RAZGOVOR S DAVOROM PAVUNOM, POZNATIM HRVATSKIM FIZICAROM SA SVICARSKOG INSTITUTA ZA TEHNOLOGIJU

Dijaspora misli zapadnjacki a dise hrvatski

Treba porazgovarati s dijasporom koja u svakom podrucju ima izvrsnog strucnjaka u Americi i u Europi, koji, nezavisno od strucnjaka u domovini, u svakoj prilici moze dati jednu viziju koja je blaza prema Hrvatskoj. Zapadni menadzer gleda na Hrvatsku sa stanovista dobitka; i dijaspora gleda realno, ocima zapadnog covjeka ali i s duhom Hrvata

Mi moramo nasim ljudima pruziti nadu i pokazati im da nisu nista losiji od onih tamo na tzv. Zapadu, koji je ustvari opterecen svim mogucim problemima. Hrvatska dijaspora takodjer moze pomoci nasoj integraciji u svjetsko gospodarstvo i svjetsku podjelu rada. Tu vidim spoj te dvije Hrvatske, i buducnost Hrvatske za koju sam veliki optimist

Pise: Vladimir P. Goss

          “Predstavite me jednostavno kao gospodina Pavunu, bez titula kojih imam dovoljno, jer kad se obracam covjeku s ‘gospodine’, osjecam da osobi dajem bozanske kvalitete”, rekao nam je na pocetku nas sugovornik, po struci fizicar, koji je diplomirao u Zagrebu, doktorirao u Engleskoj i, nakon kracih boravaka u raznim zemljama, ukljucujuci Francusku, smjestio se na Institutu za tehnologiju u Lausannei u Svicarskoj. Uz fiziku, zadnje se vrijeme bavi, kako sam kaze, “ekonomijom kako bih bolje shvatio kako pomoci domovini u teskoj gospodarskoj situaciji u poslijeratnom razdoblju”.
          • Mnogo putujete, cesto zalazite u SAD, i, naravno, u domovinu.
          -Vodim jedan svicarski projekt u Wisconsinu. Dobro poznajem Ameriku, ali puno predajem i drugdje. Bio sam u Japanu, savjetnik sam u Juznoj Koreji. Supruga mi je Fancuskinja, pa tako dobro poznajem i francuski sustav. Mogu reci da zaista dobro poznajem svjetske prilike i u znanstvenom i u kulturoloskom smislu — ukljucujuci i sredista moci.
          -U Hrvatsku sam dolazio i u proslom sustavu, iako nikad nisam mogao podnijeti komunisticki boljsevizam. Uvijek sam odrzavao veze s kolegama fizicarima, a odnedavna i s onima u drustvenim znanostima, konkretno na Institutu “Ivo Pilar”, a i sire. U Hrvatsku dolazim i u posjet obitelji. Upravo sam izabran za vanjskog suradnika Instituta za fiziku hrvatskog Sveucilista.
          • Jako ste se angazirali i na Internetu, gdje suradjujete s nizom aktivista koji nastoje povezati Hrvate u svim dijelovima svijeta.
          -Prije dvije godine Centar za strateske studije organizirao je u Zagrebu skup o dijaspori. Sudjelovao je niz istaknutih ljudi iz dijaspore koji su jasno rekli: postoji inozemna Hrvatska, koja nije sasvim zadovoljna napretkom Hrvatske nakon rata, sto je i realno i nerealno. Nerealno stoga sto su strahote rata bile goleme, a realno zato jer iseljena Hrvatska zeli pomoci domovini buduci poznaje Zapad i svjetska trzista i zna na prirodan nacin hrvatskom narodu objasniti kako se mogu i trebaju uspostaviti veze za dobrobit Hrvatske.

