrade talentirani mladi ljudi, kao i svi oni koji zele dati doprinos u hrvatskoj kulturi.

* * *

Slike Tonke Petric za pomoc djeci Hrvatske

          ZAGREB - U galeriji "Klovicevi dvori" otvorena je retrospektivna izlozba preminule slikarice Tonke Petric. Izlozbu je priredila Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske, kao spomen na umjetnicu i zahvala za sve darovane slike spomenutoj Zakladi. Naime, umjetnica je za zivota darovala Zakladi 480 djela. Izlozbu je 19. listopada otvorio ministar kulture Bozo Biskupic, a trajat ce do 7. prosinca nakon cega ce izlozba biti preseljena u Pariz. Prigodom otvorenja izlozbe celnica Zaklade Ankica Tudjman je zahvalila "Klovicevim dvorima" na susretljivosti prilikom otvaranja izlozbe i monografiji nedovoljno poznate slikarice Petric. Na izlozbi je izlozeno 60 najreprezentativnijih ulja, crteza i tempera iz bogatoga slikaricinog opusa, a koja je Tonka Petric posljednjom voljom namijenila stradaloj djeci Domovinskog rata.

* * *

Medjunarodni dani jazza

          ZAGREB - U maloj dvorani "Vatroslav Lisinski, u Zagrebu su od 19. do 22. listopada odrzani 9. medjunarodni dani jazza “Zagreb ’99.”. Ova znacajna glazbena manifestacija odrzava se u organizaciji Jazz kluba Zagreb i Hrvatskog drustva skladatelja. U izboru umjetnickog direktora Mladena Mazura tijekom festivalskih dana predstavilo se sedam europskih jazz sastava. Organizator se pobrinuo da program bude raznolik pa su tako, uz domace jazz glazbenike, nastupili i jazzisti iz Madjarske, Austrije, Italije, ali i daleke Australije. Spomenutu manifestaciju su otvorili domacini, kvintet "B. P. Club All Stars" u kojem uz nase jazziste Boska Petrovica, te Nevena Frangesa i Maria Mavrina, sada nastupaju dvojica poznatih glazbenika, engleski bubnjar Martin Drewa te slovenski gitarist Primoz Grasic. Te veceri nastupio je Trio Davida Gazarova, poznatog po dobrotvornim kocertima tijekom Domovinskog rata. Drugog dana Festivala zagrebackoj se publici predstavio sastav modernih madjarskih jazzista pod imenom "Kvartet B" koji svira etno jazz, te austrijski ansambl tradicionalnog jazza i swinga “Old Stoariegler Dixielandband”. Navedeni austrijski sastav je bio najveca atrakcija Festivala, jer prigodom svog nastupa koriste pomagala poput budilice, pistolja, djecjih truba, a ujedno su i jedini sastav koji je izveo vokalni jazz. Nastupio je i njemacki “Duo Ignatzek-Poser”, u kome sviraju klavirist Klaus Ignatzek, te vibrafonist i marimbist Florian Poser. Talijanski jazz predstavio je “Kvintet Romana Mussolinia”, kojemu je to bilo prvo predstavljanje pred zagrebackom publikom. Posljednjeg dana jazz festivala u cjelovecernjem programu je nastupio "Austrian Jazz Composers Orchestra", koji je izvodio skladbe svojih clanova, a takodjer i skladbu naseg skladatelja, Antuna Tomislava Sabana koja nosi naslov "Zagreb 1999".
          S obzirom na uistinu raznoliki program ovogodisnjih Medjunarodnih dana jazza, ljubitelji te vrste glazbe zasigurno su i ove godine pronasli nesto za sebe.

«««Povratak na sadrzaj