POVODOM PRIJEDLOGA IZBORNOG ZAKONA U BiH

“Ispod tepiha” se rusi Dayton?

Pise: Andjelko Perincic

          U susjednoj su Bosni i Hercegovini opci izbori jos godinu dana daleko, a opcinski pola godine, ali je ovih dana stigao do javnosti prijedlog stalnog izbornog zakona, koji inace, kasni pune tri godine. Prijedlog su, pravili manje domaci, a vise medjunarodni pravnici. Suprotno ranijim najavama, prema novom prijedlogu zakona, tri clana drzavnoga Predsjednistva nece se birati na cijelom teritoriju, u oba entiteta, sto znaci da primjerice Srbi ipak nece moci utjecati na izbor hrvatskog clana. Druge novosti, u najmanju su ruku neuobicajene i dvojbene za demokratske izbore, ali su i ociti temelj izbornom inzenjeringu. Zakonom su muslimani dovedeni u povoljniji polozaj i ipak ce moci utjecati na izbor hrvatskog clana Predsjednistva. Zato zakon ugrozava demokratska prava preostalih Hrvata u Bosni i Hercegovini i de facto rusi dogovor iz Daytona.
          Naime, u muslimansko - hrvatskoj federaciji biraju se dva clana Predsjednistva. Kako su tijekom i nakon rata Hrvati odlazili iz BiH, a Muslimani dolazili u nju iz danasnjega srpskog entiteta, etnicki je omjer posljednjih godina bitno poremecen. Muslimanska brojnost u ukupnom birackom tijelu dopusta im da nadpolovicnom izaberu svog favorita i da, ako se dobro organiziraju, preostale glasove dadu hrvatskom kandidatu koji odgovara njima a ne hrvatskom narodu. To, recimo moze biti Hrvat, kandidat SDP-a, umjesto kandidata HDZ-a, koji je na terenu ocito i dalje najjaci u hrvatskom birackom tijelu.
          Druga novost jest pravilo da trecinu potpisa za kandidaturu stranke ili samostalnog kandidata treba prikupiti u drugom entitetu. Recimo za clana Predsjednistva potrebno je imati tri tisuce potpisa, od cega tisucu u entitetu koji nije prebivaliste kandidata! Nakon toga, samo ce najjaci moci doci na sluzbenu izbornu listu, jer manji ocito nece moci skupiti toliko potpisa u drugom entitetu. Primjerice, srpski radikali tesko ce dobiti tisucu glasova u Federaciji, uostalom, kao i vjerojatno Hrvatska stranka prava u srpskom entitetu. Kada biraci budu obavljali svoje pravo oni nece dati glas svojem kandidatu, nego ce praviti “top-listu” svih kandidata. Izjasnjavat ce se naime tko je njihov prvi favorit, pa drugi, treci i tako do kraja liste. Zbrajanjem pojedinacnih glasova ce se stvoriti “top - lista” cijelog birackog tijela. S nje ce sukladno slovu izbornog zakona otpadati najslabiji, a njihovi ce se glasovi proporcionalno dodavati onim jacima.
          Za tocnu prognozu o tome tko ce nakon izbora sjesti u klupe drzavnog parlamenta bit ce pak potrebno solidno znanje matematike, uz uvjet da procedura i pravila izborne igre budu razumljiva onome tko bude racunao. Prosjecan birac nema sanse shvatiti cijeli zamrseni sustav, a to moze biti novi povod inzenjeringu u reziji Muslimana ili cak i medjunarodnih cimbenika koji ce i dalje nadgledati izbore. Bizarna je, pak, novost, da najmanje trecinu zastupnickih kandidata moraju ciniti zene i to na svakom trecem mjestu.
          Formalno, nista nije u suprotnosti s Ustavom i Daytonom, jer se za sve funkcije na razini cijele drzave duznosnici biraju u entitetima. Ipak, dogradnja pravila usmjerena je izbornim inzenjeringom i time direktno suprotna Daytonu koji govori o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, a ne o nadglasavanju jacega! Ako se pravila zbog bilo cijeg otpora ne usvoje, visoki predstavnik medjunarodne zajednice Petrisch, vec je najavio da ce ih nametnuti snagom svoje funkcije, sto po ovlastima koje su mu dane - moze! U tom slucaju nije nerealno istaknuti ni hrvatski zahtjev za vlastitim entitetom, premda je mogucnost da se to ostvari u doglednoj buducnosti, dok Bosnom i Hercegovinom upravljaju medjunarodni posrednici - ipak ravna nuli.

«««Povratak na sadrzaj