Sto je “Croatia Net 2001 Plus”
          • Na koji nacin?
          -Prvo, ne mozemo vratiti cijelu inozemnu Hrvatsku u domovinu, no napravili smo jednu mrezu na Internetu, gdje su se iskusni Hrvati u inozemstvu spontano povezali na nivou borbe protiv inozemnih centara moci koji nisu naklonjeni Hrvatskoj, i na sirenju nase kulture. U realnom vremenu brzo provodimo koordinaciju, pomazemo jedni drugima i radimo planski. Postoji odredjena strategija i vizija napretka Hrvatske. Djelujemo na dragovoljnoj osnovi, a ime nam je “Croatia Net 2001 Plus”.
          • Iseljena Hrvatska pomaze domovinsku Hrvatsku, ali je i kriticna. Sto bi u ovom casu trebalo uciniti da Hrvatska zaista krene u sigurniju i zdraviju buducnost?
          -Tri stvari: treba povezati strucnjake s poslovnim dijelom Hrvatske, u krajnjoj liniji s Vladom RH - omoguciti pristup do, recimo, premijera Matese ili ministra Skegre. Mi ne mozemo na jednoj “maloj ekonomiji” kao sto je Hrvatska, s prihodom od 4.000 dolara po glavi stanovnika, stvoriti zapadnoeuropsku ekonomiju, kad znate da gotovo 75 posto pucanstva zapravo ne radi — 35 posto su mladi, 25 posto su umirovljenici, 20 posto nezaposleni. Medjutim, Hrvatska moze postati ulagac u globalnom kapitalizmu. Nitko ne sprjecava Hrvatsku, kao niti nas kao pojedince, da s malim novcem kupujemo dionice stranih tvrtki. To nije veliki rizik, jer ne ulazete vise od jedan posto nacionalnog dohotka.
          Drugo, treba porazgovarati s dijasporom koja u svakom podrucju ima izvrsnog strucnjaka, u Americi i u Europi, koji, nezavisno od strucnjaka u domovini, u svakoj prilici moze dati jednu viziju koja je blaza prema Hrvatskoj. Zapadni menadzer gleda na Hrvatsku sa stanovista dobitka; i dijaspora gleda realno, ocima zapadnog covjeka ali i s duhom Hrvata. Dakle, dijaspora moze dati vrlo konkretne i korisne savjete. U Hrvatskoj ne postoji svijest da se u Kaliforniji moze vrlo skupo prodavati geneticki netaknuta hrana ili bioloski potpuno cista hrana. Hrvatska je idealna poljoprivredna zemlja za takve proizvode, sto bi se - recimo iz Podravke - moglo slati izravno zrakoplovima u Kaliforniju gdje postoji trziste. Mogao bih Vam dati niz primjera kako Hrvati iz dijaspore vide prilike, a hrvatski poslovni ljudi, ili Vlada, to uopce ne vide. Iako nas mnoge ustanove zaobilaze jer nas Europa i Zapad u mnogocemu ucjenjuju, mi mozemo djelovati posvuda poznanstvima i cak kontaktima u privatnom sektoru.
          Zadnja je komponenta potpunog budjenja nacije. Hrvatska je nacija jos potpuno hipnotizirana socijalizmom. Duh se jos nije oslobodio prijasnjeg sustava. Pa, meni je samom trebalo dvanaestak godina u inozemstvu da se oslobodim od tog nacina misljenja — strah od bogatstva, slobode, stvaralastva. Tu dijaspora moze mnogo pomoci. Koji put se osjecam kao neki propovjednik pri susretima u domovini s prijateljima i rodbinom. Mi moramo nasim ljudima pruziti nadu i pokazati im da nisu nista losiji od onih tamo na tzv. Zapadu, koji je ustvari opterecen svim mogucim problemima. Hrvatska dijaspora takodjer moze pomoci nasoj integraciju u svjetsko gospodarstvo i svjetsku podjelu rada. Tu vidim spoj te dvije Hrvatske, i buducnost Hrvatske za koju sam veliki optimist.
          • Kakvom vidite buducnost Hrvatske?
          -Ona ce biti, paradoksalno, na gospodarskom planu vrlo briljantna. Nas narod sanja da zivi kao u Austriji ili sjevernoj Italiji. Sto narod sanja, to i ostvaruje. Ostvarili smo slobodnu domovinu, a 2010.-2020. Hrvatska ce izgledati vrlo europski, imati ce prekrasnu ponudu, a hrvatska ce obrana ostati na viskom stupnju spremnosti. No, kako smo krenuli, bojim se da ce nas voditi menadzeri Deutche Telekoma, Nestlea i sl. Bilo bi bolje da to budu Hrvati. Dovedimo sto prije briljantne ljude iz hrvatske dijaspore, jer mnogi domaci ljudi su jos odvise pod dojmom starog sistema ili jos nisu dovoljno sazreli u toj igri da bi znali stititi Hrvatsku. Suverena Hrvatska znaci da je hrvatski narod svoju kreativnost i znanje uklopio suvereno u svjetsku podjelu rada i znanja. Hrvatska ce stici na vrlo visoki nivo. Kako ce to detaljno izgledati, u ovom casu ne bih mogao reci. Medjutim, globalni sam optimist.

«««Povratak na sadrzaj